Law on amendments to the criminal code

U Krivičnom zakoniku („Službeni list RCG“, br. 70/03 i 47/06 i „Službeni list CG“, br. 40/08, 25/10 i 32/11) naziv zakonika: „Krivični zakonik“ mijenja se i glasi: „Krivični zakonik Crne Gore“.

Poslije člana 36 dodaje se novi član koji glasi:

„Kazna zatvora koja se izvršava u prostorijama za stanovanje

Član 36a

„(1) Ako učiniocu krivičnog djela izrekne kaznu zatvora do šest mjeseci, sud može istovremeno odrediti da će se ova kazna izvršiti tako što će je osuđeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje ukoliko se, s obzirom na ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo držanje poslije učinjenog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je djelo učinio, može očekivati da će se i na taj način ostvariti svrha kažnjavanja.

(2) Osuđeni kome je određeno izvršenje kazne zatvora na način iz stava 1 ovog člana ne smije napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim

zakonom kojim se uređuje izvršenje krivičnih sankcija. Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija.

(3) Osuđenom za krivično djelo protiv braka i porodice koji živi sa oštećenim u istom porodičnom domaćinstvu ili porodičnoj zajednici ne može se odrediti izvršenje kazne zatvora na način iz stava 1 ovog člana.“

Poslije člana 42 dodaje se novi član koji glasi:

„Posebna okolnost za odmjeravanje kazne za krivično djelo učinjeno iz mržnje.

Član 42a

Ako je krivično djelo učinjeno iz mržnje zbog pripadnosti rasi, vjeroispovjesti, nacionalne ili etničke pripadnosti, pola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta drugog lica, tu okolnost sud će cijeniti kao otežavajuću, osim ako to nije propisano kao obilježje osnovnog ili težeg oblika krivičnog djela.“

U članu 67 stav 1 poslije tačke 9 dodaju se dvije nove tačke koje glase:

„10) zabrana približavanja;

11) udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje.“

U članu 68 poslije stava 5 dodaje se novi stav koji glasi:

“(6) Zabrana približavanja i udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje mogu se izreći ako je učiniocu izrečena kazna zatvora ili novčana kazna”.

Dosadašnji stav 6 postaje stav 7.

U članu 74 stav 6 briše se.

Dosadašnji st. 7 i 8 postaju st. 6 i 7.

U članu 76 stav 4 mijenja se i glasi:

“(4) Mjera iz stava 1 ovog člana ne može se izreći učiniocu koji bi u zemlji u koju bi bio protjeran mogao biti izložen mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili koji uživa drugu zaštitu u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima.”

Poslije člana 77 dodaju se dva nova člana koji glase:

“Zabrana približavanja

Član 77a

(1) Učiniocu krivičnog djela protiv polne slobode, krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i krivičnog djela rodoskrnavljenje ili nekog drugog krivičnog djela

kojim se ugrožava život ili tijelo nekog lica ili krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga sud će izreći zabranu približavanja žrtvi ili drugom licu ili grupi lica ili određenom mjestu kad postoji opasnost da bi učinilac prema tim licima ili na tom mjestu mogao ponovo da izvrši isto ili istovrsno krivično djelo.

(2) Sud određuje trajanje mjere iz stava 1 ovog člana, koje ne može biti kraće od jedne niti duže od pet godina, računajući od dana pravosnažnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.

(3) Po proteku jedne godine od početka izvršenja mjere iz stava 1 ovog člana, sud može, na predlog osuđenog lica, obustaviti njeno izvršenje ako utvrdi da više ne postoji opasnost iz stava 1 ovog člana.

(4) Sud će o pravosnažno izrečenoj mjeri iz stava 1 ovog člana obavijestiti posebnu organizacionu jedinicu ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa koja vrši nadzor nad sprovođenjem uslovnog otpusta.

Udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje

Član 77b

(1) Učiniocu krivičnog djela nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici sud će izreći udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje ako postoji opasnost da bi učinilac mogao ponovo izvršiti to krivično djelo.

(2) Sud određuje trajanje mjere iz stava 1 ovog člana, koje ne može biti kraće od tri mjeseca niti duže od tri godine, računajući od dana pravosnažnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.

(3) Lice kome je izrečena mjera iz stava 1 ovog člana dužno je, u prisustvu policijskog službenika odmah po pravosnažnosti presude, da napusti stan ili neki drugi stambeni prostor koji čini zajedničko domaćinstvo.

(4) Po proteku šest mjeseci od početka izvršenja mjere iz stave 1 ovoga člana, sud može, na predlog osuđenog lica, obustaviti njeno izvršenje ako utvrdi da više ne postoji opasnost iz stava 1 ovog člana.

(5) Sud će o pravosnažno izrečenoj mjeri iz stava 1 ovog člana obavijestiti posebnu organizacionu jedinicu ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa koja vrši nadzor nad sprovođenjem uslovnog otpusta i organ uprave nadležan za poslove policije."

Član 129 mijenja se i glasi:

"Krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijevaju za krivična djela predviđena u čl. 264 do 276b, 401, 401a, 422 do 424 i 426 do 431 ovog zakonika, kao ni za krivična djela za koja po potvrđenim međunarodnim ugovorima zastarjelost ne može da nastupi".

U članu 133 stav 2 briše se.

St. 3, 4 i 5 postaju st. 2, 3 i 4.

U članu 135 riječi: „člana 258" zamjenjuju se riječima: „čl. 258 i 268".

U članu 137 stav 1 riječi: „stranca koji" zamjenjuje se riječima: „lice koje nije državljanin Crne Gore koje".

U stavu 2 riječi: „stranca koji" zamjenjuje se riječima: „lice koje nije državljanin Crne Gore koje", a riječi: „pet godina" zamjenjuju se riječima: „četiri godine".

U članu 138 stav 4 riječi: „djela iz čl. 276a" zamjenjuju se riječima: „djela iz čl. 268, 276a.

U članu 142 poslije stava 10 dodaju se tri nova stava koji glase:

„(11) Žrtva je lice kome je protivpravnim djelom koje je u zakonu propisano kao krivično djelo prouzrokovan fizički ili duševni bol ili patnja, imovinska šteta ili povreda ljudskih prava i sloboda.

(12) Imovinskom korišću pribavljenom krivičnim djelom smatra se imovinska korist neposredno pribavljena krivičnim djelom koja se sastoji od svakog uvećanja ili sprječavanja umanjenja imovine do kojeg je došlo izvršenjem krivičnog djela, imovina za koju je zamijenjena ili u koju je pretvorena imovinska korist neposredno pribavljena krivičnim djelom, kao i svaka druga korist koja je dobijena od imovinske koristi neposredno pribavljene krivičnim djelom ili imovine za koju je zamijenjena ili u koju je pretvorena imovinska korist neposredno pribavljena krivičnim djelom, bez obzira da li se nalazi na teritoriji Crne Gore ili van nje.

(13) Mito, u smislu ovog zakonika, je poklon ili druga protivpravna imovinska ili neimovinska korist, bez obzira na vrijednost. "

Dosadašnji st. 11 do 30 postaju st. 14 do 33.