Na osnovu člana 107 stav 1 tačka 2 i člana 127 Zakona o notarima („Službeni list RCG”, broj 68/2005 i „Službeni list CG”, br. 49/08, 55/16, 84/18 i 141/25) i člana 10 stav 1 tačka 2 Statuta Notarske komore Crne Gore, Skupština Notarske komore Crne Gore, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore, dana 8. aprila 2026. godine donosi
Montenegro · Судебная система
Тариф вознаграждений за работу и возмещения расходов нотариусов
A. OPŠTI DIO
Predmet tarife
(1) Ovom Tarifom o naknadama za rad i naknadama troškova notara (u daljem tekstu: Tarifa) propisuju se vrsta i visina naknade za rad notara i naknada troškova u vezi sa obavljanjem notarskih poslova.
Notarska naknada za rad
(1) Notaru pripada naknada za vršenje notarskih poslova i naknada troškova u vezi sa obavljanjem poslova, u visini i na način propisan ovom Tarifom.
(2) U naknadu za notarski posao iz stava 1 ovog člana uračunati su i pripremni poslovi povezani sa notarskim poslom (savjetovanja sa strankom i drugim učesnicima u poslu, sastavljanje, čitanje i obrazloženje notarske isprave), osim ako ovom Tarifom nije drukčije propisano.
Ekonomski najpovoljniji način postupanja
(1) Prilikom obavljanja notarske djelatnosti notar je dužan da postupi na način koji je ekonomski najpovoljniji za stranke, osim ako stranke, nakon odgovarajuće pouke notara, zahtijevaju da se drukčije postupi.
Osnovi za određivanje naknade
(1) Naknada za notarski posao zavisi od vrste posla i određuje se:
1. prema vrijednosti predmeta;
2. prema utrošenom vremenu;
3. u fiksnom iznosu.
Određivanje naknade prema vrijednosti predmeta
(1) Za sastavljanje notarskih akata i za obavljanje drugih notarskih poslova kod kojih je vrijednost predmeta poznata ili se može utvrditi, naknada se određuje prema vrijednosti predmeta na koji se posao odnosi. Za određivanje vrijednosti mjerodavno je vrijeme preduzimanja notarskog posla.
(2) Osnov za određivanje naknade je stvarna tržišna vrijednost stvari, odnosno prava koje je predmet notarskog akta, bez odbitaka dugova vezanih za tu stvar, odnosno pravo.
(3) Kao vrijednost predmeta pravnog posla čiji je predmet nepokretnost notar će uzeti vrijednost utvrđenu u zvaničnom registru tržišnih vrijednosti nepokretnosti, ukoliko je
vrijednost koju su stranke navele niža od te vrijednosti. Do uspostavljanja registra, ili ako podaci u njemu nijesu dostupni, notar utvrđuje vrijednost na način definisan stavom 4 ovog člana.
(4) Do uspostavljanja registra tržišnih vrijednosti nepokretnosti notar može odrediti tržišnu vrijednost bez obzira na vrijednost koju stranka ili drugi učesnici u poslu navedu kao vrijednost predmeta pravnog posla, ako tako navedena vrijednost ne odgovara tržišnoj vrijednosti. Pri tome notar mora uzeti u obzir vrijednost stvari koja se postiže u uobičajenom pravnom saobraćaju, uzimajući u obzir svojstva stvari i službeno poznate činjenice, kao što su procjene nadležnog poreskog organa za tu ili slične stvari na tom području, podaci drugih organa uprave, cijene koje se za slične stvari postižu na javnoj licitaciji i sl.
(5) Ako je predmet pravnog posla potraživanje, uzima se samo glavno potraživanje bez sporednih potraživanja, kao što su kamata, ugovorna kazna, troškovi postupka i sl.
Pravni poslovi o diobi i razmjeni imovine
(1) Kod sastavljanja notarskih akata koji za predmet imaju podjelu zajedničke bračne imovine, diobu ili razmjenu i kod sličnih pravnih poslova, kao osnov za određivanje naknade uzima se vrijednost ukupne imovine koja je predmet pravnog posla.
Bračni i nasljednopravni poslovi
(1) Kod sastavljanja notarskih akata o bračnim ugovorima, kao osnov za određivanje naknade uzima se vrijednost imovine obje ugovorne strane koja je predmet ugovora.
(2) Kod sastavljanja notarskih akata o raspolaganju za slučaj smrti, kao osnov za određivanje naknade uzima se vrijednost imovine ostavioca, umanjena za obaveze, odnosno vrijednost dijela imovine koja je predmet raspolaganja.
Privredni ugovori i poslovi u vezi sa privrednim društvima i drugim pravnim licima
(1) Za sastavljanje notarskih akata o privrednim ugovorima osnov za određivanje naknade je vrijednost predmeta određena u ugovoru.
(2) Za sastavljanje notarskih akata o osnivanju privrednih društava i drugih pravnih lica, te za potvrđivanje odluka organa upravljanja tih lica, naknada se određuje prema vrijednosti osnivačkog kapitala, odnosno imovine privrednog društva.
(3) Kod sastavljanja notarskog akta o prenosu udjela u privrednom društvu mjerodavna je vrijednost prenesenog udjela, ako je viša od protivčinidbe, a ako je niža, mjerodavna je vrijednost protivčinidbe.
(4) Kod sastavljanja notarskog akta o restrukturiranju privrednog društva osnov za određivanje naknade je ukupna vrijednost imovine svih društava (bilans stanja).
(5) Ako su predmet pravnog posla hartije od vrijednosti koje se kotiraju na berzi, osnov za određivanje naknade izračunava se po berzanskom kursu važećem na dan prije sklapanja pravnog posla.
Založno pravo, jemstvo, fiducijarna svojina i službenosti
(1) Kod pravnih poslova o zasnivanju hipoteke i drugog založnog prava, kao osnov za određivanje naknade uzima se iznos potraživanja koje se obezbjeđuje, ako je ono niže od vrijednosti založene stvari ili prava, bez sporednih potraživanja, kao što su kamata, troškovi postupka i sl. Ako je vrijednost založene stvari ili prava niža od vrijednosti obezbijeđenog potraživanja, kao osnov za određivanje naknade uzima se vrijednost založene stvari ili prava.
(2) Na odgovarajući način, shodno stavu 1 ovog člana, određuje se i vrijednost potraživanja koje se obezbjeđuje zasnivanjem fiducijarne svojine.
(3) Vrijednost obezbjeđenja potraživanja jemstvom određuje se prema visini preuzetog jemstva.
Činidbe koje se ponavljaju. Najamni i zakupni ugovori
(1) Vrijednost prava na buduće činidbe (davanja) koja se ponavljaju odmjerava se prema vrijednosti svih činidbi obaveznika za vrijeme ukupnog ugovornog razdoblja, ali najviše do iznosa koji odgovara zbiru vrijednosti tih činidbi za vrijeme od pet godina.
(2) Kod ugovora o najmu i zakupu vrijednost se određuje prema jednogodišnjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako se ne radi o najamnom ili zakupnom odnosu zaključenom na kraće vrijeme, u kojem slučaju se vrijednost određuje prema ukupnoj najamnini, odnosno zakupnini.
Vrednovanje prema sličnim poslovima
(1) Notarski poslovi koji nijesu opisani u ovoj Tarifi vrednuju se upoređivanjem sa sličnim poslovima čija je vrijednost utvrđena u ovoj Tarifi.
(2) Pri vrednovanju uzimaju se u obzir tarifni stavovi za slične radnje i utrošeno vrijeme, te odredbe opšteg dijela Tarife.
Posebni dio tarife
(1) Vrijednost predmeta i naknada za notarski posao, iskazane u eurima, nalaze se u posebnom dijelu Tarife i čine njen sastavni dio.
(2) Pored naknade za rad i naknade troškova za obavljeni posao, koje je notar dužan da obračuna u skladu sa ovom Tarifom, notar je dužan da strankama obračuna i propisani porez na dodatu vrijednost, takse i druge dažbine propisane relevantnim propisima.
Obavezna primjena tarife
(1) Notar je dužan da primjenjuje ovu Tarifu u svakom pojedinačnom slučaju. Zabranjeno je ugovaranje naknade za obavljeni posao ili naknade troškova u iznosima višim ili nižim od iznosa propisanih ovom Tarifom.
Nevažeće i neupotrebljive isprave
(1) Ako je notarska isprava zbog krivice notara nevažeća, a prepisi, potvrde i ovjere neupotrebljivi zbog formalnih nedostataka za koje je odgovoran notar, naknada se ne plaća, a već plaćenu naknadu notar je dužan da vrati.
Dužnost plaćanja naknade
(1) Ako je više stranaka učestvovalo u zaključenju pravnog posla pred notarom ili je notar izvršio jednu radnju za više stranaka, sve te stranke solidarno plaćaju naknadu za rad i naknadu troškova notaru, ako se stranke drukčije ne dogovore.