English
РусскийNa osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 Ustava Crne Gore i Amandmana IV stav 1 na Ustav Crne Gore, Skupština Crne Gore 28. saziva, na Petoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2023. godini, dana 11. decembra 2023. godine, donijela je
Montenegro · Pravosuđe
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA CRNE GORE
Član 1
U Krivičnom zakoniku Crne Gore („Službeni list RCG", br. 70/03 i 47/06 i „Službeni list CG", br. 40/08, 25/10, 32/11, 40/13, 14/15, 42/15, 44/17, 49/18, 3/20, 144/21 i 145/21) u članu 28 stav 1 na kraju tačke 2 tačka-zarez se zamjenjuje tačkom, a tačka 3 briše se.
U stavu 2 riječi: „tač. 1 do 3" zamjenjuju se riječima: „tač. 1 i 2".
Član 2
U članu 36a stav 2 u drugoj rečenici zarez poslije riječi „stanuje" briše se i dodaju riječi: „ili ometa, oštećuje ili uklanja uređaj za praćenje ili na drugi način onemogući ili odbija izvršenje kazne zatvora na način iz stava 1 ovog člana ili postane nedostupan,".
Član 3
U članu 37 stav 1 riječi: „kao i da li je postignuta svrha kažnjavanja." zamjenjuju se riječima: „prema svojim mogućnostima.".
Član 4
U članu 41 na kraju stava 3 tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: „osim ako učinilac krivičnog djela zahtijeva ili je saglasan da može trajati duže od šezdeset časova u toku jednog mjeseca.".
Stav 6 mijenja se i glasi:
„(6) Ako učinilac u izvršenju izrečene kazne rada u javnom interesu ne obavi dio ili sve časove rada u javnom interesu, sud će kaznu rada u javnom interesu zamijeniti kaznom zatvora, tako što će za svakih započetih osam časova rada u javnom interesu odrediti jedan dan kazne zatvora."
Poslije stava 6 dodaje se novi stav koji glasi:
„(7) Ako učinilac ispunjava sve radne obaveze prilikom izvršavanja kazne rada u javnom interesu, sud mu može dužinu trajanja kazne izrečenog rada u javnom interesu umanjiti za jednu trećinu."
Član 5
U članu 42a stav 1 mijenja se i glasi:
„Ako je krivično djelo učinjeno iz mržnje prema drugom licu zbog nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti ili zbog odsustva te pripadnosti, državljanstva ili zbog razlika u pogledu političkog ili drugog ubjeđenja, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, socijalnog porijekla, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta, tu okolnost sud će cijeniti kao otežavajuću, osim ako to nije propisano kao obilježje osnovnog ili težeg oblika krivičnog djela."