Pravila za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava

Ovim pravilima uređuju se postupak ocjenjivanja i indikatori za sačinjavanje izvještaja i predloga ocjene na osnovu kriterijuma za ocjenjivanje rada državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.

Komisija za ocjenjivanje sačinjava plan ocjenjivanja državnih tužilaca, najkasnije do 31. decembra tekuće godine, i obavještava vijeća za ocjenjivanje državnih tužilaca i sve državne tužioce sa planom ocjenjivanja i početkom ocjenjivanja.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, plan ocjenjivanja državnih tužilaca može da se mijenja tokom kalendarske godine.

Plan iz stava 1 ovog člana je javan, i objavljuje se na internet stranici Tužilačkog savjeta.

Rukovodilac državnog tužilaštva dostavlja statistički izvještaj Vijeću o radu državnog tužioca koji se ocjenjuje (Obrazac broj 1).

Izvještaj iz stava 1 ovog člana sadrži:

- ukupan broj predmeta, kao i broj završenih predmeta po vrstama za period za koji se ocjenjuje državni tužilac;

- ukupan broj podnijetih i prihvaćenih optužnih predloga, ukupan broj podignutih i potvrđenih optužnica;

- ukupan broj predmeta u kojim je došlo do obustave postupaka prilikom kontrole optužnice odnosno odbacivanja optužnog predloga jer djelo koje je predmet optužbe nije krivično djelo ili je nastupila zastarjelost gonjenja prije nego što je tužilac podnio optužni akt sudu; i

- broj optužnih akata vraćenih na dopunu od strane suda, broj zapisnika o sprovođenju dokaznih radnji i drugih pravno nevaljanih dokaza izdvojenih od strane suda;

- obavezne i kontinuirane obuke.

Predmeti koji se biraju metodom slučajnog uzorka za ocjenjivanje biraju se u prisustvu svih članova Vijeća za ocjenjivanje i državnog tužioca čiji se rad ocjenjuje, o čemu se sačinjava zapisnik.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, državni tužilac može dati pisanu saglasnost da se izbor predmeta izvrši u njegovom odsustvu, što će se zapisnički konstatovati.

Metoda slučajnog uzorka je algoritam u informacionom sistemu koji omogućava da se iz svake godine u kojoj se vrši ocjenjivanje rada državnog tužioca izabere srazmjeran broj predmeta, na osnovu izvještaja pisarnice nadležnog državnog tužilaštva, koji sadrži oznake predmeta koji su izvor ocjenjivanja.

Zapisnik iz stava 1 ovog člana dostavlja se državnom tužiocu koji se ocjenjuje, prije sačinjavanja izvještaja iz člana 6 ovih Pravila.

Nadzor u svrhu ocjenjivanja se vrši u predmetima u kojima je državni tužilac postupao tokom perioda ocjenjivanja, i sadrži podatke i nalaze dobijene u pogledu:

- poštovanje zakonskih i instrukcionih rokova za preduzimanje procesnih radnji u nezavršenim predmetima u periodu ocjenjivanja, kao i pritužbi u pogledu zakonitosti rada državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava,

- pravilnost, urednost i vođenje spisa predmeta u nezavršenim predmetima,

- vještine postupanja u nezavršenim predmetima, posebno uvidom u zapisnike o sprovedenoj istrazi i izviđajnim, odnosno istražnim radnjama i postupanju tužioca u pogledu primjene obavezujućeg uputstva opšteg karaktera koje je dao vrhovni državni tužilac,

- odluka Ustavnog suda Crne Gore i presude Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na postupanje državnog tužioca u svim predmetima.

O nadzoru iz stava 1 ovog člana, Vijeće za ocjenjivanje sačinjava zapisnik, na propisanom obrascu (Obrazac 2).

Državni tužilac koji se ocjenjuje podnosi izvještaj sa obrazloženjem o sopstvenoj ocjeni rada na obrascu koji je sastavni dio ovih pravila (Obrazac broj 3).

Svaki član Vijeća ocjenjuje državnog tužioca na osnovu indikatora, po svakom podkriterijumu na obrascu koji je sastavni dio ovih pravila, i koji se dostavlja Komisiji za ocjenjivanje (Obrazac broj 4).

Podkriterijum se ocjenjuje na osnovu indikatora za taj podkriterijum.

Na sjednici, Vijeće sačinjava izvještaj sa obrazloženjem, na osnovu indikatora, po svakom podkriterijumu o ocjenjivanju i većinom glasova utvrđuje predlog ocjene.

Izvještaj Vijeća sačinjava se na obrascu koji je sastavni dio ovih pravila (Obrazac broj 5).

Prosječna mjerila kvantiteta rada u određenoj vrsti predmeta Tužilački savjet određuje za sledeće kategorije:

- za osnovna državna tužilaštva do 7 državnih tužilaca,

- za osnovna državna tužilaštva preko sedam državnih tužilaca,

- za Više državno tužilaštvo u Podgorici,

- za Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju.

Prosječno mjerilo kvantiteta rada utvrđuje se na nivou jedne kategorije državnih tužilaštava tako što se broj završenih predmeta po vrstama Kt, Kti, Ktm, KT I, Ktr, Ufi i Utp sabere i podijeli sa brojem državnih tužilaca koji su u tom periodu vršili tužilačku funkciju po navedenim vrstama predmeta u svim državnim tužilaštvima jedne kategorije državnih tužilaštava u posljednje četiri godine. (na pr. ODT Kolašin, Cetinje, Plav, Rožaje, Ulcinj su u susjednoj kategoriji državnih tužilaštava do 7 državnih tužilaca, u posljednje četiri godine ukupno je radilo na pr. 20 državnih tužilaca, i završilo na pr. Ukupno 400 Kt predmeta, 20 Ktm, 20 KT I, i 200 Ktr, prosječno mjerilo za KT je 400/20=20, za Ktm 20/20=1, za KT I 20/20=1, za Ktr 200/20=10).

Završeni predmet je predmet u kojem je donijeto rješenje o odbačaju krivične prijave, predmet u kojem je vođen izviđaj ili istraga nakon čega je dostavljen nadležnom tužilaštvu, obustavljena istraga, potvrđena optužnica ili prihvaćen optužni predlog, prihvaćen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, donijeto rješenje o kažnjavanju bez održavanja glavnog pretresa, usvojen sporazum o priznanju krivice, odbačena krivična prijava u slučaju odlaganja krivičnog gonjenja, naredba o obustavi finansijske istrage, podnijet zahtjev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću kada se za to ispune zakonom propisani uslovi, izrečene, odnosno određene alternativne mjere prema maloljetnicima kao učiniocima krivičnih djela, kao i Ktr predmet koji je arhiviran.

Broj predmeta se utvrđuje prema broju lica.

Prosječno mjerilo kvantiteta rada u određenoj vrsti predmeta Tužilački savjet određuje i za Specijalno državno tužilaštvo tako što se broj završenih predmeta po vrstama Kt-s, Ktm-s, KT I-s, Kti-s, Ktr-s, Ufi-S sabere i podijeli sa brojem specijalnih tužilaca koji su u tom periodu vršili tužilačku funkciju po navedenim vrstama predmeta u posljednje četiri godine.

Kvantitet rada cijeni se na osnovu izvještaja o radu državnog tužioca i prosječnih mjerila kvantiteta rada u određenoj vrsti predmeta.

Po ovom podkriterijumu državni tužilac ocjenjuje se:

- ako je završio do 20% ispod prosječnih mjerila zadovoljava,

- ako je završio preko 20% predmeta ispod prosječnih mjerila, a državni tužilac za to ne da opravdane razloge, ne zadovoljava.

Ako je državni tužilac radio u različitim vrstama predmeta njemu se kvantitet rada ocjenjuje po svim vrstama predmeta kao indikatorima za ocjenjivanje kvantiteta rada, a ukoliko je državni tužilac imao manje predmeta u radu određene vrste nego što je prosječno mjerilo za tu vrstu predmeta, onda se ocjenjuje ocjenom zadovoljava ako je završio 80% od ukupnog broja predmeta u radu te vrste predmeta, a ako je manje od 80% ocjenom ne zadovoljava po tom indikatoru. Ako državni tužilac nije imao u radu predmete određene vrste, neće se ocjenjivati za tu vrstu predmeta.

Ako je državni tužilac za period ocjenjivanja tužilačku funkciju vršio u državnim tužilaštvima za koja se različito određuju prosječna mjerila kvantiteta rada, državnom tužiocu ocijeniće se kvantitet rada u državnim tužilaštvima u kojima je vršio funkciju na način što će se kvantitet rada ocijeniti pojedinačno za svako državno tužilaštvo, a ako je državni tužilac u dva ili više tužilaštava dobio ocjenu ne zadovoljava, ovaj kriterijum ocijeniće se ocjenom ne zadovoljava.

Kvalitet rada cijeni se na osnovu svih podnijetih optužnih predloga, podignutih optužnica, i na osnovu kvaliteta pisanog obrazloženja optužnih akata završenih predmeta koji su izvor ocjenjivanja u skladu sa zakonom, kao i složenosti procesnih radnji i poštovanja procesnih prava učesnika u postupku na osnovu završenih predmeta koji su izvor ocjenjivanja u skladu sa zakonom, za period ocjenjivanja.

Državni tužilac koji ima 85% ili više prihvaćenih optužnih predloga i potvrđenih optužnica prilikom prve kontrole u odnosu na ukupan broj optužnih predloga i optužnica u kojima je u istom periodu donijeta odluka ocjenjuje se ocjenom zadovoljava, a državni tužilac koji nema 85% prihvaćenih optužnih predloga i potvrđenih optužnica prilikom prve kontrole u odnosu na ukupan broj optužnih predloga i optužnica u kojima je u istom periodu donijeta odluka ocjenjuje se ocjenom ne zadovoljava.

Državni tužilac koji u 85% ili više predmeta kvalitetno i analitički obrazlaže tužilačke akte, daje jasnu i preciznu stručnu argumentaciju, ocijeniće se ocjenom zadovoljava, u suprotnom ocjenom ne zadovoljava.

Državni tužilac koji u 85% ili više predmeta kvalitetno i sveobuhvatno sprovodi procesne radnje imajući u vidu složenost preduzetih procesnih radnji i poštovanja procesnih prava učesnika u postupku, ocijeniće se ocjenom zadovoljava, a državni tužilac koji u manje od 85% predmeta kvalitetno i na sveobuhvatan način sprovodi procesne radnje imajući u vidu složenost preduzetih procesnih radnji naročito broj okrivljenih, svjedoka, broj krivičnih djela, priroda krivičnog djela, način prikupljanja dokaza poput zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć i poštovanja procesnih prava učesnika u postupku, ocijeniće se ocjenom ne zadovoljava.

Za utvrđivanje predloga ocjene za podkriterijum kvantitet i kvalitet rada, uzimaju se ocjene indikatora za kvantitet Kt, Kti, Ktm, KT I, Ktr, Ufi i Utp ocijenjeni u skladu sa članom 10 ovih pravila, a za kvalitet ocjene za tri indikatora - broja prihvaćenih optužnih predloga, potvrđenih optužnica, kvaliteta pisanog obrazloženja optužnih akata, složenosti procesnih radnji i poštovanja procesnih prava učesnika u postupku, koje se ocjenjuju u skladu sa članom 11 ovih pravila.

Predlog ocjene iz stava 1 ovog člana utvrđuje se:

- Državni tužilac koji je za najmanje devet indikatora ocijenjen sa zadovoljava dobija ocjenu odličan,

- Državni tužilac koji je za najmanje šest indikatora ocijenjen sa zadovoljava, dobija ocjenu dobar,

- Državni tužilac koji je za najmanje četiri indikatora ocijenjen sa zadovoljava, dobija ocjenu zadovoljava,

- Državni tužilac koji je za ispod četiri indikatora ocijenjen sa zadovoljava ili za sve indikatore ocijenjen ne zadovoljava, dobija ocjenu ne zadovoljava.

Ako državni tužilac nije imao u radu predmete određene vrste na osnovu kojih se ocjenjuje kvantitet i kvalitet rada, predlog ocjene za podkriterijum kvantitet i kvalitet rada za tog državnog tužioca, utvrđuje se:

- Državni tužilac koji je po svim indikatorima ocijenjen sa zadovoljava dobija ocjenu odličan,

- Državni tužilac koji je za više od pola ocijenjenih indikatora ocijenjen zadovoljava, dobija ocjenu dobar,

- Državni tužilac koji je za jedan indikator od svih ocijenjenih indikatora ocijenjen sa zadovoljava, dobija ocjenu zadovoljava,

- Državni tužilac koji je za sve indikatore ocijenjen ne zadovoljava, dobija ocjenu ne zadovoljava.

Sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji ocjenjuje se na osnovu pregleda završenih predmeta koji su izvori ocjenjivanja u skladu sa zakonom, kao i zapisnika dobijenog nadzorom nad radom državnog tužioca u pogledu poštovanja zakonskih instrukcionih rokova za preduzimanje procesnih radnji kod nezavršenih predmeta i pritužbi u pogledu efikasnosti i ekonomičnosti postupka.

Ako se prilikom ocjene ovog podkriterijuma utvrdi da državni tužilac:

1) Pravilno planira i preduzima procesne radnje u svim predmetima, u cilju poštovanja instrukcionih i zakonskih rokova, ocjenjuje se ocjenom odličan;

2) Ako do 20% ne poštuje instrukcione rokove, zbog nepravilnog planiranja; i preduzimanja procesnih radnji, ocjenjuje se ocjenom dobar.

3) Ako od 20% - 30% ne poštuje instrukcione rokove zbog nepravilnog planiranja i preduzimanja procesnih radnji, ocjenjuje se ocjenom zadovoljava.

4) propušta zakonske rokove najmanje u jednom predmetu ili ne poštuje instrukcione rokove zbog nepravilnog planiranja i preduzimanja procesnih radnji u više od 30% predmeta, ocjenjuje se ocjenom ne zadovoljava.

Zakonski rokovi u smislu st. 1 i 2 ovog člana smatraju se rokovi čijim propuštanjem je nastupila zastarjelost, nemogućnost vođenja postupka ili druge posljedice propisane zakonom.

Ocjenjuje se na osnovu pregleda završenih predmeta koji su izvori ocjenjivanja u skladu sa zakonom, kao i zapisnika dobijenog nadzorom nad radom državnog tužioca u pogledu, pravilnosti, urednosti i vođenja spisa predmeta u nezavršenim predmetima.

Ovaj podkriterijum se ocjenjuje ako su:

1) u 90% pregledanih predmeta, prilikom ocjenjivanja, pravilno i uredno priprema i vodi spise predmeta, ocjena je odličan;

2) u trećini pregledanih predmeta, prilikom ocjenjivanja nepravilno i neuredno priprema i vodi spise predmeta, ocjena je dobar;

3) u polovini pregledanih predmeta prilikom ocjenjivanja nepravilno i neuredno priprema i vodi spise predmeta, ocjena je zadovoljava;

4) u više od polovine pregledanih predmeta prilikom ocjenjivanja nepravilno i neuredno priprema i vodi spise predmeta, ocjena je ne zadovoljava.