Правила о мерах по защите и охране здоровья на производстве от рисков воздействия химических веществ

Ovim pravilnikom propisuju se minimalni zahtjevi, odnosno mjere zaštite i zdravlja na radu, radi zaštite zaposlenih od rizika po zaštitu i zdravlje koji nastaju ili mogu nastati uslijed djelovanja hemijskih materija koje su prisutne u radnoj sredini i radnoj okolini ili nastaju kao rezultat radnih aktivnosti u koje su uključene hemijske materije.

Ovaj pravilnik primjenjuje se na sva radna mjesta i u svim djelatnostima u kojima zaposleni jesu ili mogu biti izloženi opasnim hemijskim materijama koje su prisutne u radnoj sredini i radnoj okolini nastaju u toku radnih aktivnosti.

Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu.

Ovaj pravilnik ne primjenjuje se na hemijske materije na koje se primjenjuju propisi kojima se uređuje zaštita od jonizujućih zračenja.

Na hemijske materije koje su kancerogene, mutagene ili materije toksične po reprodukciju primjenjuju se odredbe ovog pravilnika, bez uticaja na primjenu strožih i/ili posebnih odredaba propisa kojim se uređuje zaštita zaposlenih od rizika povezanih sa izloženošću kancerogenim, mutagenim ili materijama toksičnim po reprodukciju.

U dijelu koji se odnosi na transport opasnih hemijskih materija primjenjuju se propisi kojima se uređuje prevoz opasnih materija.

Izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:

1) hemijska materija je svaki hemijski element ili jedinjenje, samostalno ili u smješi, u prirodnom stanju ili proizvedeno, upotrijebljeno ili oslobođeno, uključujući oslobađanje u obliku otpada, u toku bilo koje radne aktivnosti, bez obzira na to da li je proizvedeno namjerno ili nenamjerno i da li je stavljeno u promet;

2) opasna hemijska materija je:

- hemijska materija koja ispunjava kriterijume za klasifikaciju kao opasna u bilo koju klasu opasnosti i/ili opasnosti za zdravlje, u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija, označavanje i pakovanje hemikalija, bez obzira na to da li je izvršena njena klasifikacija;

- hemijska materija koja, iako ne ispunjava kriterijume za klasifikaciju kao opasna u skladu sa prethodnom alinejom, može zbog svojih fizičko-hemijskih, hemijskih ili toksikoloških svojstava i načina na koji se koristi ili je prisutna u radnoj sredini i radnoj okolini, predstavljati rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenih, uključujući hemijsku materiju za koju je, u skladu sa članom 4 ovog pravilnika, utvrđena granična vrijednost izloženosti;

3) aktivnost koja uključuje hemijske materije je svaki rad u kojem se hemijske materije koriste ili je njihovo korišćenje predviđeno u bilo kom procesu, uključujući proizvodnju, rukovanje, skladištenje, transport ili uklanjanje i obradu, kao i rad iz kojeg hemijske materije nastaju;

4) granična vrijednost izloženosti je granična vrijednost vremenski ponderisanog prosjeka koncentracije hemijske materije u vazduhu u zoni disanja zaposlenog u odnosu na utvrđeni referentni period;

5) biološka granična vrijednost je granična vrijednost koncentracije relevantne hemijske materije, njenog metabolita ili pokazatelja dejstva u odgovarajućem biološkom medijumu;

6) zdravstveni nadzor je procjena zdravstvenog stanja pojedinog zaposlenog u vezi sa izloženošću određenim hemijskim materijama na radu;

7) opasnost je svojstvo hemijske materije koje ima potencijal da prouzrokuje štetu;

8) rizik je vjerovatnoća nastanka štete u uslovima korišćenja i/ili izloženosti hemijskoj materiji.

Za hemijske materije za koje su na nivou Evropske unije utvrđene indikativne granične vrijednosti izloženosti, utvrđuju se nacionalne granične vrijednosti izloženosti, uzimajući u obzir vrijednosti utvrđene na nivou Evropske unije.

Za hemijske materije za koje su na nivou Evropske unije utvrđene obavezujuće granične vrijednosti izloženosti, utvrđuju se nacionalne obavezujuće granične vrijednosti izloženosti koje ne mogu biti više od vrijednosti utvrđenih na nivou Evropske unije.

Nacionalne granične vrijednosti izloženosti iz st. 1 i 2 ovog člana date su u Prilogu 1 ovog pravilnika.

Koncentracije hemijskih materija u vazduhu u radnoj sredini i radnoj okolini mjere se i procjenjuju u odnosu na granične vrijednosti izloženosti iz člana 4 ovog pravilnika primjenom odgovarajućih standardizovanih metoda mjerenja.

Mjerenja iz stava 1 ovog člana primjenjuju se u skladu sa važećim standardima i pravilima struke.

Poslodavac treba da, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu, utvrdi da li su opasne hemijske materije prisutne ili mogu biti prisutne u radnoj sredini i radnoj okolini.

Ako su opasne hemijske materije prisutne ili mogu biti prisutne, poslodavac treba da izvrši procjenu rizika po zaštitu i zdravlje zaposlenih koji proizlaze iz njihovog prisustva.

Procjena rizika iz stava 2 ovog člana naročito obuhvata:

1) opasna svojstva hemijskih materija;

2) podatke o zaštiti i zdravlju na radu koje dostavlja dobavljač, uključujući bezbjednosno-tehnički list, u skladu sa propisima kojima se uređuju hemikalije;

3) nivo, vrstu i trajanje izloženosti;

4) uslove rada koji uključuju hemijske materije, uključujući njihove količine;

5) granične vrijednosti izloženosti utvrđene ovim pravilnikom;

6) efekat preventivnih mjera koje su preduzete ili se planiraju preduzeti;

7) rezultate prethodno sprovedenog zdravstvenog nadzora, ako su dostupni.

Poslodavac treba da, po potrebi, pribavi dodatne informacije potrebne za procjenu rizika od dobavljača ili iz drugih dostupnih izvora.

Procjena rizika treba da bude dokumentovana u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu i sadrži podatke o mjerama koje su preduzete u skladu sa odredbama ovog pravilnika.

Procjena rizika može sadržati obrazloženje poslodavca da, s obzirom na prirodu i obim rizika od hemijskih materija, nije potrebna detaljnija procjena.

Procjena rizika od izloženosti opasnim hemijskim materijama treba da bude ažurna i ažurira se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu, naročito u slučaju promjena u procesu rada koje mogu uticati na izloženost, kao i kada to nalažu rezultati zdravstvenog nadzora.

Procjena rizika obuhvata i pojedine aktivnosti, kao što je održavanje, kod kojih se može predvidjeti značajna izloženost, kao i aktivnosti koje i, pored primjene svih tehničkih mjera, mogu imati štetne posljedice po zaštitu i zdravlje zaposlenih.

Kada rad uključuje izloženost više opasnih hemijskih materija, rizik se procjenjuje uzimajući u obzir njihov kombinovani efekat.

Nova aktivnost koja uključuje opasne hemijske materije može započeti tek nakon izvršene procjene rizika i sprovođenja odgovarajućih preventivnih mjera.

Poslodavac treba da, u cilju obezbjeđivanja zaštite i zdravlja zaposlenih u aktivnostima koje uključuju opasne hemijske materije, primjenjuje opšta načela prevencije u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu i preduzima mjere zaštite i zdravlja na radu propisane ovim pravilnikom.

Rizici za zaštitu i zdravlje zaposlenih pri radu sa opasnim hemijskim materijama otklanjaju se ili svode na najmanju moguću mjeru, naročito:

1) projektovanjem i organizacijom rada na radnom mjestu;

2) obezbjeđivanjem odgovarajućih sredstava za rad sa hemijskim materijama i primjenom postupaka održavanja kojima se obezbjeđuje zaštitu i zdravlje zaposlenih;

3) smanjenjem na najmanju moguću mjeru broja zaposlenih koji su ili mogu biti izloženi;

4) smanjenjem na najmanju moguću mjeru trajanja i intenziteta izloženosti;

5) primjenom odgovarajućih higijenskih mjera;

6) smanjenjem količine hemijskih materija na radnom mjestu na najmanju potrebnu količinu za obavljanje posla;

7) primjenom odgovarajućih radnih postupaka, uključujući bezbjedno rukovanje, skladištenje i unutrašnji transport opasnih hemijskih materija i otpada koji ih sadrži.

Kada rezultati procjene rizika iz člana 6 ovog pravilnika pokažu da postoji rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenih, primjenjuju se posebne mjere zaštite i zdravlja na radu, prevencije i nadzora propisane čl. 8, 9, 10 i 13 ovim pravilnikom.

Ako procjena rizika pokaže da je, s obzirom na količine opasne hemijske materije prisutne na radnom mjestu, rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenih neznatan i da su mjere iz st. 1 i 2 ovog člana dovoljne za njegovo smanjenje, ne primjenjuju se posebne mjere iz čl. 8, 9, 10 i 13 ovog pravilnika.

Poslodavac treba da obezbijedi da se rizik od opasne hemijske materije po zaštitu i zdravlje zaposlenih eliminiše ili svede na najmanju moguću mjeru.

U cilju eliminisanja ili smanjenja rizika iz stava 1 ovog člana, poslodavac treba da, kada je to moguće, izvrši zamjenu opasne hemijske materije hemijskom materijom ili postupkom koji, u uslovima njegove primjene, nije opasan ili je manje opasan po zaštitu i zdravlje zaposlenih.

Ako priroda aktivnosti ne dozvoljava eliminisanje rizika zamjenom, poslodavac treba da, uzimajući u obzir prirodu aktivnosti i procjenu rizika iz člana 6 ovog pravilnika, rizik svede na najmanju moguću mjeru primjenom sljedećih mjera, po redosljedu prioriteta:

1) projektovanjem odgovarajućih radnih procesa i primjenom tehničkih mjera, kao i upotrebom odgovarajućih sredstava za rad i materijala, radi izbjegavanja ili svođenja na najmanju moguću mjeru oslobađanja opasnih hemijskih materija koje mogu predstavljati rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenih u radnoj sredini i radnoj okolini;

2) primjenom kolektivnih mjera zaštite i zdravlja na radu na izvoru rizika, uključujući odgovarajuću ventilaciju i organizacione mjere;

3) primjenom individualnih mjera zaštite i zdravlja na radu, uključujući sredstva i opremu lične zaštite na radu, kada izloženost nije moguće spriječiti drugim mjerama.

Mjere iz stava 3 ovog člana sprovode se uz zdravstveni nadzor zaposlenih iz člana 13 ovog pravilnika kada je to primjereno prirodi rizika.

Ako poslodavac, drugim odgovarajućim načinom procjene, ne dokaže da su, u skladu sa stavom 3 ovog člana, obezbijeđene adekvatne mjere zaštite i zdravlja na radu i prevencije, treba da redovno, kao i pri svakoj promjeni uslova rada koja može uticati na izloženost zaposlenih hemijskim materijama, vrši mjerenja koncentracije hemijskih materija koje mogu predstavljati rizik po zdravlje zaposlenih, naročito u odnosu na granične vrijednosti izloženosti.

Poslodavac treba da rezultate mjerenja iz stava 5 ovog člana uzme u obzir pri procjeni rizika i određivanju mjera zaštite i zdravlja na radu i prevencije u skladu sa članom 6 ovog pravilnika.

Ako je prekoračena granična vrijednost izloženosti utvrđena ovim pravilnikom, poslodavac treba da, u skladu sa prirodom te granične vrijednosti, bez odlaganja preduzme mjere radi otklanjanja uzroka prekoračenja i sprovede odgovarajuće mjere zaštite i zdravlja na radu i prevencije.

Na osnovu procjene rizika iz člana 6 i opštih načela prevencije iz člana 7 ovog pravilnika, poslodavac treba da preduzme tehničke i/ili organizacione mjere koje odgovaraju prirodi aktivnosti, uključujući skladištenje, rukovanje i razdvajanje nekompatibilnih hemijskih materija, radi zaštite zaposlenih od opasnosti koje proizlaze iz fizičko-hemijskih svojstava hemijskih materija.

Poslodavac treba da, prema redosljedu prioriteta:

1) spriječi prisustvo u radnoj sredini i radnoj okolini opasnih koncentracija zapaljivih materija ili opasnih količina hemijski nestabilnih materija;

2) ako priroda rada ne dozvoljava sprovođenje mjera iz tačke 1 ovog stava, preduzima mjere sprječavanja prisustva izvora paljenja koji mogu izazvati požar ili eksploziju, kao i nepovoljnih uslova koji mogu dovesti do štetnih fizičkih efekata hemijski nestabilnih materija ili njihovih smješa;

3) ublaži štetne posljedice po zaštitu i zdravlje zaposlenih u slučaju požara, eksplozije ili usljed paljenja zapaljivih materija, kao i štetne fizičke efekte koji nastaju od hemijski nestabilnih materija ili njihovih smješa.

Sredstva za rad i zaštitni sistemi koje poslodavac obezbjeđuje radi zaštite zaposlenih moraju biti u skladu sa propisima kojima se uređuju zahtjevi zaštite i zdravlja na radu pri projektovanju, proizvodnji i stavljanju u upotrebu takvih sredstava za rad i opreme.

Tehničke i organizacione mjere iz ovog člana moraju biti usklađene sa kategorizacijom sredstava za rad i zaštitnih sistema namijenjenih za upotrebu u potencijalno eksplozivnim atmosferama, u skladu sa posebnim propisima.

Poslodavac treba da preduzme mjere radi obezbjeđivanja dovoljne kontrole postrojenja, sredstava za rad, odnosno da obezbijedi sredstva za rad za suzbijanje eksplozije ili sisteme za rasterećenje eksplozionog pritiska, kada je to potrebno radi zaštite zaštite i zdravlja zaposlenih.

Poslodavac treba da, radi zaštite i zdravlja zaposlenih u slučaju povrede na radu, incidenta ili vanredne situacije u vezi sa prisustvom opasnih hemijskih materija, u radnoj sredini i radnoj okolini, utvrdi i sprovodi postupke (akcione planove) za hitno postupanje koji se mogu primijeniti u slučaju nastanka takvog događaja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu.

Postupci iz stava 1 ovog člana obuhvataju sprovođenje odgovarajućih vježbi u redovnim vremenskim intervalima i obezbjeđivanje odgovarajućih uslova i opreme za pružanje prve pomoći.

U slučaju nastanka događaja iz stava 1 ovog člana, poslodavac treba da bez odlaganja preduzme mjere radi ublažavanja posljedica tog događaja i da o tome obavijesti zaposlene koji su ili mogu biti izloženi riziku.

Radi uspostavljanja normalnog stanja, poslodavac treba da:

1) što je prije moguće sprovede odgovarajuće mjere za otklanjanje nastale situacije;

2) obezbijedi da u pogođenom području rade samo zaposleni koji su neophodni za izvođenje popravki i drugih potrebnih radova.

Zaposlenima koji rade u pogođenom području obezbjeđuju se odgovarajuća sredstva i oprema lične zaštite na radu, koju su dužni koristiti dok traje opasnost, a nezaštićenim licima nije dozvoljen boravak u pogođenom području.

Poslodavac treba da obezbijedi odgovarajuće sisteme upozorenja i komunikacije radi pravovremenog reagovanja, pružanja pomoći, evakuacije i spasavanja u slučaju povećanog rizika po zaštitu i zdravlje zaposlenih.

Poslodavac treba da obezbijedi odgovarajuće informacije o mjerama za postupanje u slučaju povrede na radu ili vanredne situacije koje uključuju opasne hemijske materije budu dostupne zaposlenima, kao i nadležnim internim i eksternim službama za zaštitu i spasavanje.

Informacije iz stava 7 ovog člana obuhvataju naročito:

1) unaprijed dostavljene informacije o relevantnim opasnostima na radu, načinu identifikacije opasnosti, mjerama opreza i postupcima koji se primjenjuju, radi omogućavanja nadležnim službama da pripreme sopstvene procedure postupanja i mjere zaštite;

2) sve raspoložive informacije o posebnim opasnostima koje nastaju ili se mogu očekivati u slučaju povrede na radu ili vanredne situacije, uključujući informacije o postupcima pripremljenim u skladu sa ovim članom.

Poslodavac treba da, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu, obezbijedi da zaposleni i/ili njihovi predstavnici budu informisani i osposobljeni u vezi sa rizicima od opasnih hemijskih materija na radnom mjestu.

Informisanje iz stava 1 ovog člana naročito obuhvata:

1) podatke dobijene na osnovu procjene rizika iz člana 6 ovog pravilnika, kao i njihovo ažuriranje u slučaju promjena koje mogu uticati na izloženost;

2) informacije o opasnim hemijskim materijama prisutnim u radnoj sredini i radnoj okolini, uključujući njihov identitet, rizike po zaštitu i zdravlje zaposlenih; relevantne granične vrijednosti izloženosti i druge primjenjive propise;

3) osposobljavanje i informisanje o odgovarajućim mjerama zaštite i zdravlja na radu koje treba preduzeti radi sopstvene zaštite i zdravlja na radu i zaštite i zdravlja na radu drugih zaposlenih za vrijeme rada;

4) pristup bezbjednosno-tehničkom listu koji dostavlja dobavljač u skladu sa propisima kojima se uređuju hemikalije.

Informisanje i osposobljavanje iz ovog člana vrši se na način prilagođen rezultatima procjene rizika iz člana 6 ovog pravilnika i mogu obuhvatati usmeno obavještavanje, pojedinačna uputstva i osposobljavanje, uz dostavljanje pisanih informacija, u zavisnosti od prirode i stepena rizika dobijenog na osnovu procjene iz pomenutog člana 6 ovog pravilnika.

Informacije iz stava 2 i 3 ovog člana ažuriraju se u skladu sa promjenama okolnosti koje mogu uticati na rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenih.

Ako posude i cjevovodi koji sadrže opasne hemijske materije nijesu označeni u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija i označavanje hemikalija i propisima o znakovima zaštite i zdravlja na radu, poslodavac treba da obezbijedi da njihov sadržaj, priroda opasnosti i povezani rizici budu jasno i vidljivo označeni.

Poslodavac ima pravo da od proizvođača ili dobavljača zatraži dodatne informacije o opasnim hemijskim materijama koje su neophodne za procjenu rizika, ukoliko takve informacije nijesu dostupne u skladu sa propisima kojima se uređuju hemikalije.

Radi sprječavanja izloženosti zaposlenih hemijskim materijama i/ili određenim aktivnostima koje uključuju hemijske materije a koje mogu ugroziti zdravlje, zabranjuje se proizvodnja, prerada i upotreba na radu hemijskih materija i aktivnosti navedenih u Prilogu 2 ovog pravilnika, u obimu utvrđenom tim prilogom.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, nadležni organ može odobriti odstupanje u sljedećim slučajevima:

1) za isključive potrebe naučnog istraživanja i ispitivanja, uključujući analize;

2) za aktivnosti usmjerene na uklanjanje hemijskih materija koje su prisutne kao nusproizvodi ili otpad;

3) za proizvodnju hemijskih materija iz stava 1 ovog člana radi njihove upotrebe kao intermedijera, kao i za njihovu upotrebu kao intermedijera.

U slučajevima iz stava 2 tačka 3 ovog člana, izloženost zaposlenih mora biti spriječena, naročito obezbjeđivanjem da se proizvodnja i što je moguće ranija upotreba takvih hemijskih materija kao intermedijera obavlja u jedinstvenom zatvorenom sistemu iz kojeg se hemijske materije mogu ukloniti samo u mjeri neophodnoj za praćenje procesa ili održavanje sistema.

Kada se odobrava odstupanje iz stava 2 ovog člana, inspekcija zaštite i zdravlja na radu zahtijeva od poslodavca dostavljanje sljedećih podataka:

1) razlog podnošenja zahtjeva za odstupanje;

2) količinu hemijske materije koja će se koristiti na godišnjem nivou;

3) aktivnosti, reakcije ili procese koji će se sprovoditi;

4) broj zaposlenih koji mogu biti izloženi;

5) predviđene mjere zaštite i zdravlja na radu;

6) tehničke i organizacione mjere preduzete radi sprječavanja izloženosti zaposlenih.

Poslodavac treba da obezbijedi odgovarajući zdravstveni nadzor zaposlenih za koje rezultati procjene rizika iz člana 6 ovog pravilnika pokažu da postoji rizik po zdravlje.

Zdravstveni nadzor sprovodi se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu i propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, a njegovi rezultati uzimaju se u obzir pri primjeni preventivnih mjera na konkretnom radnom mjestu.

Zdravstveni nadzor je primjeren kada:

1) je izloženost zaposlenog opasnoj hemijskoj materiji takva da se prepoznatljiva-bolest ili štetni efekat po zdravlje može dovesti u vezu sa tom izloženošću; i

2) postoji vjerovatnoća da se bolest ili efekat može javiti pod konkretnim uslovima rada zaposlenog; i

3) metode ispitivanja predstavljaju nizak rizik po zdravlje zaposlenih.

Pored uslova iz stava 3 ovog člana, moraju postojati pouzdane metode za otkrivanje pokazatelja bolesti ili štetnog efekta.

Kada je za određenu hemijsku materiju utvrđena obavezujuća biološka granična vrijednost, zdravstveni nadzor je obavezan za rad sa tom materijom, a zaposleni se prije raspoređivanja na takav rad obavještava o toj obavezi.

Za svakog zaposlenog koji podliježe zdravstvenom nadzoru vodi se i redovno ažurira individualna evidencija o zdravstvenom stanju i izloženosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu i propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, koja sadrži sažetak rezultata sprovedenog zdravstvenog nadzora i podatke o praćenju izloženosti koji su reprezentativni za pojedinačnog zaposlenog, a biološki monitoring i povezani zahtjevi mogu biti njen sastavni dio.

Evidencije iz stava 6 ovog člana se vode u odgovarajućem obliku koji omogućava njihovo naknadno korišćenje, uz poštovanje propisa o povjerljivosti podataka u skladu sa zakonom.

Zaposleni ima pravo pristupa podacima iz svoje zdravstvene dokumentacije, a nadležnom inspekcijskom organu se, na njegov zahtjev, dostavljaju kopije evidencije i izloženosti iz stava 6 ovog člana.

U slučaju prestanka rada poslodavca, evidencije i izloženosti iz stava 6 ovog člana stavljaju se na raspolaganje nadležnom inspekcijskom organu.

Ako se kao rezultat zdravstvenog nadzora kod zaposlenog utvrdi prepoznatljiva bolest ili štetni efekat po zdravlje za koji doktor medicine ili doktor specijalista medicine rada smatra da je posljedica izloženosti opasnoj hemijskoj materiji na radu ili ako se utvrdi prekoračenje obavezujuće biološke granične vrijednosti, zaposleni se obavještava o rezultatu koji se odnosi na njega lično, uključujući informacije i savjete o daljem zdravstvenom nadzoru nakon prestanka izloženosti.

U slučajevima iz stava 10 ovog člana, poslodavac je dužan da:

1) preispita procjenu rizika iz člana 6 ovog pravilnika;

2) preispita mjere za otklanjanje ili smanjenje rizika u skladu sa čl. 7 i 8 ovog pravilnika;

3) uzme u obzir savjet doktora specijaliste medicine rada ili drugog kvalifikovanog lica, za sprovođenje mjere za eliminaciju ili smanjenje rizika, u skladu sa članom 8 ovog

pravilnika, uključujući mogućnost raspoređivanja zaposlenog na drugo radno mjesto na kojem nema rizika od dalje izloženosti;

4) obezbijedi nastavak zdravstvenog nadzora i preispita zdravstveno stanje drugih zaposlenih koji su bili izloženi pod sličnim uslovima rada, pri čemu doktor medicine ili doktor specijalista medicine rada može predložiti upućivanje tih zaposlenih na medicinski pregled.

Konsultovanje i učešće zaposlenih i/ili njihovih predstavnika u vezi sa pitanjima obuhvaćenim ovim pravilnikom, uključujući njegove priloge, vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu.