Закон о международной и временной защите иностранцев

Ovim zakonom propisuju se načela, uslovi i postupak za odobravanje međunarodne i privremene zaštite stranaca koji traži međunarodnu zaštitu, prava i obaveze stranca koji traži međunarodnu zaštitu, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom, stranca pod privremenom zaštitom, kao i uslovi i postupak za poništenje i prestanak azila, supsidijarne i privremene zaštite.

Međunarodna zaštita stranca koji traži međunarodnu zaštitu obuhvata azil i supsidijarnu zaštitu.

Azil se odobrava strancu koji traži međunarodnu zaštitu, koji se nalazi van zemlje porijekla, a osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja, zbog čega ne može ili ne želi da prihvati zaštitu te zemlje.

Supsidijarna zaštita odobrava se strancu koji traži međunarodnu zaštitu, a koji ne ispunjava uslove za odobravanje azila, ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju porijekla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi da prihvati zaštitu te zemlje.

Privremena zaštita odobrava se državljaninu treće zemlje i licu bez državljanstva u slučajevima masovnog priliva ili predstojećeg masovnog priliva lica iz trećih zemalja koja se ne mogu vratiti u zemlju svog porijekla, naročito ako postoji rizik da zbog tog masovnog priliva nije moguće efikasno sprovesti postupak za odobravanje međunarodne zaštite, radi zaštite interesa ovih lica i drugih lica koja traže međunarodnu zaštitu.

Stranac koji traži međunarodnu zaštitu, odnosno podnese zahtjev za međunarodnu zaštitu je državljanin treće zemlje ili lice bez državljanstva koji izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Članom porodice stranca koji traži međunarodnu zaštitu, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom, odnosno stranca pod privremenom zaštitom, smatra se:

- bračni ili vanbračni supružnik u skladu sa propisima Crne Gore, kao i lice koje je sa njim u zajednici koja se smatra životnim partnerstvom;

- maloljetno zajedničko dijete bračnih i vanbračnih supružnika, njihovo zajedničko maloljetno usvojeno dijete, maloljetno dijete i maloljetno usvojeno dijete jednog od bračnih, odnosno vanbračnih supružnika ili životnog partnera koji ima starateljstvo nad tim djetetom;

- punoljetno dijete stranca koji traži međunarodnu zaštitu, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom, odnosno stranca pod privremenom zaštitom, koje nije u braku i zbog svog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti da se brine za svoje potrebe;

- roditelj ili drugi zakonski zastupnik maloljetnog stranca koji traži međunarodnu zaštitu, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom, odnosno stranca pod privremenom zaštitom;

- srodnik po krvi prvog stepena u pravoj liniji koji je živio u zajedničkom domaćinstvu sa strancem koji traži međunarodnu zaštitu, azilantom, strancem pod supsidijarnom zaštitom, odnosno strancem pod privremenom zaštitom, ako se utvrdi da zavisi od pomoći tog lica.

Postupak po zahtjevu za međunarodnu zaštitu, kao i poslove prihvata i smještaja stranca koji traži međunarodnu zaštitu i smještaja azilanata, stranaca sa odobrenom supsidijarnom zaštitom i stranaca sa odobrenom privremenom zaštitom vrši organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Poslove prihvata i smještaja stranca koji traži međunarodnu zaštitu, Ministarstvo vrši preko organizacione jedinice za smještaj stranaca koji traže međunarodnu zaštitu (u daljem tekstu: Centar za prihvat), a poslove smještaja azilanata, stranaca sa odobrenom supsidijarnom zaštitom i stranaca sa odobrenom privremenom zaštitom Ministarstvo vrši preko organizacione jedinice koja pruža pomoć za integraciju ovih lica u društvo.

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1) azilant je stranac kome je u skladu sa ovim zakonom odobren azil, kao i stranac kome je u skladu sa dosadašnjim propisima priznat status izbjeglice;

2) stranac pod supsidijarnom zaštitom je državljanin treće zemlje i lice bez državljanstva kojima je odobrena supsidijarna zaštita;

3) stranac pod privremenom zaštitom je državljanin treće zemlje i lice bez državljanstva kojima je odobrena privremena zaštita;

4) stranac u transferu je državljanin treće zemlje i lice bez državljanstva koji su u postupku predaje državi odgovornoj za odlučivanje po zahtjevu za međunarodnu zaštitu;

5) zemlja porijekla je zemlja čije državljanstvo ima državljanin treće zemlje ili zemlja u kojoj je lice bez državljanstva imalo uobičajeno boravište, a ako državljanin treće zemlje ima više državljanstava, zemljom porijekla smatraće se svaka zemlja čiji je državljanin;

6) treća zemlja je država koja nije članica Evropske unije;

7) država odgovorna za odlučivanje po zahtjevu za međunarodnu zaštitu je država članica Evropske unije čija je nadležnost za odlučivanje po zahtjevu za međunarodnu zaštitu utvrđena u skladu sa Regulativom (EU) br. 604/2013 Evropskog parlamenta i Savjeta od 26. juna 2013. godine o utvrđivanju kriterijuma i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili lice bez državljanstva (u daljem tekstu: Regulativa (EU) br. 604/2013);

8) ranjive grupe su poslovno nesposobna lica, maloljetnici, maloljetnici bez pratnje, starija i nemoćna lica, teško bolesna lica, lica sa invaliditetom, trudnice, samohrani roditelji sa maloljetnom djecom, lica sa duševnim smetnjama, žrtve trgovine ljudima, žrtve mučenja, silovanja ili drugog teškog psihičkog, fizičkog i polnog nasilja (žrtve sakaćenja ženskih polnih organa i slično);

9) maloljetnik bez pratnje je državljanin treće zemlje ili lice bez državljanstva, mlađi od 18 godina života, koji je ušao u Crnu Goru bez pratnje punoljetnog lica koje se o njemu stara ili je ostao bez pratnje nakon što je ušao u Crnu Goru, sve dok se ne stavi pod starateljstvo u skladu sa propisima Crne Gore.

Zabranjeno je protjerati ili na bilo koji način vratiti državljanina treće zemlje ili lice bez državljanstva u zemlju:

- u kojoj bi njegov život ili sloboda bili ugroženi zbog rasne, vjerske ili nacionalne pripadnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja, ili u kojoj bi mogao biti podvrgnut mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju, ili

- koja bi to lice mogla izručiti drugoj zemlji u kojoj bi njegov život ili sloboda bili ugroženi zbog rasne, vjerske ili nacionalne pripadnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja, ili u kojoj bi mogao biti podvrgnut mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju.

Ako državljanin treće zemlje ili lice bez državljanstva koje ispunjava uslove za odobravanje međunarodne zaštite ili mu je međunarodna zaštita odobrena predstavlja opasnost za nacionalnu bezbjednost ili je pravosnažno osuđeno za teško krivično djelo zbog kojeg predstavlja opasnost za javni poredak Crne Gore, može se protjerati ili vratiti u zemlju u kojoj ne bi bilo narušeno načelo iz stava 1 ovog člana.

Postupak odobravanja međunarodne zaštite ne sprječava izručenje odnosno predaju stranca koji traži međunarodnu zaštitu za koga je izdat Evropski nalog za hapšenje ili je donešena odluka o izručenju, odnosno predaji državi članici Evropske unije ili Međunarodnom krivičnom sudu.

Evropski nalog za hapšenje je odluka pravosudnih organa kojom jedna država članica Evropske unije upućuje drugoj državi članici zahtjev za hapšenje i predaju određenog lica radi krivičnog gonjenja ili radi izvršenja krivičnih sankcija.

Postupak za odobravanje međunarodne zaštite ne sprječava izručenje, odnosno predaju trećoj zemlji stranca za kojim je raspisana međunarodna potjernica, a koji traži međunarodnu zaštitu, osim ako se odlukom o izručenju, odnosno predaji, narušava načelo zabrane protjerivanja ili vraćanja (non refoulement).

Ministarstvo će, uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa, odlučiti da postupak predaje državljanina treće zemlje ili lica bez državljanstva državi odgovornoj za odlučivanje po zahtjevu za međunarodnu zaštitu ima prednost u odnosu na izručenje, odnosno predaju državljanina treće zemlje ili lica bez državljanstva trećoj zemlji koja je raspisala međunarodnu potjernicu.

Postupak za odobravanje međunarodne zaštite spriječava izručenje, odnosno predaju stranca koji traži međunarodnu zaštitu za kojim je raspisana međunarodna potjernica i za koga je donešena odluka o izručenju, odnosno predaji zemlji porijekla, do pravosnažnosti odluke po zahtjevu za međunarodnu zaštitu.

Stranac koji traži međunarodnu zaštitu, a koji se nalazi u postupku izručenja, odnosno predaje, može da podnese zahtjev za međunarodnu zaštitu, u roku od pet dana od izražene namjere za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, o čemu će Ministarstvo, bez odlaganja, obavijestiti organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa.

Državljanin treće zemlje ili lice bez državljanstva, koji je nezakonito ušao u Crnu Goru, a došao je direktno sa područja na kojem strahuje od progona, neće se kazniti zbog nezakonitog ulaska ili boravka, ako bez odlaganja izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i opravda razloge nezakonitog ulaska ili boravka u Crnoj Gori.

Stranac koji traži međunarodnu zaštitu, azilant, stranac pod supsidijarnom zaštitom i stranac pod privremenom zaštitom imaju pravo na jedinstvo porodice.

Radi obezbjeđivanja primjene načela jedinstva porodice, u postupku spajanja članova porodice sa azilantom, strancem pod supsidijarnom zaštitom ili strancem pod privremenom zaštitom, diplomatsko, odnosno konzularno predstavništvo Crne Gore u inostranstvu će, na predlog Ministarstva, članovima porodice tog lica izdati vizu, a ako nema uslova za izdavanje vize, putni list za stranca.