Закон о внесении изменений и дополнений в закон о налоге на прибыль юридических лиц

U Zakonu o porezu na dobit pravnih lica („Službeni list RCG", br. 65/01 i 80/04 i „Službeni list CG", br. 40/08, 86/09, 14/12, 61/13 i 55/16) u članu 5 stav 3 riječi: „Ministarstvo nadležno za finansije" zamjenjuju se riječima: „organ državne uprave nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo)".

U članu 13 stav 6, članu 29a stav 6, članu 29c stav 4, članu 31a stav 5, članu 34 stav 3, članu 34b stav 4, članu 36 stav 4 i članu 40 stav 4 riječi: „ministarstvo nadležno za finansije" zamjenjuju se riječju „Ministarstvo".

U članu 18a poslije stava 2 dodaje se novi stav koji glasi:

„(3) Kapitalni gubitak od prodaje zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti, nastao kao razlika između nabavne i prodajne vrijednosti, ne priznaje se na teret rashoda u poreske svrhe."

Član 19 mijenja se i glasi:

„Obračunate kamate i pripadajući troškovi prema povjeriocu sa statusom povezanog lica, priznaju se na teret rashoda u visini koja ne prelazi troškove kamata koje su u skladu sa principom „van dohvata ruke" u trenutku odobrenja zajma, pozajmice, kredita i drugih finasijskih instrumenata."

Član 20 mijenja se i glasi:

„Obračunate kamate i pripadajući troškovi kod potraživanja od dužnika sa statusom povezanog lica, priznaju se na teret prihoda u visini koja ne može biti manja od prihoda po osnovu kamata koje su u skladu sa principom „van dohvata ruke" u trenutku odobrenja zajma, pozajmice, kredita i drugih finasijskih instrumenata."

Član 28 mijenja se i glasi:

(1) Stope poreza na dobit pravnih lica su progresivne.

(2) Stope poreza na iznos oporezive dobiti iznose:

1) do 100.000,00 eura 9%;

2) od 100.000,01 eura do 1.500.000,00 eura: 9.000,00 eura +12% na iznos preko 100.000,01 eura;

3) preko 1.500.000,01 eura: 177.000,00 eura +15% na iznos preko 1.500.000,01 eura.

U članu 29 stav 4 i članu 29c stav 1 riječi: „stopi od 9%" zamjenjuju se riječima: „stopi od 15%".

U članu 29b stav 1 tač. 1 i 2 mijenjaju se i glase:

„1) kamate su prihod od potraživanja duga, nezavisno od toga da li su obezbijeđene zalogom ili hipotekom i da li se na osnovu tih potraživanja stiče pravo na učešće u dobiti dužnika, a naročito prihod od hartija od vrijednosti i prihod od obveznica, uključujući premije i nagrade na takve hartije od vrijednosti ili obveznice, osim zateznih kamata;

2) autorske naknade su isplate bilo koje vrste primljene kao naknada za korišćenje ili pravo korišćenja bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili naučno djelo, uključujući kinematografske filmove i softver, bilo kojeg patenta, zaštitnog znaka, uzorka ili modela, plana, tajne formule ili postupka ili obavještenja koja se odnose na industrijska, komercijalna ili naučna iskustva i plaćanja za korišćenje ili za pravo na korišćenje industrijske, komercijalne ili naučne opreme;".

Poslije člana 29c dodaje se novo poglavlje i pet novih članova koji glase:

„VIIa. OPOREZIVANJE ISPLATA KAMATA, AUTORSKIH NAKNADA, DIVIDENDI I UDJELA U DOBITI IZMEĐU POVEZANIH DRUŠTAVA U DRŽAVAMA ČLANICAMA EVROPSKE UNIJE

Član 29d

(1) Isplate kamata i autorskih naknada koje vrši društvo iz Crne Gore ili stalna poslovna jedinica društva iz druge države članice Evropske unije (u daljem tekstu: EU) u Crnoj Gori, ne oporezuju se porezom po odbitku, pod uslovom da su isplate kamata i autorskih naknada izvršene povezanim društvima, koja ostvaruju pravo na kamatu ili autorsku naknadu u drugoj državi članici EU ili stalnoj poslovnoj jedinici društva čije je sjedište u Crnoj Gori, a koja se nalazi u drugoj državi članici EU.

(2) Kada društvo iz države članice EU ili stalna poslovna jedinica koja se nalazi u drugoj državi članici EU isplaćuju kamate ili autorske naknade, smatra se da je ta isplata nastala u toj državi članici.

(3) Društvo iz stava 1 ovog člana smatra se povezanim sa drugim društvom, ako u periodu od najmanje 24 mjeseca:

1) društvo koje je isplatilac kamate i autorske naknade (u daljem tekstu: isplatilac) ima direktni minimalni udio od 25% kapitala društva koje ostvaruje pravo na kamatu ili autorsku naknadu (u daljem tekstu: primalac), ili

2) primalac ima direktni minimalni udio od 25% kapitala isplatioca, ili

3) društvo ima direktni minimalni udio od 25% kapitala isplatioca i primaoca, koji su društva iz država članica EU.

(4) Isplatilac, odnosno primalac je društvo:

1) organizovano u organizacioni oblik utvrđen na listi koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici,

2) društvo koje je rezident države članice EU, i

3) društvo koje je poreski obveznik poreza na dobit utvrđenog na listi koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici.

(5) Društvo iz stava 4 tačka 3 ovog člana nema status poreskog obveznika, ako je oslobođeno poreza na dobit.

(6) Društvo iz države članice EU smatra se primaocem kamate ili autorske naknade ako te isplate prima za svoj račun i u svoje ime, a ne kao posrednik (agent, opunomoćenik ili ovlašćeni potpisnik).

(7) Stalna poslovna jedinica iz stava 1 ovog člana, predstavlja stalno mjesto poslovanja u jednoj državi članici EU, preko koga društvo druge države članice u cjelosti ili djelimično obavlja svoje poslovanje.

Član 29e

(1) Stalna poslovna jedinica smatra se isplatiocem kamata i autorskih naknada, ako za stalnu poslovnu jedinicu ta isplata predstavlja rashod, koji se priznaje u poreske svrhe u državi članici u kojoj se nalazi.

(2) Stalna poslovna jedinica, smatra se primaocem kamate ili autorskih naknada ako:

1) je potraživanje, pravo na informacije ili korišćenje informacija, zbog čega se kamata i autorska naknada isplaćuje, povezano sa tom stalnom poslovnom jedinicom, i

2) kamate ili autorske naknade predstavljaju prihod za koji je ta stalna poslovna jedinica u državi članici EU, u kojoj se nalazi, obveznik poreza na dobit, u skladu sa članom 29d stav 4 tačka 3 ovog zakona.

(3) Ako se stalna poslovna jedinica društva iz države članice EU smatra isplatiocem ili primaocem kamata ili autorskih naknada, nijedan drugi dio tog društva neće se smatrati isplatiocem ili primaocem tih kamata ili autorskih naknada.

(4) Odredbe st. 1, 2 i 3 ovog člana i člana 29d ovog zakona ne primjenjuju se na isplate:

- kamata i autorskih naknada stalnoj poslovnoj jedinici, ili

- koje obavlja stalna poslovna jedinica koja se nalazi u državi koja nije članica EU, preko koje se, u cjelosti ili djelimično, obavljaju poslovi društva iz države članice EU.

Član 29f

(1) Isplate kamata i autorskih naknada koje su izvršene od strane isplatioca iz Crne Gore ne oporezuju se porezom po odbitku, pod uslovom da primalac dostavi isplatiocu potvrdu nadležnog poreskog organa države primaoca, kojom se dokazuje ispunjenost uslova iz čl. 29d i 29e ovog zakona.

(2) Ako primalac ne dokaže ispunjenost uslova iz stava 1 ovog člana u trenutku isplate kamata i autorskih naknada, isplatilac je dužan da uplati porez po odbitku.

(3) Ako su isplate kamata i autorskih naknada izvršene od strane isplatioca iz država članica EU, a njihov primalac se nalazi u Crnoj Gori, poreski organ izdaje primaocu potvrdu kojom dokazuje ispunjenost uslova iz čl. 29d i 29e ovog zakona.

(4) Način izdavanja i bliži sadržaj potvrde iz stava 3 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Član 29g

(1) Odredbe čl. 29d, 29e i 29f ovoga zakona ne primjenjuju se na:

1) plaćanja koja imaju karakter raspodjele dobiti ili povraćaja kapitala;

2) isplate kamata na kredite koji sadrže pravo učešća u dobiti dužnika;

3) isplate kamata na kredite koji davaocu kredita daju pravo zamjene njegovih prava na kamate sa pravom učešća u dobiti;

4) plaćanja po osnovu ugovora o kreditu koji ne sadrži odredbe za otplatu glavnice;

5) plaćanja po osnovu ugovora o kreditu koji sadrži odredbe za otplatu glavnice koja dospijeva nakon 50 godina od izdavanja kredita.

(2) Ako između povezanih društava, odnosno isplatioca i primaoca, ili između svakog od njih i nekog drugog lica, iznos kamata ili autorskih naknada je veći od iznosa koji bi bio ugovoren da između isplatioca i primaoca nema povezanog odnosa, odredbe čl. 29d, 29e i 29f ovoga zakona primjenjuju se samo na iznos koji bi bio ugovoren da takvog odnosa nema.

(3) Odredbe čl. 29d, 29e i 29f ovog zakona ne primjenjuju se ako se utvrdi da su isplate kamata i autorskih naknada preduzete, radi utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza.

Član 29h

(1) Isplate dividendi i udjela u dobiti, koje vrši zavisno društvo iz Crne Gore matičnom društvu u drugoj državi članici EU, ne oporezuju se porezom po odbitku.

(2) Matično društvo iz st. 1 i 4 ovog člana je društvo koje ima najmanje 10% vlasničkih udjela u kapitalu zavisnog društva koje isplaćuje dividendu ili udio u dobiti, u periodu od najmanje 24 mjeseca neprekidno.

(3) Zavisno društvo iz stava 1 ovog člana, koje vrši isplatu dividendi i udjela u dobiti, dostavlja nadležnom poreskom organu u trenutku isplate, potvrdu kojom matično društvo dokazuje ispunjenost uslova iz st. 2 i 5 ovog člana.

(4) Kada matično društvo u Crnoj Gori ili stalna poslovna jedinica tog društva koja se nalazi u Crnoj Gori, prima raspodijeljenu dobit (dividende i udjele u dobiti) od zavisnog društva iz država članica EU, to društvo i stalna poslovna jedinica, prihode od dividendi i udjela od dobiti izuzimaju iz poreske osnovice, ako se zavisnom društvu ne priznaju kao rashod u poreske svrhe.

(5) Društvo koje vrši isplatu dividendi i udjela u dobiti, odnosno društvo koje prima dividende i udjele u dobiti je društvo:

1) organizovano u organizacioni oblik utvrđen na listi koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici,

2) koje je rezident države članice EU, i

3) koje je poreski obveznik poreza na dobit utvrđenog na listi koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici.

(6) Društvo iz stava 5 tačka 3 ovog člana, nema status poreskog obveznika, ako je oslobođeno poreza na dobit.

(7) Odredbe st. 1 i 4 ovog člana ne primjenjuju se ako se utvrdi da su isplate dividendi i udjela u dobiti preduzete, radi utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza."

Član 32a briše se.

Član 38 mijenja se i glasi:

„(1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstava ili stvaranjem obaveza među povezanim licima.

(2) Status povezanog lica iz stava 1 ovog člana ima:

1) pravno ili fizičko lice koje kod obveznika učestvuje neposredno ili posredno u upravljanju, kontroli ili kapitalu, i

2) pravno lice u kojem, kao i kod obveznika, ista fizička ili pravna lica učestvuju neposredno ili posredno u upravljanju, kontroli ili kapitalu.

(3) Pravno ili fizičko lice učestvuje kod obveznika neposredno ili posredno u upravljanju, kontroli ili kapitalu, ako to lice:

- posjeduje posredno ili neposredno najmanje 25% obveznikovih akcija ili vlasničkih udjela, ili

- ima stvarnu mogućnost kontrole poslovnih odluka obveznika.

(4) Pravno ili fizičko lice ima stvarnu mogućnost kontrole poslovnih odluka obveznika kada:

1) posjeduje ili kontroliše posredno ili neposredno najmanje 25% glasačkih prava u obveznikovim organima upravljanja;

2) ima pravo učešća od najmanje 25% u dobiti obveznika;

3) je član porodice obveznika ili je povezano lice sa članom porodice u skladu sa st. 2 i 3 ovog člana i tač. 1 i 2 ovog stava.

(5) Članom porodice obveznika iz stava 4 tačka 3 ovog člana, smatra se srodnik u krvnom srodstvu u pravoj liniji, kao i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva, bračni ili vanbračni supružnik, životni partner lica istog pola, ili tazbina do drugog stepena srodstva, bez obzira na to da li se ta bračna veza prekinula, kao i usvojenici i potomci usvojenika.

(6) Bliži način utvrđivanja cijene iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo, u skladu sa smjernicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i drugih međunarodnih organizacija.“

Poslije člana 38 dodaju se tri nova člana koji glase:

„Član 38a

(1) Poreski obveznik koji ima jednu ili više transakcija sa povezanim licima, dužan je da utvrdi oporezivu dobit na način koji je u skladu sa principom „van dohvata ruke“.

(2) Poreska osnovica obveznika koji ima jednu ili više transakcija sa povezanim licima u skladu je sa principom „van dohvata ruke“, ako se uslovi pod kojima se transakcije sa povezanim licima ne razlikuju od uslova koji bi bili primjenljivi između nepovezanih lica, u uporedivim transakcijama, obavljenim pod uporedivim okolnostima.

(3) Ako uslovi iz transakcije sa povezanim licem nijesu u skladu sa principom „van dohvata ruke“, radi usklađivanja transakcije sa tim principom obveznik, odnosno nadležni poreski organ, dužni su da usklade poresku osnovicu obveznika.

(4) Obveznik iz stava 3 ovog člana dužan je da u poresku osnovicu uključi:

1) iznos pozitivne razlike između prihoda po osnovu transakcije po cijeni utvrđenoj primjenom principa "van dohvata ruke" i prihoda po osnovu te transakcije po transfernoj cijeni, ili

2) iznos pozitivne razlike između rashoda po osnovu te transakcije po transfernoj cijeni i rashoda po osnovu te transakcije po cijeni utvrđenoj primjenom principa „van dohvata ruke.

Član 38b

(1) Cijena transakcije po principu „van dohvata ruke“ utvrđuje se primjenom:

1) metode uporedive cijene na tržištu;

2) metode cijene koštanja uvećane za uobičajenu zaradu (metoda troškova uvećanih za bruto maržu);

3) metode preprodajne cijene;

4) metode transakcione neto marže;

5) metode podjele dobiti;

6) nekom drugom metodom kojom je moguće utvrditi cijenu transakcije po principu „van dohvata ruke", ako nije moguće cijenu transakcije utvrditi u skladu sa metodama iz tač. 1 do 5 ovog stava;

7) kombinacijom metoda iz tač. 1 do 6 ovog stava, ako je to potrebno.

(2) Radi utvrđivanja iznosa kamatne stope koja bi se u skladu sa principom „van dohvata ruke" obračunavala na pozajmice, zajmove, odnosno kredite i druge finansijske instrumente između povezanih lica, iznose kamatnih stopa koji su u skladu sa principom „van dohvata ruke" propisuje Ministarstvo najkasnije do 31. decembra tekuće za narednu godinu.

(3) Izuzetno od stava 2 ovog člana, poreski obveznik ima pravo da za potrebe utvrđivanja iznosa kamate koja bi se po principu „van dohvata ruke" obračunavala na pozajmice, zajmove, odnosno kredite i druge finansijske instrumente između povezanih lica, primijeni opšta pravila o utvrđivanju cijene transakcije po principu „van dohvata ruke" iz stava 1 ovog člana.

Član 38c

(1) Veliki poreski obveznik, razvrstan u skladu sa propisom kojim se uređuju kriterijumi za određivanje velikih poreskih obveznika, koji obavlja transakcije sa povezanim licima, dužan je da prilikom podnošenja prijave iz člana 40 ovog zakona, dostavi i dokumentaciju o transfernim cijenama na osnovu koje se može utvrditi da li su uslovi transakcije sa povezanim licima u skladu sa principom „van dohvata ruke“.

(2) Poreski obveznik, koji nema status velikog poreskog obveznika, dužan je da dokumentaciju iz stava 1 ovog člana posjeduje prilikom podnošenja prijave iz člana 40 ovog zakona i da je na zahtjev nadležnog poreskog organa dostavi u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva.

(3) Poreski obveznik iz stava 2 ovog člana, može da posjeduje dokumentaciju u skraćenom obliku ako transakcije sa povezanim licem ne prelaze vrijednost od 75.000 eura u godini za koju se podnosi poreska prijava.

(4) Bliži sadržaj dokumentacije za transferne cijene iz st. 1 i 3 ovog člana propisuje Ministarstvo."

Član 40 mijenja se i glasi:

„(1) Obveznik poreza na dobit dužan je da porez na dobit obračuna u skladu sa ovim zakonom.

(2) Obveznik iz stava 1 ovog člana dužan je da za period za koji se obračunava porez na dobit, nadležnom poreskom organu podnese poresku prijavu.

(3) Prijava iz stava 2 ovog člana podnosi se najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka perioda za koji se obračunava porez. U istom roku vrši se i uplata poreza iskazanog u prijavi.

(4) Poreski obveznik, uz prijavu iz stava 2 ovog člana, dužan je da dostavi dokaz o uplati poreza iskazanog u prijavi, kao i bilans uspjeha i bilans stanja, pripremljen u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

(5) Oblik i sadržinu poreske prijave na predlog nadležnog poreskog organa, propisuje Ministarstvo.

(6) Prijavu iz stava 2 ovog člana poreski obveznik dužan je da podnese elektronskim putem."

Član 42a mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 1.000 eura do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:

1) ne obračuna, netačno obračuna ili ne uplati porez po odbitku na isplaćene prihode iz člana 29 ovog zakona;

2) u propisanom roku ne podnese izvještaj o obračunatom porezu po odbitku (član 29a stav 5);

3) prilikom podnošenja prijave iz člana 40 ovog zakona, ne dostavi dokumentaciju o transfernim cijenama na osnovu koje se može utvrditi da li su uslovi transakcije sa povezanim licima u skladu sa principom „van dohvata ruke” (član 38c stav 1);

4) prilikom podnošenja prijave iz člana 40 ovog zakona, ne posjeduje dokumentaciju o transfernim cijenama i na zahtjev je ne dostavi nadležnom poreskom organu u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva (član 38c stav 2);

5) porez na dobit ne obračuna u skladu sa ovim zakonom (član 40 stav 1);

6) nadležnom poreskom organu elektronskim putem ne podnese poresku prijavu u roku od tri mjeseca od isteka perioda za koji se obračunava porez (član 40 st. 2, 3 i 6);

7) nadležnom poreskom organu, uz prijavu iz člana 40 stav 2 ovog zakona, ne dostavi dokaz o uplaćenom porezu i bilans uspjeha i bilans stanja, pripremljen u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo (član 40 stav 4);

(2) Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 eura do 2.000 eura."