Montenegro · Financial Operations and Services
Guidelines for a risk-based approach and the development of a risk analysis for money laundering and terrorism financing for capital market participants
Cilj Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma (ZSPNFT) i njegovih podzakonskih akata je otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Komisija za tržište kapitala Crne Gore (KTK) je jedan od nadzornih organa u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma u Crnoj Gori, a ZSPNFT-om je zadužena za vršenje nadzora u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (SPNFT) nad sljedećim subjektima:
• investicionim društvima čije poslovanje uređuje Zakon o tržištu kapitala (ZTK);
• društvima za upravljanje investicionim fondovima čije poslovanje uređuje Zakon o o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom i Zakon o alternativnim investicionim fondovima (ZDPF);
• društvima za upravljanje penzionim fondovima čije poslovanje uređuje Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima.
Za navedene subjekte će se u daljem tekstu koristiti termin obveznici.
Međunarodno radno tijelo za primjenu finansijskih mjera u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma (u daljem tekstu: FATF) je razvilo niz preporuka koje su priznate kao međunarodni standard za borbu protiv pranja novca, finansiranja terorizma i drugih srodnih prijetnji integritetu međunarodnog finansijskog sistema. FATF-ova Preporuka 1 odnosi se na pristup zasnovan na riziku (u daljem tekstu: PZR), koji predstavlja djelotvoran način za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Redovnim procjenjivanjem rizika od pranja novca i finansiranja terorizma obveznici se mogu zaštititi i očuvati integritet svojih poslova pri tom doprinoseći integritetu crnogorskog finansijskog sistema kao cjeline. I dok je svaki obveznik odgovoran za svoju procjenu rizika, KTK je donijela ove Smjernice kako bi pomogla obveznicima da izrade analizu rizika i ispune ostale obaveze propisane ZSPNFT-om. Ove Smjernice su strukturirane na način da pomognu obveznicima da bolje razumiju šta je PZR i da naprave popis sopstvenih rizika koji se odnose na proizvode, usluge i distributivne kanale, klijente i poslovne odnose, transakcije, geografske i druge relevantne faktore. Takođe će pomoći obveznicima da primijene efikasne mjere ublažavanja i praćenja rizika od pranja novca i finansiranja terorizma s kojima se mogu susresti u svom poslovanju.
1. PRANJE NOVCA, FINANSIRANJE TERORIZMA I SUMNJIVE TRANSAKCIJE
1.1 Šta je pranje novca?
U skladu sa ćlanom 2 Zakona o sprećavanju pranja novca i finansiranje terorizma ("Sluŷbeni list Crne Gore", br. 110/23 od 12.12.2023, 065/24 od 05.07.2024, 024/25 od 12.03.2025) (u daljem tekstu: ZSPNFT), smatra se:
- konverzija ili prenos novca ili druge imovine, sa znanjem da su taj novac ili druga imovina stećeni kriminalnom djelatnošću ili ućestvovanjem u toj djelatnosti u svrhu prikrivanja ili laŷnog prikazivanja nezakonitog porijekla imovine ili pomaganja bilo kom licu koje ućestvuje u vršenju te djelatnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja tog lica;
- prikrivanje ili laŷno prikazivanje prirode, porijekla, mjesta na kojem se nalazi, kretanja, raspolaganja ili vlasništva nad novcem ili drugom imovinom, prava povezanih sa novcem ili drugom imovinom, sa znanjem da su taj novac ili druga imovina stećeni kriminalnom djelatnošću ili ućestvovanjem u toj djelatnosti;
- sticanje, posjedovanje ili upotreba novca ili druge imovine ako se u vrijeme prijema zna da su taj novac ili druga imovina stećeni kriminalnom djelatnošću ili ućestvovanjem u toj djelatnosti;
- ućestvovanje u izvršenju, udruŷivanje radi izvršenja, pokušaj izvršenja i pomaganje, podsticanje, olakšavanje i savjetovanje u vezi sa gore navedenim radnjama.
Prihodi od kriminalne aktivnosti kroz razne mehanizme ulaze u ekonomski sistem i na kraju procesa se pojavljuju kao naizgled legitimni. Ovi procesi mogu biti različitog stepena složenosti i mogu biti zloupotrijebljeni privredni subjekti iz različitih oblasti privrednog života, pa i oni koji pripadaju finansijskom sistemu.
Na svjetskom tržištu novi proizvodi i usluge se stalno razvijaju, kao reakcija na potražnju investitora, tržišne uslove i napredak tehnologija. Na globalnom nivou ponuda proizvoda je ogromna, a mnogi su složeni usled čega je njihovo praćenje otežano, posebno što se brojne transakcije obavljaju elektronski i preko međunarodnih granica.
Bilo da je tržište kapitala malo ili razvijeno, pranje novca ima jedinstvene tri faze, i ponekad imaju drugačiji redosled ili se preklapaju.
1.1.1 Faze pranja novca
I faza je faza plasmana. Plasman je proces gdje se prljavi novac unosi u finansijski sistem. Način plasmana može biti različit, ali najučestaliji je onaj gdje se velike količine gotovine (novca) razbijaju na manje upadljive sume za deponovanje direktno na bankovnom računu, koji se prikupljaju i transferišu na račune na drugim lokacijama.
II faza je faza raslojavanja. Raslojavanje je proces sakrivanja traga odnosno prikrivanje lokacije gdje je novac stečen nelegalnim putem. Postupak obuhvata premještanje novca kroz niz transakcija sa ciljem da oteža pronalaženje originalnog izvora.
III faza je faza integracije. Ovo je ujedno poslednja faza kada se gotovi novac integriše u legalne tokove. Navedena sredstva se koriste za kupovinu nekretnina, automobila ili pak hartija od vrijednosti. Uobičajene tehnike integracije su lažni zaposleni, kojima se novac plaća a zatim preuzima u gotovini, pozajmice direktorima koje nikad neće biti vraćene itd. Često se na mjesta izvršnih direktora, stvarnih vlasnika postavljaju lica koja nemaju iskustva i koja za navedenu funkciju dobijaju naknadu sa ciljem prikrivanja stvarnog vlasnika i realizaciju poslova u njegovo ime.
1.2 Šta je finansiranje terorizma?
U skladu sa članom 3 ZSPNFT, finansiranjem terorizma smatra se:
- obezbjeđivanje, stavljanje na raspolaganje ili prikupljanje novčanih sredstava ili imovine, na bilo koji način, neposredno ili posredno, sa namjerom da se upotrijebe ili ako se zna da će se u cjelosti ili djelimično upotrijebiti za izvršenje terorističkog akta, odnosno pokušaj njihovog obezbjeđivanja, stavljanja na raspolaganje ili prikupljanja na bilo koji način, neposredno ili posredno, sa namjerom da se upotrijebe ili uz saznanje da mogu biti upotrijebljeni u cjelosti ili djelimično:
- za pripremanje ili izvršenje terorističkog akta u smislu ovog zakona;- za finansiranje organizacija koje za cilj imaju vršenje terorističkog akta ili pripadnika tih organizacija ili pojedinca koji za cilj ima vršenje tih djela;
- od strane terorista ili terorističkih organizacija u bilo koju svrhu;
- podstrekavanje ili pomaganje u obezbjeđivanju ili prikupljanju novčanih sredstava ili imovine .
Sredstva za finansiranje terorizma mogu poticati iz legalnih ili iz kriminalnih aktivnosti. Teroristima je potreban novac za oružje, putovanja, smještaj i planiranje, obuku i izvođenje terorističkih napada. Nedostatak sredstava ograničava njihovu obuku da pripreme odnosno da izvedu napade i da se razviju kao organizacija. Dakle, sredstva za finansiranje terorizma mogu doći iz legalnih izvora kao što su zakoniti poslovi, vjerske ili kulturne organizacije, ali mogu doći i iz ilegalnih poslova kao što su trgovina drogom, oružjem, korupcija, itd.
1.2.1 Faze finansiranja terorizma
Postoje tri faze finansiranja terorizma.
Prva faza je faza prikupljanja, odnosi se na prikupljanje sredstava namijenjenih teroristi ili terorističkoj organizaciji. Sredstva mogu poticati iz različitih izvora, a tipičan primjer je prikupljanje sredstava preko donacija pojedinaca ili organizacija, korišćenje dobrotvornih ili neprofitnih organizacija, ali i iz kriminalnih aktivnosti.
Druga faza je faza čuvanja. Čuvanje sredstava može se ostvariti preko bankovnih računa, pripejd kartica i robe visoke vrijednosti (nafta, umjetnička djela, antikviteti, plemeniti metali, hartije od vrijednosti, luksuzna vozila itd). Čest je primjer i čuvanje sredstava u obliku kriptovalute.
Treća faza je premještanje sredstava. Kada teroristička grupa ima onoliko sredstava koliko je potrebno, oni prebacuju sredstva velike vrijednosti na pojedince kako bi ih iskoristila za terorističko djelovanje. Takođe su česti transferi novca preko sumnjivih platnih provajdera kao što je Hawala sistem i drugi.
Hawala sistem je prepoznatljiv po lakom transferu novca, jer sam sistem ne zahtijeva birokratsko opterećenje, detaljnu registraciju kao i dokumentaciju za pravdanje transfera.