Law on amendments to the law on game and hunting

U Zakonu o divljači i lovstvu („Službeni list CG”, br. 52/08 i 48/15), u članu 3 st. 3 i 4 mijenjaju se i glase:

„Ako se na teritoriji Crne Gore pojavi strana životinjska vrsta sisara ili ptica, organ državne uprave nadležan za lovstvo (u daljem tekstu: Ministarstvo), o tome obavještava organ državne uprave nadležan za zaštitu prirode, radi preduzimanja mjera u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Ako se određena strana životinjska vrsta sisara ili ptica pojavi, unese ili ponovo unese u Crnu Goru, Ministarstvo, uz prethodno mišljenje organa državne uprave nadležnog za zaštitu prirode i u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i propisima, odlučuje da li se ta divljač smatra za divljač u smislu ovog zakona.”

U članu 6 riječi: „programom razvoja lovstva” zamjenjuju se riječima: „Strategijom razvoja lovstva”.

U Poglavlju IV Planski dokumenti za gazdovanje sa divljači naziv potpoglavlja 1 mijenja se i glasi: „1. Strategija razvoja lovstva”.

Član 23 mijenja se i glasi:

„U cilju planiranja gazdovanja, razvoja i unaprjeđivanja lovstva u Crnoj Gori, Vlada, na predlog Ministarstva, donosi Strategiju razvoja lovstva za period od najmanje deset godina.

Na nacrt Strategije razvoja lovstva Ministarstvo pribavlja mišljenje organa državne uprave nadležnog za zaštitu životne sredine, Lovačkog saveza, nadležnog organa jedinice lokalne samouprave i institucija iz oblasti zaštite prirode.

Prilikom pripreme nacrta Strategije razvoja lovstva, Ministarstvo je dužno da obezbijedi sprovođenje postupka ocjene prihvatljivosti za područja ekološke mreže u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Strategija razvoja lovstva sadrži: uvod, analizu postojećeg stanja lovstva, prirodne i druge uslove za razvoj lovstva, stanje fonda divljači, ciljeve gazdovanja, ključne aktivnosti i mjere za ostvarivanje tih ciljeva, mjere zaštite divljači, mjere za sprječavanje šteta od divljači, lov divljači, opis aktivnosti nadležnih organa i tijela za praćenje njenog sprovođenja, način izvještavanja i evaluacije, ekonomsko-finansijske osnove gazdovanja i druge elemente od značaja za divljač i lovstvo.

Strategija razvoja lovstva i planski akti iz oblasti šumarstva i poljoprivrede međusobno se usklađuju.

Strategija razvoja lovstva mora da sadrži smjernice i uslove zaštite prirode u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.”

U članu 25 stav 2 mijenja se i glasi:

„Lovna osnova usklađuje se sa Strategijom razvoja lovstva, osnovama gazdovanja šumama i prostornim planovima i potvrđenim međunarodnim ugovorima.”

Poslije stava 2 dodaju se dva nova stava koja glase:

„Lovna osnova mora da sadrži smjernice i uslove zaštite prirode u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Prije donošenja lovne osnove mora se obezbijediti sprovođenje postupka ocjene prihvatljivosti za područja ekološke mreže u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.”

U članu 26 poslije stava 5 dodaje se novi stav koji glasi:

„Planovi iz stava 4 ovog člana, moraju da sadrže smjernice i uslove zaštite prirode i donose se nakon sprovedenog postupka ocjene prihvatljivosti za područja ekološke mreže u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.”

U članu 31 poslije stava 1 dodaju se dva nova stava koja glase:

„Godišnji lovni plan mora da sadrži smjernice i uslove zaštite prirode u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Godišnji lovni plan donosi se nakon sprovedene ocjene prihvatljivosti za područja ekološke mreže u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.”

Dosadašnji st. 2 do 6 postaju st. 4 do 8.

Član 35 mijenja se i glasi:

„Divljač se može loviti samo za vrijeme lovne sezone propisane za pojedine vrste divljači, osim u slučajevima iz čl. 37, 37a, 41 i 67 ovog zakona.

Divljač za koju nije utvrđena lovna sezona zaštićuje se zabranom lova.

Lovne sezone za pojedine vrste divljači, kao i zabranu lova, u zavisnosti od njihovih bioloških svojstava i ekoloških uslova u kojima žive, propisuje Ministarstvo, uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

Ministarstvo može skratiti lovnu sezonu, odnosno lovne dane, ako u lovištu nastane smanjenje brojnog stanja neke vrste divljači ispod prirodnog kapaciteta, uz prethodno pribavljeno mišljenje organa državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.”

Član 36 briše se.

Član 37 mijenja se i glasi:

„Lov određenog broja jedinki pojedinih vrsta dlakave divljači i pojedinih vrsta sisara koje slobodno žive u prirodi, koje se ne love i koje su zaštićene divlje vrste, može da se vrši samo na osnovu dozvole u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Dozvola iz stava 1 ovog člana izdaje se ako ne postoji adekvatno rješenje i ako se ne nanosi šteta održavanju populacije te vrste u povoljnom statusu očuvanosti u njenom prirodnom arealu, u skladu sa lovnom osnovom, radi:

- zaštite biljnog i životinjskog svijeta i zaštite prirodnih staništa;

- zaštite javnog zdravlja, javne bezbjednosti ili iz drugih imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući razloge socijalne ili ekonomske prirode, kao i korisnih posljedica od primarnog značaja za životnu sredinu;

- sprečavanja ozbiljnijih oštećenja usjeva, stoke, šuma, riba, voda i drugih tipova dobara;

- istraživanja i obrazovanja, obnavljanja populacija, ponovnog uvođenja vrsta i za razmnožavanje potrebno za ove svrhe;

- uzimanja ili zadržavanja jedinki tih vrsta u ograničenoj mjeri pod strogo kontrolisanim uslovima, na selektivnoj osnovi i u ograničenom broju.”

Poslije člana 37 dodaje se novi član koji glasi:

„Član 37a

Lov određenog broja jedinki pojedinih vrsta pernate divljači i određenih vrsta ptica koje slobodno žive u prirodi, koje se ne love i koje su zaštićene divlje vrste, može se vršiti samo na osnovu dozvole u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Dozvola iz stava 1 ovog člana izdaje se samo ako ne postoji adekvatno rješenje i ako se ne nanosi šteta održavanju populacije te vrste u skladu sa lovnom osnovom, radi:

- zaštite javnog zdravlja i javne bezbjednosti;

- zaštite vazdušne bezbjednosti;

- sprečavanja ozbiljnijih oštećenja usjeva, stoke, šuma, riba i voda;

- zaštite biljnog i životinjskog svijeta;

- istraživanja i obrazovanja, obnavljanja populacije, ponovnog uvođenja i uzgajanja koje je neophodno za te svrhe;

- hvatanja, zadržavanja ili drugih vidova razumnog korišćenja nekih vrsta ptica u malom broju jedinki, pod strogo nadziranim uslovima i na selektivnoj osnovi.”

Član 41 mijenja se i glasi:

„Naučno-istraživački rad u toku kojeg se preduzimaju aktivnosti kojima se uznemiravaju i hvatanju pojedine vrste divljači koje su zaštićene u skladu sa zakonom o zaštiti prirode, odnosno uključuje intervencije na području njihovog razmnožavanja ili odmaranja koje mogu suštinski promijeniti životne uslove divljači, a koje za pernatu divljač uključuju i uklanjanje gnijezda, uzimanje ili uništavanje njihovih jaja, može da se vrši na osnovu dozvole u skladu sa čl. 37 i 37a ovog zakona.

Korisnik lovišta je dužan da u skladu sa lovnom osnovom obezbijedi uslove za hvatanje divljači i korišćenje mladunaca, legla i jaja divljači za naučno-istraživački rad iz stava 1 ovog člana, kao i za pojedine vrste dlakave divljači koje nijesu zaštićene.”

Član 42 mijenja se i glasi:

„Zabranjeno je držanje divljači u zatvorenom ili ograđenom prostoru bez odobrenja Ministarstva.

Ministarstvo može odobriti držanje divljači u ograđenom prostoru, za potrebe obuke i ispitivanja urođenih osobina lovačkih pasa, na zahtjev korisnika lovišta.

Za vrste divljači koje se ne love i koje su zaštićene divlje vrste ne može se izdati odobrenje za držanje u ograđenom prostoru.

Način držanja divljači u ograđenom prostoru iz stava 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.”

U članu 44 poslije stava 1 dodaje se novi stav koji glasi:

„Za vrste divljači koje se ne love i koje su zaštićene divlje vrste ne može se ustanoviti nagrada iz stava 1 ovog člana.”

Dosadašnji stav 2 postaje stav 3.