Pravilnik o bližem načinu utvrđivanja poreske osnovice i odlaganje oporezivanja pri izlaznom oporezivanju imovine

Ovim pravilnikom propisuje se bliži način utvrđivanja poreske osnovice i odlaganje oporezivanja pri izlaznom oporezivanju imovine.

(1) U skladu sa članom 38g st. 2 i 3 Zakona o porezu na dobit pravnih lica (u daljem tekstu: Zakon), poreski obveznik treba da u poresku osnovicu uključi vrijednost imovine u skladu sa članom 38g stav 2 Zakona, osim kada su ispunjeni uslovi u skladu sa članom 38g stav 7 Zakona.

(2) Ako aktivnosti poreskog obveznika iz člana 38g stav 2 tačka 3 i stav 3 Zakona, dovode do reorganizacije poslovanja, odnosno ako nakon prenosa prestaje pravo oporezivanja tog poreskog obveznika, datum prenosa se smatra datum reorganizacije poslovanja poreskog obveznika, pri čemu je poreski obveznik dužan da primijeni odredbe člana 40 Zakona.

(3) Poreski obveznik iz stava 1 ovog člana, treba da uz prijavu poreza na dobit dostavi podatke o:

1) načinu sticanja imovine i njenoj nabavnoj vrijednosti;

2) tržišnoj vrijednosti imovine;

3) načinu iskazivanja troškova amortizacije ili usklađivanja vrijednosti tokom perioda korištenja i iznosu koji se uključuje u poresku osnovicu; i

4) državi, odnosno jurisdikciji u koju se prenosi imovina, poslovanje ili rezidentnost.

(4) Poreskom obvezniku može se, u skladu sa članom 38g stav 7 Zakona, odobriti odlaganje oporezivanja imovine, tokom pet poreskih perioda, u slučaju kada poreski obveznik prenosi:

1) imovinu u svoju stalnu poslovnu jedinicu;

2) imovinu iz stalne poslovne jedinice u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu;

3) svoju poresku rezidentnost; ili

4) poslovanje koje je obavljala njegova stalna poslovna jedinica, u drugu državu članicu ili treću državu ili jurisdikciju koja je strana Sporazuma o evropskom ekonomskom prostoru (u daljem tekstu: Sporazum o EEP) sa kojom je zaključen sporazum o uzajamnoj pomoći u pogledu naplate poreskih potraživanja ili je takav sporazum zaključen sa Evropskom unijom.

(5) U slučaju odlaganja oporezivanja, odlaganje se utvrđuje rješenjem na osnovu podataka iz st. 6 i 7 ovog člana.

(6) U slučaju odlaganja oporezivanja, poreski obveznik pored podataka iz stava 3 ovog člana, dostavlja i podatke o načinu na koji će obavještavati poreski organ u skladu sa stavom 14 ovog člana.

(7) Poreski obveznik iz stava 4 tač. 3 i 4 ovog člana pored podataka iz st. 3 i 5 ovog člana, dostavlja i odgovarajuću garanciju za naplatu odložene poreske obaveze.

(8) Odgovarajuća bankarska garancija je garancija banke sa sjedištem u Crnoj Gori, Evropskoj uniji ili trećoj zemlji koja je strana Sporazuma o EEP, kojom se banka obavezala da će na prvi zahtjev poreskog organa na njegov posebni račun uplatiti iznos iz stava 11 ovog člana, sa rokom važenja do dana ispunjenja uslova.

(9) U slučaju kada poreski obveznik za prenose iz stava 4 tač. 1 i 2 ovog člana primjenjuje odlaganje oporezivanja, u prvoj poreskoj prijavi nakon prenosa, uključuje jednu petinu utvrđenog iznosa razlike iz stava 1 ovog člana, dok se preostali iznos uključuje u poresku osnovicu u jednakim iznosima tokom sljedeća četiri poreska perioda, pri čemu se prvi poreski period završava podnošenjem prve poreske prijave nakon prenosa.

(10) U slučaju kada poreski obveznik za prenose iz stava 4 tač. 3 i 4 ovog člana primjenjuje odlaganje oporezivanja, poreski obveznik u prvoj poreskoj prijavi nakon prenosa, uključuje jednu petinu utvrđenog iznosa iz stava 1 ovog člana, dok se preostali iznos uplaćuje u jednakim iznosima tokom sljedeća četiri poreska perioda.

(11) Na iznos ukupne odložene poreske obaveze, odnosno na četiri preostala iznosa iz st. 9 i 10 ovog člana obračunava se i kamata na preostale odložene poreske obaveze, koja se uplaćuje danom podnošenja prve poreske prijave poreza na dobit nakon prenosa.

(12) Iznos godišnje obaveze iz stava 10 ovog člana, utvrđuje se na način da se na ostatak neoporezovanog iznosa primijeni poreska stopa koju je poreski obveznik iskazao u posljednjoj poreskoj prijavi, pri čemu je taj iznos potrebno podijeli sa četiri.

(13) Poreskom obvezniku kojem je omogućeno odloženo oporezivanje, prema rješenju iz stava 5 ovog člana, ukida se mogućnost odlaganja oporezivanja ako:

1) se prenesena imovina ili poslovanje koje je obavljala stalna poslovna jedinica poreskog obveznika proda ili se njima raspolaže na neki drugi način;

2) je prenesena imovina naknadno prenesena u treću zemlju;

3) se poreska rezidentnost poreskog obveznika ili poslovanje koje je obavljala njegova stalna poslovna jedinica naknadno prenose u treću zemlju;

4) je poreski obveznik u stečaju ili postupku likvidacije ili prestaje poslovati na drugi način; ili

5) poreski obveznik ne ispuni svoje poreske obaveze u zadatom roku i iste ne koriguje u periodu koji ne može biti duži od 12 mjeseci.

(14) Poreski obveznik iz stava 9 ovog člana u prvoj narednoj poreskoj prijavi nakon ukidanja odlaganja oporezivanja, uključuje preostali iznos u poresku osnovicu u skladu sa članom 38g stav 2 Zakona, uz povraćaj srazmjernog dijela zadužene kamate.

(15) Poreski obveznik iz stava 10 ovog člana se zadužuje za odloženu poresku obavezu, uz povraćaj razmjernog dijela zadužene kamate.

(16) U skladu sa članom 38g stav 5 Zakona, poreski obveznik, uz prijavu poreza na dobit pored podataka iz stava 3 ovog člana, dostavlja i podatke o roku povraćaja imovine.

(17) Poreski obveznik iz druge države članice ili treće države koji prihvata imovinu nastalu na osnovu transkacija iz člana 38g st. 2 i 4 Zakona, treba da dostavi podatke o tržišnoj vrijednosti imovine, a po potrebi i o načinu utvrđivanja tržišne vrijednosti te imovine u drugoj državi, odnosno jurisdikciji.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore”, a primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.