Law on the legalization of public documents in international traffic

Legalizacija javnih isprava u međunarodnom prometu vrši se u skladu sa ovim zakonom, ako posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom koji obavezuje Crnu Goru nije drukčije određeno.

Legalizacija javnih isprava u međunarodnom prometu podrazumijeva ovjeru javnih isprava izdatih u Crnoj Gori koje su namijenjene za upotrebu u drugoj državi (u daljem tekstu: domaća javna isprava), kao i ovjeru javnih isprava izdatih u drugoj državi koje su namijenjene za upotrebu u Crnoj Gori (u daljem tekstu: strana javna isprava).

Ovjerom domaćih i stranih javnih isprava potvrđuje se autentičnost potpisa lica koje je javnu ispravu potpisalo i autentičnost pečata organa koji je izdao javnu ispravu.

Ovjerom domaćih i stranih javnih isprava ne potvrđuje se istinitost sadržaja javne isprave koja se ovjerava.

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Domaća javna isprava ovjerava se samo ako je zakonom države u kojoj će javna isprava biti upotrijebljena propisana obaveza ovjeravanja, ako posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom koji obavezuje Crnu Goru nije drukčije propisano.

Radi ovjere domaćih javnih isprava koje izdaju državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave, ustanove i drugi subjekti koji vrše javna ovlašćenja (u daljem tekstu: javnopravni organ):

- javnopravni organ deponuje u organu državne uprave nadležnom za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo) i osnovnom sudu na čijem se području nalazi njegovo sjedište (u daljem tekstu: nadležni sud) potpise službenih lica u javnopravnom organu koja su ovlašćena za potpisivanje domaćih javnih isprava i pečat javnopravnog organa;

- nadležni sud deponuje u Ministarstvu potpise službenih lica u nadležnom sudu koja su ovlašćena za ovjeru domaćih javnih isprava i pečat nadležnog suda;

- Ministarstvo deponuje u organu državne uprave nadležnom za vanjske poslove potpise službenih lica u Ministarstvu koja su ovlašćena za ovjeru domaćih javnih isprava i pečat Ministarstva.

Ovjeru domaćih javnih isprava, na zahtjev zainteresovanog lica, vrši nadležni sud.

Autentičnost potpisa lica koje je potpisalo domaću javnu ispravu i autentičnost pečata javnopravnog organa koji je izdao tu ispravu, službeno lice u nadležnom sudu utvrđuje na osnovu potpisa tog lica i pečata javnopravnog organa koji su deponovani u nadležnom sudu.

Nakon izvršene ovjere iz stava 1 ovog člana, zainteresovano lice dostavlja domaću javnu ispravu Ministarstvu radi ovjere potpisa službenog lica u nadležnom sudu koje je izvršilo ovjeru domaće javne isprave i pečata nadležnog suda.

Autentičnost potpisa službenog lica u nadležnom sudu koje je izvršilo ovjeru domaće javne isprave i pečata nadležnog suda službeno lice u Ministarstvu utvrđuje na osnovu potpisa tog lica i pečata nadležnog suda koji su deponovani u Ministarstvu.

Domaću javnu ispravu, nakon izvršene ovjere iz stava 3 ovog člana, zainteresovano lice dostavlja organu državne uprave nadležnom za vanjske poslove, odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Crne Gore u drugoj državi (u daljem tekstu: diplomatsko-konzularno predstavništvo) u kojoj će se domaća javna isprava upotrijebiti, radi ovjere potpisa službenog lica u Ministarstvu i pečata Ministarstva.

Autentičnost potpisa službenog lica u Ministarstvu koje je izvršilo ovjeru domaće javne isprave i pečata Ministarstva utvrđuje se na osnovu potpisa tog lica i pečata Ministarstva koji su deponovani u organu državne uprave nadležnom za vanjske poslove.

Izuzetno od člana 7 ovog zakona, domaću javnu ispravu koju je izdao organ državne uprave zainteresovano lice dostavlja na ovjeru organu državne uprave nadležnom za vanjske poslove, bez prethodne ovjere od strane nadležnog suda i Ministarstva.

Radi ovjere iz stava 1 ovog člana, organi državne uprave deponuju u organu državne uprave nadležnom za vanjske poslove potpise službenih lica u tim organima koja su ovlašćena za potpisivanje domaćih javnih isprava i pečate tih organa.

Ovjera autentičnosti potpisa, pečata i štambilja sudskog tumača koji su stavljeni na prevod domaće javne isprave vrši se u skladu sa članom 7 ovog zakona.

Radi ovjere potpisa, pečata i štambilja sudskog tumača iz stava 1 ovog člana, sudski tumač deponuje potpis, pečat i štambilj u nadležnom sudu i Ministarstvu.

O ovjeri domaće javne isprave sačinjava se potvrda na toj ispravi ili na posebnom listu koji mora biti spojen sa tom ispravom jemstvenikom čiji se krajevi na zadnjoj strani pričvršćuju pečatnim voskom ili ljepljivom trakom i ovjeravaju pečatom nadležnog suda, Ministarstva i organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove, odnosno diplomatsko-konzularnog predstavništva.

Potvrda nadležnog suda, Ministarstva i organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove, odnosno diplomatsko-konzularnog predstavništva sadrži: naziv i sjedište organa koji je izvršio ovjeru; oznaku pod kojom je ovjera upisana u upisnik iz člana 15 ovog zakona; datum izvršene ovjere; iznos naplaćene takse za izvršenu ovjeru, potpis službenog lica koje je izvršilo ovjeru i pečat organa.

Ovjeru javnih isprava koje su namijenjene za upotrebu u državama koje su potpisnice Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. oktobra 1961. godine vrši nadležni sud, odnosno Ministarstvo.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, nadležni sud ovjerava samo domaće javne isprave koje su izdate od javnopravnog organa koji ima sjedište na području tog suda, a Ministarstvo ovjerava domaće javne isprave koje su izdate od javnopravnog organa koji ima sjedište na području bilo kojeg nadležnog suda.

Strane javne isprave mogu se upotrijebiti u Crnoj Gori samo ako ih je, na zahtjev zainteresovanog lica, po prethodno izvršenoj ovjeri u državi u kojoj su izdate, ovjerio organ državne uprave nadležan za vanjske poslove, odnosno diplomatsko-konzularno predstavništvo u toj državi, osim ako posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom koji obavezuje Crnu Goru nije drukčije određeno.

Pod stranim javnim ispravama podrazumijevaju se isprave koje se u državi u kojoj su izdate smatraju javnim ispravama i koje su izdate u obliku i na način propisanim zakonom te države.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, strane javne isprave ne ovjeravaju se ako se, pod uslovom uzajamnosti, domaće javne isprave ne ovjeravaju u drugoj državi.

Ako državni organ, organ državne uprave, organ lokalne samouprave ili lokalne uprave, privredno društvo, pravno lice ili drugi subjekt kojem je podnijeta ovjerena strana javna isprava posumnja u njenu vjerodostojnost, može zatražiti od organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove da izvrši provjeru da li je organ druge države koji je u njoj označen izdao stranu javnu ispravu.

O ovjeri strane javne isprave sačinjava se potvrda na toj ispravi ili na posebnom listu koji mora biti spojen sa tom ispravom jemstvenikom čiji se krajevi na zadnjoj strani pričvršćuju pečatnim voskom ili ljepljivom trakom i ovjeravaju pečatom organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove, odnosno diplomatsko-konzularnog predstavništva.

Potvrda iz stava 1 ovog člana sadrži: naziv i sjedište organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove, odnosno diplomatsko-konzularnog predstavništva; oznaku pod kojom je ovjera upisana u upisnik iz člana 15 ovog zakona; datum izvršene ovjere; iznos naplaćene

takse za izvršenu ovjeru, potpis službenog lica koje je izvršilo ovjeru i pečat organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove, odnosno diplomatsko-konzularnog predstavništva.