Na osnovu člana 30 stav 18 i člana 39 stav 5 Zakona o klimatskim promjenama ("Službeni list CG, br. 149/25 i 70/26), Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva pomorstva, donijelo je
Montenegro · Environmental Protection
Rulebook on the methodology for monitoring greenhouse gas emissions and other relevant data from ships, data management and control, content and preparation of monitoring plans, emission reports and documents of compliance
Član 1
Ovim pravilnikom propisuje se, metodologija za praćenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i praćenje drugih relevantnih podataka, uključujući parametre za određivanje prevezenog tereta za određene kategorije brodova, način upravljanja i kontrole podataka, sadržaj i način pripreme plana praćenja emisije iz brodova, sadržaj i obrazac izvještaja o emisijama gasova sa efektom staklene bašte iz brodova i sadržaj dokumenta o usklađenosti.
Član 2
Izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:
1) brod na vezu je brod koji je sigurno privezan ili usidren u luci dok obavlja utovar, istovar ili boravak u luci (hotelling), uključujući i vrijeme provedeno kada ne obavlja operacije s teretom;
2) bruto tonaža je tonaža izračunata u skladu sa propisima o baždarenju brodova iz Priloga I Međunarodne konvencije o baždarenju brodova iz 1969. godine, koju je usvojila Međunarodna pomorska organizacija (IMO), ili bilo koje konvencije koja je naslijedi;
3) izmjeren zapreminski deplasman je zapremina vode izražena u kubnim metrima koju prema svom obliku, bez dodataka, istisne brod sa metalnim trupom, odnosno zapremina istisnine do spoljne površine trupa kod broda sa trupom od bilo kojeg drugog materijala;
4) klasa leda je oznaka koju brodu dodjeljuju nadležni organi države zastave koju vije ili organizacija koju ta država priznaje, a kojom se potvrđuje da je brod projektovan za plovidbu u uslovima morskog leda;
5) kontejnerski brod je brod koji je dizajniran isključivo za prevoz kontejnera u teretnom prostoru ili na palubi;
6) konzervativna procjena je procjena pri kojoj se primjenjuje skup pretpostavki kako bi se osiguralo da godišnje emisije nijesu potcijenjene, odnosno da pređena udaljenost i prevezeni teret ne budu precijenjeni;
7) laka masa je stvarna masa broda bez goriva, putnika, tereta, vode i drugih potrošnih zaliha na brodu, izražena u metričkim tonama;
8) nesigurnost je parametar povezan sa rezultatom utvrđivanja količine, koji označava raspršenost vrijednosti koje bi se opravdano mogle pripisati mjerenoj količini, uključujući efekte sistemskih ili nasumičnih faktora, koji je izražen u procentima i koji opisuje interval pouzdanosti oko srednje vrijednosti koji obuhvata 95% izvedenih vrijednosti uzimajući u obzir moguću asimetriju u raspodjeli vrijednosti;
10) period izvještavanja je period između 1. januara i 31. decembra u godini izvještavanja, pri čemu se putovanja koja počinju i završavaju u dvije različite godine obračunavaju prema godinama u kojima su izvršena;
11) prevezena mrtva nosivost je izmjeren zapreminski deplasman opterećenja broda pri gazu, izražen u metričkim tonama, pomnožen relativnom gustinom vode pri isplovljavanju, umanjen
za laku masu broda i masu goriva na brodu utvrđenu pri isplovljavanju za predmetno putovanje sa prevozom tereta;
12) podaci objedinjeni na nivou brodarskog društva su zbir emisija gasova sa efektom staklene bašte iz aktivnosti pomorskog saobraćaja svih brodova tog društva o kojima ono izvještava u datom periodu izvještavanja, pri čemu se objedinjenim emisijama gasova sa efektom staklene bašte smatraju podaci objedinjeni za svaki gas pojedinačno;
13) ro-ro brod je brod koji je opremljen za ukrcavanje, iskrcavanje i prevoz tereta na točkovima (npr. vozila) ili koji ima prostore za kotrljajući teret;
14) štetne tečne supstance (NLS) su supstance iz Aneksa II MARPOL konvencije.
Član 3
Za praćenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za svaki od brodova brodarskog društva koristi se metodologija zasnovana na metodama utvrđenim u Prilogu 1.
Metode praćenja emisija gasova sa efektom staklene bašte mogu biti zasnovane na izračunavanju ili mjerenju, pri čemu se može koristiti bilo koja kombinacija metoda kojom se unapređuje ukupna tačnost podataka.
Član 4
Drugi relevantni podaci koji se prate pored emisija gasova sa efektom staklene bašte utvrđeni su u Prilogu 2.
Pravila za određivanje parametara koji se primjenjuju na utvrđivanje tereta koji se prevozi brodovima koji nijesu putnički brodovi, ro-ro brodovi i kontejnerski brodovi, za potrebe praćenja drugih relevantnih podataka na osnovu svakog putovanja utvrđena su u Prilogu 3.
Član 5
Plan praćenja emisije gasova sa efektom staklene bašte (u daljem tekstu: plan praćenja) sastoji se od kompletne transparentne dokumentacije o metodologiji praćenja za određeni brod i sadrži:
1) identifikaciju i vrstu broda, uključujući naziv, identifikacioni broj izdat od Međunarodne pomorske organizacije (u daljem tekstu: IMO), luku upisa ili matičnu luku, kao i ime vlasnika broda;
2) naziv brodarskog društva, adresu, telefon i elektronske kontakt podatke osobe za kontakt, kao i jedinstveni IMO identifikacioni broj brodarskog društva i registrovanog vlasnika;
3) opis sljedećih izvora emisija gasova sa efektom staklene bašte na brodu: glavni motori, pomoćni motori, gasne turbine, kotlovi i generatori inertnog gasa, kao i vrste goriva koje se koriste;
4) opis procedura, sistema i odgovornosti koji se koriste za ažuriranje liste izvora emisija gasova sa efektom staklene bašte tokom izvještajnog perioda;
5) opis procedura koje se koriste za praćenje potpunosti liste putovanja;
6) opis procedura za praćenje potrošnje goriva broda, uključujući:
a) izabranu metodu iz Priloga 1 za izračunavanje potrošnje goriva svakog izvora emisija gasova sa efektom staklene bašte, uključujući opis mjerne opreme koja se koristi;
b) postupak za mjerenje količina dopunjenog goriva i goriva u tankovima, opis mjerne opreme koja se koristi i postupak za evidentiranje, preuzimanje, prenos i čuvanje informacija u vezi sa mjerenjima;
c) izabranu metodu za utvrđivanje gustine goriva, gdje je primjenjivo;
d) postupak kojim se obezbjeđuje da ukupna nesigurnost mjerenja goriva bude u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika, uz upućivanje na posebne propise, odredbe ugovora sa dobavljačima ili standarde koje primjenjuje dobavljač;
7) pojedinačne faktore emisije koji se koriste za svaku vrstu goriva ili, u slučaju alternativnih goriva, metodologije za utvrđivanje faktora emisije, uključujući metodologiju uzorkovanja, metode analize i opis angažovanih laboratorija sa navođenjem akreditacije tih laboratorija po standardu MEST EN ISO 17025, ako postoje;
8) opis postupaka koji se koriste za utvrđivanje podataka o aktivnosti po putovanju, uključujući:
a) postupke, odgovornosti i izvore podataka za utvrđivanje i evidentiranje pređene udaljenosti;
b) postupke, odgovornosti, formule i izvore podataka za utvrđivanje i evidentiranje prevezenog tereta i broja putnika, prema potrebi;
c) postupke, odgovornosti, formule i izvore podataka za utvrđivanje i evidentiranje vremena provedenog na moru između luke isplovljenja i luke odredišta.
d) opis metode koja će se koristiti za utvrđivanje alternativnih podataka radi nadoknade nedostajućih podataka;
e) evidenciju svih izvršenih izmjena.
Plan praćenja može sadržati i podatke o klasi leda i/ili postupke, odgovornosti, formule i izvore podataka za utvrđivanje i evidentiranje pređene udaljenosti i vremena provedenog na moru tokom plovidbe kroz led.
Plan praćenja se sačinjava na Obrascu 1.
Član 6
Tačnost i uporedivost praćenja gasova sa efektom staklene bašte tokom vremena postiže se sprovođenjem mjera upravljanja podacima i kontrole podataka iz Priloga 4, kao i:
- korišćenjem uvijek iste metodologije praćenja i skupova podataka;
- obezbjeđivanjem da pri utvrđivanju emisija ne dolazi do sistemskih i svjesno učinjenih grešaka;
- identifikacijom izvora nepouzdanosti i njihovim svođenjem na najmanju moguću mjeru; i
- omogućavanjem razumnog uvjerenja o integritetu podataka o emisijama gasova sa efektom staklene bašte koji se prate i o kojima se izvještava.
Član 7
Izvještaj o emisijama gasova sa efektom staklene bašte iz brodova sadrži sljedeće podatke:
1) podatke za identifikaciju broda i brodarskog društva, i to:
a) naziv broda;
b) IMO identifikacioni broj;
c) luku upisa ili matičnu luku;
d) klasu leda, ako je uključena u plan praćenja;
e) tehničku efikasnost broda (Indeks projektovane energetske efikasnosti (EEDI) ili procijenjena vrijednost indeksa (EIV), u skladu sa Rezolucijom IMO MEPC.215(63);
f) ime/naziv vlasnika broda;
g) adresu sjedišta vlasnika broda;
h) naziv brodarskog društva (ukoliko ono nije vlasnik broda);
i) adresu sjedišta brodarskog društva (ukoliko ono nije vlasnik broda);
j) adresu, telefon i elektronske kontakt podatke osobe za kontakt;
2) podatke o verifikatoru koji je verifikovao izvještaj o emisijama;
3) podatke o korišćenoj metodi praćenja i povezanom nivou nesigurnosti;
4) rezultate praćenja na godišnjem nivou.
Član 8
Plan praćenja, izvještaj o emisijama gasova sa efektom staklene bašte iz brodova i izvještaj o podacima objedinjenim na nivou brodarskog društva, koji obuhvata emisije svih brodova tog društva o kojima ono izvještava u datom periodu izvještavanja dostavljaju se putem automatizovanih sistema (Thetis MRV) i formata razmjene podataka.
Izvještaji iz stava 1 ovog člana sačinjavaju se na Obrascima 2 i 3.
Član 9
Verifikator izdaje dokument o usklađenosti popunjavanjem elektronske verzije obrasca dostupnog u sistemu Thetis MRV.
O izdavanju dokumenta o usklađenosti verifikator bez odlaganja obavještava Evropsku komisiju i državu zastave broda za koji je dokument izdat.
Sadržaj dokumenta o usklađenosti dat je u Prilogu 5.
Član 10
Prilozi 1 do 5 čine sastavni dio ovog pravilnika.
Obrasci 1, 2 i 3 čine sastavni dio ovog pravilnika.
Član 11
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaju da važe Pravilnik o podacima i metodologiji za praćenje emisija gasova sa efektom staklene bašte iz brodova ("Službeni list CG", broj 28/26) i Pravilnik o sadržaju i obrascu izvještaja o emisiji gasova sa efektom staklene bašte iz brodova, metodologiji verifikacije i sadržaju dokumenta o usklađenosti ("Službeni list CG", broj 28/26).
Član 12
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ‘‘Službenom listu Crne Gore’’.
PRILOG 1
DIO A: Metode praćenja gasova sa efektom staklene bašte
U okviru pristupa izračunavanja (metode A, B i C), emisije se izračunavaju korišćenjem formula utvrđenih u Dijelu B. U tu svrhu, stvarna potrošnja goriva za svako putovanje utvrđuje se korišćenjem bilo koje od metoda A, B ili C opisanih u daljem tekstu i koristi se za potrebe izračunavanja. Izvori nepouzdanosti uzimaju se u obzir prilikom izbora bilo koje od metoda A, B ili C. Kontrolne aktivnosti obuhvataju unakrsne provjere između količine goriva prilikom snabdijevanja kako je navedeno u otpremnici goriva (Bunker Delivery Note – BDN) i količine goriva prilikom snabdijevanja koja je naznačena mjerenjima na brodu i preduzimanje korektivnih mjera ukoliko se uoče značajna odstupanja.
U okviru pristupa mjerenja (metoda D), koriste se direktna mjerenja emisija gasova sa efektom staklene bašte.
1. Metod A: Otpremnice goriva (BDN) i periodični popisi zaliha u rezervoarima
Ovaj metod se zasniva na količini i vrsti goriva kako je navedeno u BDN, u kombinaciji sa periodičnim popisima zaliha goriva u rezervoarima na osnovu očitavanja rezervoara. Gorivo na početku perioda, uvećano za isporučene količine, umanjeno za gorivo raspoloživo na kraju perioda i gorivo koje je izbačeno iz rezervoara između početka i kraja perioda, zajedno čini količinu goriva potrošenu tokom tog perioda.
Period označava vrijeme između dva pristajanja u luku ili vrijeme provedeno u luci. Za gorivo korišćeno tokom perioda, potrebno je navesti vrstu goriva sa sadržajem sumpora.
Ovaj metod se ne koristi kada otpremnice nijesu dostupne na brodu, naročito kada se teret koristi kao gorivo, na primjer tečni prirodni gas (LNG).
U skladu sa važećim propisima MARPOL Aneks VI, BDN je obavezan dokument, mora se čuvati na brodu tri godine nakon isporuke brodskog goriva i mora biti lako dostupan.
Periodični popis zaliha goriva u rezervoarima na brodu zasniva se na očitavanjima rezervoara. Za određivanje zapremine u trenutku očitavanja koriste se tabele rezervoara koje se odnose na svaki pojedinačni rezervoar goriva. Nesigurnost povezana sa BDN-om navodi se u planu praćenja. Očitavanja rezervoara goriva sprovode se odgovarajućim metodama, kao što su automatizovani sistemi, sondiranja i mjerne trake koje se uranjaju u rezervoar. Metod sondiranja i pripadajuća nesigurnost navode se u planu praćenja.
Kada se količina preuzetog goriva ili količina goriva preostalog u rezervoarima određuje u jedinicama zapremine, izraženim u kubnim metrima, ta količina se pretvara iz zapremine u masu korišćenjem stvarnih vrijednosti gustine. Stvarna gustina utvrđuje se primjenom jedne od sljedećih opcija:
- mjernih sistema na brodu;
- gustine izmjerene od strane dobavljača goriva prilikom preuzimanja goriva i evidentirane na računu za gorivo ili u BDN-u;
- gustine izmjerene u ispitnoj analizi sprovedenoj u akreditovanoj laboratoriji za ispitivanje goriva.
Stvarna gustina izražava se u kg po kubnom metru i utvrđuje se za odgovarajuću temperaturu u odnosu na konkretno mjerenje. U slučajevima kada stvarne vrijednosti gustine nijesu dostupne, primjenjuje se standardni faktor gustine za odgovarajuću vrstu goriva, što je predmet ocjene verifikatora.
2. Metod B: Praćenje stanja brodskih rezervoara goriva
Ovaj metod se zasniva na očitavanjima rezervoara goriva za sve rezervoare goriva na brodu. Očitavanja rezervoara vrše se svakodnevno dok je brod na moru, kao i svaki put kada brod vrši punjenje i pražnjenje rezervoara za pogonsko gorivo.
Kumulativne promjene nivoa goriva u rezervoarima između dva očitavanja predstavljaju količinu goriva potrošenu tokom perioda. Period označava vrijeme između dva pristajanja u luku ili vrijeme provedeno u luci. Za gorivo korišćeno tokom perioda, potrebno je navesti vrstu goriva sa sadržajem sumpora.
Očitavanja rezervoara goriva sprovode se odgovarajućim metodama, kao što su automatizovani sistemi, sondiranja i mjerne trake koje se uranjaju u rezervoar. Metod sondiranja rezervoara i pripadajuća nesigurnost navode se u planu praćenja.
Kada se količina preuzetog goriva ili količina goriva preostalog u rezervoarima određuje u jedinicama zapremine, izraženim u kubnim metrima, ta količina se pretvara iz zapremine u masu korišćenjem stvarnih vrijednosti gustine. Stvarna gustina utvrđuje se primjenom jedne od sljedećih opcija:
- mjernih sistema na brodu;
- gustine izmjerene od strane dobavljača goriva prilikom preuzimanja goriva i evidentirane na računu za gorivo ili u BDN-u;
- gustine izmjerene u ispitnoj analizi sprovedenoj u akreditovanoj laboratoriji za ispitivanje goriva.
Stvarna gustina izražava se u kg po kubnom metru i utvrđuje se za odgovarajuću temperaturu u odnosu na konkretno mjerenje. U slučajevima kada stvarne vrijednosti gustine nijesu dostupne, primjenjuje se standardni faktor gustine za odgovarajuću vrstu goriva, što je predmet ocjene verifikatora.