Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu od rizika izloženosti hemijskim materijama

Ovim pravilnikom propisuju se minimalni zahtjevi koji se odnose na mjere zaštite i zdravlja na radu koje poslodavac treba da obezbijedi radi zaštite zaposlenih od rizika koji nastaju ili mogu nastati usljed djelovanja hemijskih materija koje su prisutne u radnoj sredini i radnoj okolini ili koje nastaju kao rezultat radnih aktivnosti u koje su uključene hemijske materije.

Primjena ovog pravilnika na hemijske materije koje su kancerogene, mutagene ili toksične po reprodukciju, ne isključuje primjenu strožih i/ili posebnih propisa kojima se uređuje zaštita zaposlenih od rizika povezanih sa izloženošću kancerogenim, mutagenim ili materijama toksičnim po reprodukciju.

Ovaj pravilnik ne primjenjuje se na hemijske materije na koje se primjenjuju propisi kojima se uređuje zaštita od jonizujućeg zračenja.

Ovaj pravilnik ne primjenjuje se na prevoz opasnih hemijskih materija na koje se primjenjuju propisi kojima se uređuje prevoz opasnih materija.

Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:

1) hemijska materija je svaki hemijski element ili jedinjenje, samostalno ili u smješi, u prirodnom stanju ili proizvedeno, upotrijebljeno ili oslobođeno, uključujući oslobađanje u obliku otpada, u toku bilo koje radne aktivnosti, bez obzira na to da li je proizvedeno namjerno ili nenamjerno i da li je stavljeno u promet;

2) opasna hemijska materija je hemijska materija koja:

– ispunjava kriterijume za klasifikaciju kao opasna u bilo koju klasu opasnosti i/ili opasnosti za zdravlje, u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija, označavanje i pakovanje hemikalija, bez obzira na to da li je izvršena njena klasifikacija,

– ne ispunjava kriterijume za klasifikaciju kao opasna u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija, označavanje i pakovanje hemikalija, ali može zbog svojih fizičko-hemijskih, hemijskih ili toksikoloških svojstava i načina na koji se koristi ili je prisutna u radnoj sredini i radnoj okolini predstavljati rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenih, uključujući hemijsku materiju za koju je, u skladu sa članom 5 ovog pravilnika, utvrđena granična vrijednost izloženosti;

3) aktivnost koja uključuje hemijske materije je svaki rad u kojem se hemijske materije koriste ili je njihovo korišćenje predviđeno u bilo kom procesu, uključujući proizvodnju, rukovanje, skladištenje, transport ili uklanjanje i obradu, kao i rad iz kojeg hemijske materije nastaju;

4) granična vrijednost izloženosti je granična vrijednost vremenski ponderisanog prosjeka koncentracije hemijske materije u vazduhu u zoni disanja zaposlenog u odnosu na utvrđeni referentni period;

5) biološka granična vrijednost je granična vrijednost koncentracije relevantne hemijske materije, njenog metabolita ili pokazatelja dejstva u odgovarajućem biološkom medijumu;

6) poslodavac je pravno lice, dio stranog privrednog društva ili preduzetnik, državni organ, organ državne uprave, služba Predsjednika Crne Gore, Skupštine Crne Gore, Vlade Crne Gore, sud, tužilaštvo, fond, zavod, agencija, ustanova, regulatorno i nezavisno tijelo, organ lokalne samouprave i lokalne uprave, kao i fizičko lice u svojstvu investitora, koji zapošljava lice po osnovu ugovora o radu ili ga angažuje po drugom osnovu u skladu sa zakonom;

7) radna sredina i radna okolina je prostor u kojem se obavlja rad i uključuje radna mjesta, radne uslove, radne postupke, odnose u procesu rada i druge uticaje spoljašnje sredine;

8) mjere zaštite i zdravlja na radu su dio prevencije i preduzimaju se u cilju poboljšanja zaštite i/ili higijene i/ili zdravlja zaposlenog;

9) procjena rizika je sistematsko evidentiranje i procjenjivanje svih faktora u procesu rada, saglasno prirodi djelatnosti poslodavca sa ciljem da se utvrde mogući uzroci nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti ili bolesti u vezi sa radom i utvrđivanje mogućnosti, odnosno načina sprečavanja, otklanjanja ili smanjenja rizika;

10) zaposleni je lice koje radi kod poslodavca po osnovu ugovora o radu, uključujući lice koje se osposobljava za rad i pripravnika, kao i svako lice koje po bilo kom pravnom osnovu obavlja rad kod poslodavca;

11) praćenje zdravstvenog stanja zaposlenog je procjena zdravstvenog stanja pojedinog zaposlenog u vezi sa izloženošću određenim hemijskim materijama na radu;

12) opasnost je svojstvo hemijske materije koje ima potencijal da prouzrokuje štetu;

13) rizik je vjerovatnoća nastanka štete u uslovima korišćenja i/ili izloženosti hemijskoj materiji.

Za hemijske materije za koje su na nivou Evropske unije utvrđene indikativne granične vrijednosti izloženosti, utvrđuju se nacionalne granične vrijednosti izloženosti, uzimajući u obzir vrijednosti utvrđene na nivou Evropske unije.

Za hemijske materije za koje su na nivou Evropske unije utvrđene obavezujuće granične vrijednosti izloženosti, utvrđuju se nacionalne obavezujuće granične vrijednosti izloženosti koje ne mogu biti više od vrijednosti utvrđenih na nivou Evropske unije.

Nacionalne granične vrijednosti izloženosti iz st. 1 i 2 ovog člana date su u Prilogu 1.

Koncentracije hemijskih materija u vazduhu u radnoj sredini i radnoj okolini mjere se i procjenjuju u odnosu na granične vrijednosti izloženosti iz člana 5 ovog pravilnika primjenom odgovarajućih standardizovanih metoda mjerenja.

Mjerenja iz stava 1 ovog člana primjenjuju se u skladu sa važećim standardima i pravilima struke.

Poslodavac treba da, u okviru procjene rizika koja se vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu, utvrdi da li su u radnoj sredini i radnoj okolini prisutne ili mogu biti prisutne opasne hemijske materije.

Ako se utvrdi da su prisutne ili mogu biti prisutne opasne hemijske materije, procjena rizika naročito obuhvata procjenu rizika po zaštitu i zdravlje zaposlenih koji proizlaze iz njihovog prisustva.

Prilikom procjene rizika, poslodavac treba da uzme u obzir:

1) opasna svojstva hemijskih materija;

2) podatke o zaštiti i zdravlju na radu koje dostavlja dobavljač, uključujući bezbjednosni list, u skladu sa propisima kojima se uređuju hemikalije;

3) nivo, vrstu i trajanje izloženosti;

4) uslove rada koji uključuju hemijske materije, uključujući njihove količine;

5) granične vrijednosti izloženosti utvrđene ovim pravilnikom;

6) efekat preventivnih mjera koje su preduzete ili se planira njihovo preduzimanje;

7) rezultate prethodno sprovedenog praćenja zdravstvenog stanja zaposlenih, ako su dostupni.

Poslodavac, po potrebi, treba da pribavi dodatne informacije potrebne za procjenu rizika od dobavljača ili iz drugih dostupnih izvora.

Procjena rizika treba da bude dokumentovana u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu i da sadrži podatke o mjerama koje su preduzete u skladu sa ovim pravilnikom.

Procjena rizika može da sadrži obrazloženje poslodavca da, s obzirom na prirodu i obim rizika od hemijskih materija, nije potrebna detaljnija procjena.

Poslodavac treba da izmijeni akt o procjeni rizika u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu, naročito ako su nastale značajne promjene zbog kojih ovaj akt ne odgovara stvarnom stanju ili kada rezultati praćenja zdravstvenog stanja zaposlenog pokažu da je to neophodno.

Procjena rizika obuhvata i pojedine aktivnosti kao što je održavanje, kod kojih se može predvidjeti značajna izloženost, kao i aktivnosti koje, i pored primjene svih tehničkih mjera, mogu imati štetne posljedice po zaštitu i zdravlje zaposlenih.

Kad rad uključuje izloženost više opasnih hemijskih materija, rizik se procjenjuje uzimajući u obzir njihov kombinovani efekat.

Nova aktivnost koja uključuje opasne hemijske materije može započeti tek nakon izvršene procjene rizika i sprovođenja odgovarajućih preventivnih mjera.

Poslodavac treba da, u cilju obezbjeđivanja zaštite i zdravlja zaposlenih u aktivnostima koje uključuju opasne hemijske materije, primjenjuje opšta načela prevencije i preduzima mjere zaštite i zdravlja na radu u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu i ovim pravilnikom.

Rizici po zaštitu i zdravlje zaposlenih prilikom rada sa opasnim hemijskim materijama otklanjaju se ili svode na najmanju moguću mjeru, naročito:

1) projektovanjem i organizacijom rada na radnom mjestu;

2) obezbjeđivanjem odgovarajućih sredstava za rad sa hemijskim materijama i primjenom postupaka održavanja kojima se obezbjeđuje zaštita i zdravlje zaposlenih;

3) smanjenjem na najmanju moguću mjeru broja zaposlenih koji su izloženi ili mogu biti izloženi hemijskim materijama;

4) smanjenjem na najmanju moguću mjeru trajanja i intenziteta izloženosti hemijskim materijama;

5) primjenom odgovarajućih higijenskih mjera;

6) smanjenjem količine hemijskih materija na radnom mjestu na najmanju potrebnu količinu za obavljanje posla;

7) primjenom odgovarajućih radnih postupaka, uključujući bezbjedno rukovanje, skladištenje i unutrašnji prevoz opasnih hemijskih materija i otpada koji ih sadrži.

Kad rezultati procjene rizika iz člana 7 ovog pravilnika pokažu da postoji rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenih, primjenjuju se posebne mjere iz čl. 9, 10, 11 i 14 ovog pravilnika.

Kad procjena rizika iz člana 7 ovog pravilnika pokaže da je, s obzirom na količine opasne hemijske materije prisutne na radnom mjestu, rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenih neznatan i da su mjere iz st. 1 i 2 ovog člana dovoljne za njegovo smanjenje, ne primjenjuju se posebne mjere iz čl. 9, 10, 11 i 14 ovog pravilnika.

Poslodavac treba da obezbijedi da se rizik od opasne hemijske materije po zaštitu i zdravlje zaposlenih otkloni ili smanji na najmanju moguću mjeru.

U cilju otklanjanja ili smanjenja rizika iz stava 1 ovog člana, poslodavac treba da, kad je to moguće, izvrši zamjenu opasne hemijske materije hemijskom materijom ili postupkom koji, u uslovima njegove primjene, nije opasan ili je manje opasan po zaštitu i zdravlje zaposlenih.

Ako priroda aktivnosti ne dozvoljava otklanjanje rizika zamjenom u smislu stava 2 ovog člana, poslodavac treba da, uzimajući u obzir prirodu aktivnosti i procjenu rizika iz člana 7 ovog pravilnika, rizik svede na najmanju moguću mjeru primjenom sljedećih mjera, po redosljedu prioriteta:

1) projektovanjem odgovarajućih radnih procesa i primjenom tehničkih mjera, kao i upotrebom odgovarajućih sredstava za rad i materijala, radi izbjegavanja ili smanjenja na najmanju moguću mjeru oslobađanja opasnih hemijskih materija koje mogu predstavljati rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenih u radnoj sredini i radnoj okolini;

2) primjenom kolektivnih mjera zaštite i zdravlja na radu na izvoru rizika, uključujući odgovarajuću ventilaciju i organizacione mjere;

3) primjenom individualnih mjera zaštite i zdravlja na radu, uključujući sredstva i opremu lične zaštite na radu, kad izloženost hemijskim materijama nije moguće spriječiti drugim mjerama.

Mjere iz stava 3 ovog člana sprovode se uz praćenje zdravstvenog stanja zaposlenih iz člana 14 ovog pravilnika, kad je to primjereno prirodi rizika.

Ako se drugim odgovarajućim načinom procjene ne može utvrditi da su, u skladu sa stavom 3 ovog člana, obezbijeđene adekvatne mjere zaštite i zdravlja na radu i prevencije, poslodavac treba da redovno, kao i prilikom svake promjene uslova rada koja može uticati na izloženost zaposlenih hemijskim materijama, vrši mjerenja koncentracije hemijskih materija koje mogu predstavljati rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenih, naročito u odnosu na granične vrijednosti izloženosti.

Poslodavac treba da rezultate mjerenja iz stava 5 ovog člana uzme u obzir prilikom procjene rizika i određivanja mjera zaštite i zdravlja na radu i prevencije u skladu sa članom 7 ovog pravilnika.

Ako je prekoračena granična vrijednost izloženosti utvrđena ovim pravilnikom, poslodavac treba da, u skladu sa prirodom te granične vrijednosti, bez odlaganja preduzme mjere radi otklanjanja uzroka prekoračenja i sprovede odgovarajuće mjere zaštite i zdravlja na radu i prevencije.

Na osnovu procjene rizika i opštih načela prevencije iz čl. 7 i 8 ovog pravilnika, poslodavac treba da preduzme tehničke i/ili organizacione mjere koje odgovaraju prirodi aktivnosti, uključujući skladištenje, rukovanje i razdvajanje nekompatibilnih hemijskih materija, radi zaštite zaposlenih od opasnosti koje proizilaze iz fizičko-hemijskih svojstava hemijskih materija.

Poslodavac, prema redosljedu prioriteta, treba da:

1) spriječi prisustvo opasnih koncentracija zapaljivih materija ili opasnih količina hemijski nestabilnih materija u radnoj sredini i radnoj okolini;

2) ako priroda rada ne dozvoljava sprovođenje mjera iz tačke 1 ovog stava, preduzima mjere sprečavanja prisustva izvora paljenja koji mogu izazvati požar ili eksploziju, kao i nepovoljnih uslova koji mogu dovesti do štetnih fizičkih efekata hemijski nestabilnih materija ili njihovih smješa;

3) ublaži štetne posljedice po zaštitu i zdravlje zaposlenih u slučaju požara, eksplozije ili usljed paljenja zapaljivih materija, kao i štetne fizičke efekte koji nastaju od hemijski nestabilnih materija ili njihovih smješa.

Sredstva za rad i zaštitni sistemi koje poslodavac obezbjeđuje radi zaštite zaposlenih moraju biti u skladu sa propisima kojima se uređuju tehnički zahtjevi za opremu i zaštitne sisteme namijenjene za upotrebu u potencijalno eksplozivnim atmosferama.

Tehničke i organizacione mjere u smislu ovog člana moraju biti usklađene sa kategorizacijom sredstava za rad i zaštitnih sistema namijenjenih za upotrebu u potencijalno eksplozivnim atmosferama, u skladu sa posebnim propisima.

Poslodavac treba da preduzme mjere radi obezbjeđivanja potrebne kontrole postrojenja, sredstava za rad, odnosno da obezbijedi sredstva za rad za suzbijanje eksplozije ili sisteme za rasterećenje eksplozivnog pritiska, kad je to potrebno radi zaštite i zdravlja zaposlenih.

U slučaju povrede zaposlenog na radu, incidenta ili vanredne situacije u vezi sa prisustvom opasnih hemijskih materija, poslodavac treba da, radi zaštite i zdravlja zaposlenih u radnoj sredini i radnoj okolini, utvrdi i sprovodi odgovarajuće postupke za hitno postupanje u takvim situacijama.

Postupci iz stava 1 ovog člana obuhvataju sprovođenje odgovarajućih vježbi u redovnim vremenskim intervalima i obezbjeđivanje odgovarajućih uslova i opreme za pružanje prve pomoći.

U slučaju nastanka događaja iz stava 1 ovog člana, poslodavac treba da, bez odlaganja, preduzme mjere radi ublažavanja posljedica tog događaja i da o tome obavijesti zaposlene koji su izloženi ili mogu biti izloženi riziku.

Radi uspostavljanja normalnog stanja, poslodavac treba da:

1) što je prije moguće sprovede odgovarajuće mjere za otklanjanje nastale situacije;

2) obezbijedi da u pogođenom području rade samo zaposleni koji su neophodni za izvođenje popravki i drugih potrebnih radova.

Zaposlenima koji rade u pogođenom području obezbjeđuju se odgovarajuća sredstva i oprema lične zaštite na radu, koju su dužni da koriste dok traje opasnost, dok je nezaštićenim licima zabranjen boravak u pogođenom području.

Poslodavac treba da obezbijedi odgovarajuće sisteme upozorenja i komunikacije radi pravovremenog reagovanja, pružanja pomoći, evakuacije i spašavanja zaposlenih u slučaju povećanog rizika po zaštitu i zdravlje.

Poslodavac treba da obezbijedi da informacije o mjerama za postupanje u slučaju povrede na radu, incidenta ili vanredne situacije koje uključuju opasne hemijske materije budu dostupne zaposlenima, kao i nadležnim internim i eksternim službama za zaštitu i spasavanje.

Informacije iz stava 7 ovog člana obuhvataju naročito:

1) unaprijed dostavljene informacije o relevantnim opasnostima na radu, načinu identifikacije opasnosti, mjerama opreza i postupcima koji se primjenjuju, radi omogućavanja nadležnim službama da pripreme sopstvene procedure postupanja i mjere zaštite;

2) sve raspoložive informacije o posebnim opasnostima koje nastaju ili se mogu očekivati u slučaju povrede na radu, incidenta ili vanredne situacije, uključujući informacije o postupcima za hitno postupanje utvrđenim u skladu sa ovim članom.

Poslodavac treba da, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu, obezbijedi da zaposleni i/ili njihovi predstavnici budu informisani i osposobljeni u vezi sa rizicima od opasnih hemijskih materija na radnom mjestu.

Informisanje iz stava 1 ovog člana naročito obuhvata:

1) podatke dobijene na osnovu procjene rizika iz člana 7 ovog pravilnika, kao i njihovo ažuriranje u slučaju promjena koje mogu uticati na izloženost hemijskim materijama;

2) informacije o opasnim hemijskim materijama prisutnim u radnoj sredini i radnoj okolini, uključujući njihov identitet, rizike po zaštitu i zdravlje zaposlenih, relevantne granične vrijednosti izloženosti i druge informacije i zahtjeve od značaja za zaštitu i zdravlje zaposlenih;

3) osposobljavanje i informisanje o odgovarajućim mjerama zaštite i zdravlja na radu koje treba preduzeti radi sopstvene zaštite i zdravlja na radu i zaštite i zdravlja na radu drugih zaposlenih za vrijeme rada;

4) pristup bezbjednosnom listu koji dobavljač dostavlja u skladu sa propisima kojima se uređuju hemikalije.

Informisanje i osposobljavanje u smislu ovog člana vrši se na način prilagođen rezultatima procjene rizika iz člana 7 ovog pravilnika i mogu obuhvatati usmeno obavještavanje, pojedinačna uputstva i osposobljavanje, uz dostavljanje pisanih informacija, u zavisnosti od prirode i stepena rizika dobijenog na osnovu procjene rizika.

Informacije iz st. 2 i 3 ovog člana ažuriraju se u skladu sa promjenama okolnosti koje mogu uticati na rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenih.

Ako posude i cjevovodi koji sadrže opasne hemijske materije nijesu označeni u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija, označavanje i pakovanje hemikalija i propisima kojima se uređuju znakovi zaštite i zdravlja na radu, poslodavac treba da obezbijedi da njihov sadržaj, priroda opasnosti i povezani rizici budu jasno i vidljivo označeni.

Poslodavac može da od proizvođača ili dobavljača zatraži dodatne informacije o opasnim hemijskim materijama koje su neophodne za procjenu rizika, ako takve informacije nijesu dostupne u skladu sa propisima kojima se uređuju hemikalije.

Radi sprečavanja izloženosti zaposlenih hemijskim materijama i/ili određenim aktivnostima koje uključuju hemijske materije, koje mogu ugroziti zdravlje, nije dozvoljena proizvodnja, izrada, prerada ili korišćenje na radu hemijskih materija i aktivnosti navedenih u Prilogu 2, u obimu utvrđenom tim prilogom.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, proizvodnja, izrada, prerada ili korišćenje hemijskih materija navedenih u Prilogu 2 dozvoljena je za:

1) isključive potrebe naučnog istraživanja i ispitivanja, uključujući analize;

2) aktivnosti usmjerene na uklanjanje hemijskih materija koje su prisutne kao nusproizvodi ili otpad;

3) proizvodnju hemijskih materija iz stava 1 ovog člana namijenjenih upotrebi kao intermedijera i za njihovu upotrebu kao intermedijera.

U slučaju iz stava 2 tačka 3 ovog člana, izloženost zaposlenih hemijskim materijama mora biti spriječena naročito obezbjeđivanjem da se proizvodnja i što je moguće ranija upotreba takvih hemijskih materija kao intermedijera obavlja u jedinstvenom zatvorenom sistemu iz kojeg se hemijske materije mogu ukloniti samo u mjeri neophodnoj za praćenje procesa ili održavanje sistema.

U slučaju iz stava 2 ovog člana, poslodavac treba da obavijesti inspekciju zaštite i zdravlja na radu najmanje pet dana prije početka proizvodnje, prerade ili upotrebe hemijskih materija navedenih u Prilogu 2, pri čemu obavještenje treba da sadrži:

1) razlog podnošenja zahtjeva za odstupanje;

2) količinu hemijske materije koja će se koristiti na godišnjem nivou;

3) aktivnosti, reakcije ili procese koji će se sprovoditi;

4) broj zaposlenih koji mogu biti izloženi;

5) predviđene mjere zaštite i zdravlja na radu;

6) tehničke i organizacione mjere preduzete radi sprečavanja izloženosti zaposlenih.

Kad rezultati procjene rizika iz člana 7 ovog pravilnika pokažu da postoji rizik po zdravlje zaposlenog usljed izloženosti hemijskim materijama, poslodavac treba da obezbijedi praćenje zdravstvenog stanja zaposlenog u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu.

Rezultati praćenja zdravstvenog stanja zaposlenog uzimaju se u obzir prilikom primjene preventivnih mjera na konkretnom radnom mjestu.

Praćenje zdravstvenog stanja zaposlenog sprovodi se kad:

1) je izloženost zaposlenog opasnoj hemijskoj materiji takva da se prepoznatljiva bolest ili štetni efekat po zdravlje može dovesti u vezu sa tom izloženošću;

2) postoji vjerovatnoća da se bolest ili efekat može javiti pod konkretnim uslovima rada zaposlenog; i

3) metode ispitivanja predstavljaju nizak rizik po zdravlje zaposlenih.

Praćenje zdravstvenog stanja zaposlenog sprovodi se kad postoje pouzdane metode za otkrivanje pokazatelja bolesti ili štetnog efekta hemijskih materija po zdravlje.

Kad je za određenu hemijsku materiju utvrđena obavezujuća biološka granična vrijednost, obavezno je praćenje zdravstvenog stanja zaposlenog za rad sa tom materijom, o čemu se zaposleni obavještava prije raspoređivanja na rad.

Za svakog zaposlenog čije se zdravstveno stanje prati vodi se i redovno ažurira individualna zdravstvena dokumentacija, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu i propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, koja sadrži rezultate sprovedenog

praćenja zdravstvenog stanja i podatke o praćenju izloženosti koji su reprezentativni za svakog zaposlenog, a biološki monitoring i povezani zahtjevi mogu biti njen sastavni dio.

Dokumentacija iz stava 6 ovog člana čuva se u obliku koji omogućava naknadni uvid, uz poštovanje povjerljivosti podataka u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje podacima u oblasti zdravstva.

Zaposleni ima pravo pristupa podacima iz svoje zdravstvene dokumentacije, a nadležnoj inspekciji se, na zahtjev, dostavljaju kopije, odnosno odgovarajući podaci iz te dokumentacije, u skladu sa zakonom.

U slučaju prestanka rada poslodavca, dokumentacija iz stava 6 ovog člana stavlja se na raspolaganje nadležnoj inspekciji.

Ako se praćenjem zdravstvenog stanja kod zaposlenog utvrdi prepoznatljiva bolest ili štetni efekat po zdravlje za koje doktor specijalista medicine rada smatra da su posljedica izloženosti opasnoj hemijskoj materiji na radu ili ako se utvrdi prekoračenje obavezujuće biološke granične vrijednosti:

1) doktor specijalista medicine rada lično obavještava zaposlenog o rezultatu koji se odnosi na njega i savjetuje ga o praćenju zdravstvenog stanja kojem bi trebalo da se podvrgne nakon prestanka izloženosti opasnoj hemijskoj materiji;

2) poslodavac treba da:

– preispita procjenu rizika iz člana 7 ovog pravilnika,

– preispita mjere iz čl. 8 i 9 ovog pravilnika,

– prilikom preduzimanja mjera iz člana 9 ovog pravilnika, uzme u obzir mišljenje doktora specijaliste medicine rada ili drugog kvalifikovanog lica, uključujući mogućnost raspoređivanja zaposlenog na poslove bez rizika od dalje izloženosti opasnoj hemijskoj materiji,

– obezbijedi nastavak praćenja zdravstvenog stanja i provjeru zdravstvenog stanja drugih zaposlenih koji su bili izloženi pod sličnim uslovima rada, pri čemu doktor specijalista medicine rada može predložiti upućivanje tih zaposlenih na medicinski pregled.