Закон о внесении изменений и дополнений в закон об использовании энергии из возобновляемых источников

U Zakonu o korišćenju energije iz obnovljivih izvora („Službeni list CG", broj 82/24) u članu 7 stav 1 tačka 16 mijenja se i glasi:

„16) ovlašćena ugovorna strana je energetski subjekat koji zaključuje ugovore o tržišnoj premiji i ugovore o fid-in tarifi sa proizvođačima koji proizvode energiju iz obnovljivih izvora i imaju pravo na podsticaje u skladu sa ovim zakonom, ugovore o balansiranju sa povlašćenim proizvođačima, kao i ugovore o kupoprodaji obaveznog proporcionalnog udjela električne energije iz obnovljivih izvora sa snabdjevačem i kupcem samosnabdjevačem;".

Na kraju tačke 54 tačka se zamjenjuje tačka-zarezom i dodaju tri nove tačke koje glase:

„55) ugovor o balansiranju je ugovor o regulisanju prava i obaveza vezanih za plaćanja u pogledu balansnih odstupanja koji ovlašćena ugovorna strana zaključuje sa privremenim povlašćenim proizvođačima u skladu sa ovim zakonom;

56) referentna plaćanja na balansnom tržištu su plaćanja koja se obračunavaju množenjem stvarnog odstupanja povlašćenog proizvođača u sistemu tržišne premije, proporcionalno snazi elektrane za koju je stekao pravo na tržišnu premiju, sa cijenom odstupanja u skladu sa tržišnim pravilima za tržište električne energije;

57) ugovorna plaćanja za balansiranje su zbir jedinične naknade za balansno odstupanje i plaćanja za energiju (pozitivnih ili negativnih) koja odražavaju vrijednost odstupanja proizvedene električne energije, pri čemu vrijednost odstupanja proizvedene električne energije zavisi od toga da li se primjenjuje prelazni period iz člana 13 ovog zakona ili je taj period istekao i primjenjuje se sistem tržišnih premija, te će, u zavisnosti od primjenjivog perioda, biti zasnovana ili na ostvarenoj cijeni ili na referentnoj tržišnoj cijeni za obračunske periode iz ugovora o tržišnoj premiji i plaćanja za energiju tokom perioda negativnih cijena na dan-unaprijed tržištu električne energije u okviru prelaznog perioda iz člana 13 ovog zakona zasnivaju se na cijeni električne energije na crnogorskom dan-unaprijed tržištu električne energije.”

Poslije člana 8 dodaje se novi član koji glasi:

„Javni objekti – vodeća uloga u korišćenju obnovljivih izvora energije

Član 8a

Državni organi, organi državne uprave, organi uprave, državni fondovi, javne ustanove i druga pravna lica koja se finansiraju iz budžeta Crne Gore, odnosno organi jedinice lokalne samouprave, organi lokalne uprave, javne ustanove i druga pravna lica koja se finansiraju iz budžeta jedinice lokalne samouprave dužni su da obezbijede da objekti za potrebe organa državne uprave i organizacija, organa i organizacija jedinica lokalne samouprave i organizacija koje obavljaju javnu službu, koji posluju sredstvima u državnoj svojini, kao i drugi objekti u državnoj svojini (u daljem tekstu: javni objekti) imaju vodeću ulogu u pogledu korišćenja energije iz obnovljivih izvora.

Udio energije iz obnovljivih izvora u javnim objektima mora da bude veći od minimalnog udjela propisanog za druge zgrade.

Prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih javnih objekata obavezno se razmatra i, kada je to tehnički, ekonomski i funkcionalno izvodljivo, primjenjuje:

- proizvodnja energije iz obnovljivih izvora na objektu ili u njegovoj neposrednoj blizini;

- korišćenje obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje;

- ugradnja sistema za skladištenje energije.

Posebne mjere i ciljeve za povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u javnim objektima, u okviru Nacionalnog energetskog i klimatskog plana utvrđuje Vlada.

Bliže uslove, način primjene i praćenje ispunjenosti obaveza iz st. 1, 2 i 3 ovog člana propisuje Ministarstvo.”

Poslije člana 11 dodaje se pet novih članova koji glase:

„Koordinisano kartiranje područja za razvoj obnovljivih izvora energije

Član 11a

Radi utvrđivanja doprinosa Crne Gore ciljevima učešća energije iz obnovljivih izvora i planiranja njihovog razvoja, organ državne uprave nadležan za prostorno planiranje sprovodi koordinisano kartiranje teritorije Crne Gore.

Kartiranjem iz stava 1 ovog člana identifikuju se:

- potencijali za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora;

- raspoložive površine na kopnu, podzemlju, moru i unutrašnjim vodama;

- područja pogodna za izgradnju postrojenja za obnovljive izvore energije;

- područja za prateću infrastrukturu, uključujući elektroenergetsku mrežu i sisteme skladištenja energije.

Kartiranje iz stava 1 ovog člana se sprovodi korišćenjem prostornih podataka, geografskih informacionih sistema i drugih digitalnih alata.

Kartiranje iz stava 1 ovog člana se može zasnivati na postojećim planskim dokumentima, uključujući planove područja mora, kao i druga relevantna dokumenta.

Rezultati kartiranja iz stava 1 ovog člana koriste se kao osnova za izradu planskih dokumenata i određivanje područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije.

Kartiranje iz stava 1 ovog člana se periodično preispituje i, po potrebi, ažurira, naročito u okviru ažuriranja Nacionalnog energetskog i klimatskog plana.

Metodologiju koordinisanog kartiranja iz stava 1 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za prostorno planiranje.

Područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije

Član 11b

Područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije određuju se planskim dokumentima, na osnovu rezultata kartiranja iz člana 11a ovog zakona.

Područja iz stava 1 ovog člana određuju se u obimu koji je dovoljan za ostvarivanje ciljeva učešća energije iz obnovljivih izvora utvrđenih ovim zakonom i Nacionalnim energetskim i klimatskim planom.

Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje

Član 11c

Radi povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja, Ministarstvo i drugi nadležni organi preduzimaju mjere za podsticanje primjene sistema i opreme koji koriste obnovljive izvore energije.

Mjere iz stava 1 ovog člana obuhvataju naročito:

- podsticaje za ugradnju sistema obnovljivih izvora energije u zgradama;

- razvoj i unaprjeđenje sistema daljinskog grijanja i hlađenja zasnovanih na obnovljivim izvorima energije;

- podsticanje korišćenja toplotnih pumpi, solarnih termalnih sistema i drugih tehnologija;

- informisanje i edukaciju korisnika energije;

- podršku inovativnim i visokoefikasnim tehnologijama.

Mjere iz stava 1 ovog člana sprovode se u skladu sa Nacionalnim energetskim i klimatskim planom i drugim strateškim dokumentima.

Ministarstvo i drugi nadležni organi mogu propisati posebne programe i finansijske mehanizme za podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje.

Odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za projekte obnovljivih izvora energije u područjima za ubrzani razvoj

Član 11d

Za projekte proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koji se realizuju u područjima za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije sprovodi se postupak odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje procjena uticaja na životnu sredinu.

Postupak iz stava 1 ovog člana okončaće se u roku od 45 dana od dana podnošenja potpune dokumentacije potrebne za taj postupak.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, postupak će se okončati u roku od 30 dana za:

- projekte proizvodnje energije iz obnovljivih izvora instalisane snage do 150 kW;

- projekte modernizacije postojećih postrojenja bez značajnog povećanja uticaja na životnu sredinu.

Prilikom odlučivanja u postupku iz stava 1 ovog člana, organ nadležan za postupak procjene uticaja na životnu sredinu uzima u obzir mjere za ublažavanje uticaja na životnu sredinu utvrđene planskim dokumentima za područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije.

Postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi se radi utvrđivanja da li projekat može da izazove značajne nepredviđene negativne uticaje, uzimajući u obzir osjetljivost područja i mjere ublažavanja utvrđene planskim dokumentom.

Projekti iz stava 1 ovog člana ne podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, ako su usklađeni sa mjerama ublažavanja uticaja utvrđenim planskim dokumentom i ako se u postupku iz stava 1 ovog člana utvrdi da projekat neće imati značajne nepredviđene negativne uticaje.

Ako je za projekte iz ovog zakona potrebna procjena uticaja na životnu sredinu, organ nadležan za procjenu uticaja na životnu sredinu utvrđuje obim informacija i nivo detaljnosti informacija koje treba uključiti u elaborat, u skladu sa propisom kojim se uređuje procjena uticaja na životnu sredinu.

Obim informacija koje treba uključiti u elaborat iz stava 7 ovog člana je obavezujući i ne može se naknadno proširivati, osim u slučaju bitnih izmjena projekta, u skladu sa propisom kojim se uređuje procjena uticaja na životnu sredinu.

Ako se u postupku iz stava 1 ovog člana ne utvrdi postojanje značajnih nepredviđenih negativnih uticaja, donosi se odluka da nije potrebna izrada elaborata, u skladu sa zakonom kojim se uređuje procjena uticaja na životnu sredinu.

Ako organ državne uprave nadležan za postupak procjene uticaja na životnu sredinu utvrdi da će projekat vjerovatno izazvati značajne nepredviđene negativne uticaje koji se ne mogu ublažiti, donosi obrazloženu odluku, koja se objavljuje na internet stranici tog organa u skladu sa zakonom kojim se uređuje procjena uticaja na životnu sredinu.

U slučaju iz stava 10 ovog člana, projekat podliježe procjeni uticaja na životnu sredinu, koja se sprovodi u roku od šest mjeseci od dana donošenja te odluke.

Ako je rekonstrukcija postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora predmet postupka odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu ili procjene uticaja na životnu sredinu, takav postupak ili procjena ograničava se na uticaje koji proizilaze iz izmjene ili proširenja u odnosu na postojeći projekat.

Ako je projekat unaprjeđenja elektroenergetske mreže predmet postupka procjene uticaja na životnu sredinu ili postupka odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu, ta procjena se ograničava na uticaje koji proizilaze iz izmjene ili proširenja u odnosu na postojeću infrastrukturu.

Preovladavajući javni interes za projekte obnovljivih izvora energije

Član 11e

Planiranje, izgradnja i korišćenje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, njihovo priključenje na elektroenergetsku mrežu, pripadajuća mrežna infrastruktura, kao i sistemi za skladištenje energije, smatraju se projektima od preovladavajućeg javnog interesa i u interesu javnog zdravlja i bezbjednosti.

U postupcima izdavanja dozvola i drugih odobrenja, uključujući postupke procjene uticaja na životnu sredinu i procjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, projekti iz stava 1 ovog člana imaju prioritet.”

U članu 14 stav 2 mijenja se i glasi:

„Istekom prelaznog perioda iz člana 13 ovog zakona pravo na otkup po ostvarenoj cijeni iz stava 1 ovog člana prestaje i povlašćeni proizvođač koji je stekao pravo na tržišnu premiju prodaje električnu energiju na tržištu i ostvaruje pravo na tržišnu premiju u skladu sa ugovorom o tržišnoj premiji.”

U članu 18 stav 2 mijenja se i glasi:

„Podsticajni period iz stava 1 ovog člana traje do 12 godina, počevši od dana konačnosti rješenja kojim se privremenom povlašćenom proizvođaču daje status povlašćenog proizvođača električne energije iz člana 43 ovog zakona.

Poslije stava 2 dodaje se novi stav koji glasi:

„Dužina trajanja podsticajnog perioda utvrđuje se u tenderskoj dokumentaciji za svaku aukciju posebno i primjenjuje se na sve statuse povlašćenog proizvođača stečene od strane učesnika te aukcije.”

U članu 19 stav 1 mijenja se i glasi:

„Ovlašćena ugovorna strana dužna je da plaća tržišnu premiju, odnosno fid-in tarifu, ispunjava obaveze u vezi sa garantovanim otkupom električne energije i preuzimanjem balansne odgovornosti, odnosno ispunjava obaveze vezane za troškove razlike kako bi, bez učlanjenja u balansnu grupu ovlašćene ugovorne strane, ostvarili podjednaka prava na podsticaje za balansiranje kao i povlašćeni proizvođači koji su se učlanili u balansnu grupu ovlašćene ugovorne strane, proporcionalno dijelu balansiranje u skladu sa ovim zakonom.”

U članu 20 stav 2 poslije riječi: „tržišnu premiju” dodaju se riječi: „za cjelokupnu snagu elektrane”.

Poslije stava 2 dodaju se dva nova stava koja glase:

„Izuzetno od stava 2 ovog člana, privremeni povlašćeni proizvođači koji su stekli pravo na tržišnu premiju za dio snage elektrane, imaju pravo da sa ovlašćenom ugovornom stranom zaključe ugovor o balansiranju radi regulisanja dvosmjernog plaćanja razlike kako bi, bez učlanjenja u balansnu grupu ovlašćene ugovorne strane, ostvarili podjednaka prava na podsticaje za balansiranje kao i povlašćeni proizvođači koji su se učlanili u balansnu grupu ovlašćene ugovorne strane, proporcionalno dijelu snage elektrane za koji su stekli pravo na tržišnu premiju.

Dvosmjerno plaćanje razlike iz stava 3 ovog člana za dio snage elektrane za koji je stečeno pravo na tržišnu premiju obračunava se kao razlika između referentnih plaćanja na balansnom tržištu i ugovornih plaćanja za balansiranje, pri čemu obje vrijednosti mogu biti pozitivne ili negativne, te u zavisnosti od toga plaćanje razlike vrši se ili od strane ovlašćene ugovorne strane povlašćenom proizvođaču ili od strane povlašćenog proizvođača ovlašćenoj ugovornoj strani, u skladu sa ugovorom o balansiranju iz člana 22 ovog zakona.”

Stav 3 mijenja se i glasi:

„Po isteku prelaznog perioda iz člana 23 stav 1 ovog zakona povlašćeni proizvođači iz st. 2 i 3 ovog člana postaju odgovorni za svoja balansna odstupanja.”

Dosadašnji st. 3 i 4 postaju st. 5 i 6.

U članu 21 stav 2 mijenja se i glasi:

„Jediničnu naknadu iz stava 1 ovog člana utvrđuje Ministarstvo u fiksnom iznosu po unaprijed određenoj formuli za indeksaciju inflacije u eurozoni posebno za svaku aukciju za dodjelu tržišne premije.”

Stav 3 mijenja se i glasi:

„Na ugovore iz člana 22 ovog zakona primjenjuje se jedinična naknada utvrđena za aukciju u kojoj je proizvođač stekao status privremenog povlašćenog proizvođača.”

Naziv člana i član 22 mijenjaju se i glase:

„Ugovor o balansiranju

Član 22”

Ovlašćena ugovorna strana i privremeni povlašćeni proizvođač zaključuju ugovor o balansiranju, na zahtjev privremenog povlašćenog proizvođača.

Povlašćeni proizvođač koji se učlanio u balansnu grupu ovlašćene ugovorne strane može u bilo kom trenutku zaključiti ugovor o prenosu svoje balansne odgovornosti na treću stranu i u tom slučaju prava povlašćenog proizvođača na podsticaje za balansiranje u skladu sa članom 20 ovog zakona prestaju da važe, a ugovor o balansiranju se raskida.

Osnovne elemente i formu ugovora o balansiranju za povlašćene proizvođače koji su stekli pravo na tržišnu premiju, način zaključenja i raskida, odnosno prestanka ugovora i druge ključne elemente ugovora utvrđuje Ministarstvo tenderskom dokumentacijom.

Osnovne elemente i formu ugovora o balansiranju za povlašćene proizvođače koji su stekli pravo na fid-in tarifu, način zaključenja i raskida i druge ključne elemente ugovora utvrđuje ovlašćena ugovorna strana.”

U članu 23 stav 3 riječi: „ugovor o preuzimanju balansne odgovornosti” zamjenjuju se riječima: „ugovor o balansiranju”.

U članu 30 stav 2 poslije riječi: „nacrt ugovora o tržišnoj premiji” dodaju se riječi: „,nacrt ugovora o ustupanju koji ovlašćena ugovorna strana zaključuje sa zajmodavcima privremenog povlašćenog proizvođača i nacrt ugovora o balansiranju, uz nacrt ugovora o ustupanju koji ovlašćena ugovorna strana zaključuje sa zajmodavcima privremenog povlašćenog proizvođača”.

U stavu 3 riječi: „preuzimanje balansne odgovornosti tokom prelaznog perioda,” brišu se.

U članu 32 stav 4 mijenja se i glasi:

„Podobnost za učešće u postupku aukcije za dodjelu prava na tržišnu premiju, ponuđači dokazuju dostavljanjem dokaza izdatih od strane nadležnih organa koji nijesu stariji od dana objavljivanja javnog poziva za aukciju.”

Stav 6 mijenja se i glasi:

„U slučaju da nakon otvaranja dijela ponude koji se odnosi na podobnost ponuđača Komisija utvrdi da postoje razlozi za nepodobnost iz stava 2 ovog člana, ili da ponuđač nije dostavio potpunu dokumentaciju kojom dokazuje svoju podobnost, Ministarstvo će takvu ponudu odbiti donošenjem rješenja iz člana 39 ovog zakona.”

U članu 34 stav 6 mijenja se i glasi:

„U slučaju da nakon otvaranja dijela ponude koji se odnosi na podobnost ponuđača Komisija utvrdi da postoje razlozi za nepodobnost ili da ponuđač nije dostavio potpunu dokumentaciju kojom dokazuje svoju podobnost, Ministarstvo će takvu ponudu odbiti donošenjem rješenja iz člana 39 ovog zakona.”

U članu 39 stav 2 mijenja se i glasi:

„Na osnovu izvještaja i rang liste iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo donosi rješenje o odbijanju ponude i prava na tržišnu premiju ili rješenje o dodjeljivanju prava na tržišnu premiju i sticanju statusa privremenog povlašćenog proizvođača.”