Law on seizure of property benefit acquired through criminal activity

Ovim zakonom uređuju se uslovi za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, postupak oduzimanja i druga pitanja od značaja za oduzimanje te imovinske koristi, kao i upravljanje oduzetom imovinskom koristi stečenom kriminalnom djelatnošću i oduzetom imovinskom koristi pribavljenom krivičnim djelom (u daljem tekstu: oduzeta imovinska korist), predmetima krivičnog djela i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva.

Od učinioca krivičnog djela može se oduzeti imovinska korist za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, ako njena vrijednost iznosi najmanje 5.000 eura, a učinilac ne učini vjerovatnim da je njeno porijeklo zakonito (prošireno oduzimanje) i ako je pravosnažno osuđen za krivično djelo propisano Krivičnim zakonikom Crne Gore, i to:

1) otmica iz člana 164;

2) krivična djela protiv polne slobode iz čl. 206, 208, 209, 210, 211, 211a i 211b;

3) krivična djela protiv imovine iz čl. 240, 241, 242, 243, 244, 244a, 249, 250, 251, 252 i 253b;

4) krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja iz čl. 258, 259, 260, 261, 262, 263, 264, 265, 268, 270, 272, 272a, 272b, 272c, 272d, 273, 274, 276, 276a, 276b, 281, 281a i 283;

5) krivična djela protiv zdravlja ljudi;

6) krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora;

7) krivična djela protiv bezbjednosti računarskih podataka iz čl. 350, 352, 353 i 354;

8) krivična djela protiv javnog reda i mira iz čl. 401, 401a, 402, 403, 403a, 403b, 403c, 404 i 405;

9) krivična djela protiv pravnog saobraćaja iz čl. 412, 413 i 414;

10) krivična djela protiv službene dužnosti iz čl. 416, 417, 419, 420, 422, 422a, 423 i 424;

11) krivična djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom iz čl. 444, 445, 446, 447, 447a, 447b, 447c, 447d, 449, 449a i 449b;

12) drugo krivično djelo učinjeno sa umišljajem za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od tri ili više godina.

Imovinska korist iz stava 1 ovog člana oduzeće se i od pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika i članova porodice učinioca iz stava 1 ovog člana, kao i od trećih lica.

Ako je kriminalnom djelatnošću imovinska korist stečena za drugo lice, ta imovinska korist će se oduzeti.

Ako oduzimanje iz stava 1 ovog člana nije moguće, oduzeće se druga imovina koja odgovara vrijednosti imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću je imovinska korist koja direktno ili indirektno potiče od krivičnog djela, bez obzira gdje se nalazi i koja predstavlja svako povećanje ili sprečavanje umanjenja imovine proistekle iz kriminalne djelatnosti, kao i prihod ili drugu korist ostvarenu direktno ili indirektno iz kriminalne djelatnosti, kao i imovinsko dobro u koje je ona pretvorena ili sa kojim je sjedinjena.

Imovina podrazumijeva imovinska prava bilo koje vrste, nezavisno od toga da li se odnose na dobra materijalne ili nematerijalne prirode, pokretne ili nepokretne stvari, hartije od vrijednosti i druge isprave kojima se dokazuju imovinska prava, kao i digitalnu imovinu.

Digitalna imovina je digitalni prikaz vrijednosti kojom se može digitalno trgovati ili prenositi i koja se može koristiti kao sredstvo razmjene ili u svrhe investiranja.

Postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću može se voditi prije, tokom i nakon okončanja krivičnog postupka.

Oduzimanjem imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću smatra se privremeno oduzimanje te imovinske koristi (privremene mjere obezbjeđenja i privremeno oduzimanje pokretne imovine) ili trajno oduzimanje te imovinske koristi.

Postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću sprovodi se u skladu sa ovim zakonom i Zakonikom o krivičnom postupku.

O oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću odlučuje sud.

Poslove otkrivanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću vrše državno tužilaštvo i organizaciona jedinica organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove koja vrši policijske poslove (u daljem tekstu: policija).

Poslove upravljanja oduzetom imovinskom koristi, predmetima krivičnog djela i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva vrši organ uprave nadležan za upravljanje državnom imovinom (u daljem tekstu: nadležni organ).

Nadležnost državnog tužilaštva i suda u postupku iz st. 1 i 2 ovog člana, određuje se prema nadležnosti za vođenje postupka za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

Organi iz st. 1 i 2 ovog člana, dužni su da postupaju hitno.

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1) predmet krivičnog djela je predmet koji je upotrijebljen ili je bio namijenjen, u potpunosti ili djelimično, za izvršenje krivičnog djela ili predmet koji je nastao izvršenjem krivičnog djela;

2) okrivljeni je osumnjičeni, lice protiv koga je krivični postupak pokrenut ili lice koje je osuđeno za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona;

3) imalac je okrivljeni, pravni prethodnik, pravni sljedbenik i član porodice okrivljenog ili treće lice;

4) treće lice je fizičko ili pravno lice na koje je prenesena imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrijednosti imovinske koristi koje je znalo ili je moglo da zna da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću ili je to bilo dužno da zna;

5) pravni prethodnik je fizičko ili pravno lice čija su imovinska prava prenesena na imaoca;

6) pravni sljedbenik je nasljednik okrivljenog, trećeg lica ili njihovih nasljednika, odnosno fizičko ili pravno lice na koje su pravnim poslom prenesena imovinska prava;

6a) član porodice je bračni ili vanbračni supružnik, partner u zajednici lica istog pola, srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena srodstva, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili srodnik po tazbini zaključno do drugog stepena;

7) oštećeni je lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo krivičnim djelom;

8) branilac je advokat koji zastupa okrivljenog u postupku oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću;

9) punomoćnik je advokat koji je ovlašćen da zastupa pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika ili člana porodice okrivljenog ili treće lice;

10) savjesno treće lice je lice za koje se dokaže da u odnosu na imovinsku korist koja je predmet oduzimanja ima pravo koje sprječava oduzimanje, odnosno koje u vrijeme sticanja tih prava nije znalo ili nije moglo da zna ili nije bilo dužno da zna da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću.

Imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću oduzeće se od učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona ako je stečena u periodu prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona do pravosnažnosti presude, kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena imovinska korist i drugih okolnosti konkretnog slučaja koje opravdavaju oduzimanje imovinske koristi.

Osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću postoji ako je imovina učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima.

Ako je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću sjedinjena sa imovinom stečenom na zakonit način, ukupna imovina učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona će biti predmet oduzimanja do procijenjene vrijednosti imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću oduzeće se od člana porodice učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona, bez obzira da li živi u zajedničkom domaćinstvu sa učiniocem.

Ako lice protiv koga je pokrenut krivični postupak za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona umre ili se pokrenuti postupak ne može nastaviti zbog bolesti, bjekstva, imuniteta, amnestije, pomilovanja, zastare krivičnog gonjenja ili postojanja drugih okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje, imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću oduzeće se u postupku za trajno oduzimanje imovinske koristi u skladu sa ovim zakonom, ako njena vrijednost iznosi najmanje 5.000 eura.

U slučaju smrti lica protiv koga je pokrenut krivični postupak za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona, imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću oduzeće se od njegovih pravnih sljedbenika, odnosno od lica protiv koga se ne može nastaviti krivični postupak zbog postojanja okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.

U slučaju iz st. 1 i 2 ovog člana, imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću može se oduzeti ako na osnovu dokaza proizilazi da bi se pokrenuti postupak završio osuđujućom presudom da lice nije umrlo, odnosno da nijesu nastupile okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.

Ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona i osnov sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću, policija je dužna da o tome obavijesti državnog tužioca.

Policija u finansijskom izviđaju samoinicijativno ili po zahtjevu državnog tužioca preduzima potrebne mjere za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću radi utvrđivanja postojanja osnovane sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću.

Na preduzimanje mjera iz stava 1 ovog člana od strane policije shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku kojim se uređuju ovlašćenja policije u izviđaju.

O preduzetim radnjama iz stava 1 ovog člana policija je dužna da obavijesti državnog tužioca i da tada postupa po njegovim zahtjevima.

Finansijski izviđaj sprovodi se u skladu sa ovim zakonom i Zakonikom o krivičnom postupku.

Za potrebe finansijskog izviđaja mogu se koristiti dokazi pribavljeni u krivičnom postupku zbog krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

Podaci i dokazi pribavljeni u finansijskom izviđaju mogu se koristiti u krivičnom postupku.

Naredbom državnog tužioca pokreće se finansijska istraga ako:

1) postoje osnovi sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću; i

2) postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

U naredbi iz stava 1 ovog člana, određuje se lice protiv koga se sprovodi finansijska istraga.