Pravilnik o načinu uspostavljanja radonski prioritetnih područja, kriterijumima za utvrđivanje radnih mjesta na kojima će se vršiti mjerenja radona, načinu vršenja i učestalosti mjerenja

Ovim pravilnikom propisuje se način uspostavljanja radonski prioritetnih područja, kriterijumi za utvrđivanje radnih mjesta gdje postoji mogućnost povećanog izlaganja radonu i na kojima se vrši mjerenje radona, način vršenja i učestalost mjerenja.

Radonski prioritetna područja su teritorije jedinica lokalnih samouprava za koje se procjenjuje da više od 10% postojećih boravišnih prostora ima srednje godišnje koncentracije aktivnosti radona u vazduhu iznad nacionalnog referentnog nivoa za postojeće boravišne prostore, odnosno iznad 300 Bq/m³.

Pod boravišnim prostorima iz stava 1 ovog člana podrazumijevaju se stalno naseljeni stanovi i kuće.

Radi određivanja radonski prioritetnih područja uspostavlja se centralna baza podataka o radonu (u daljem tekstu: centralna baza podataka).

Sadržaj, način uspostavljanja i ažuriranja centralne baze podataka iz stava 1 ovog člana dati su u Prilogu 1.

Na osnovu podataka iz centralne baze podataka procjenjuje se procenat postojećih boravišnih prostora koji imaju srednje godišnje koncentracije aktivnosti radona u vazduhu iznad 300 Bq/m³, za teritoriju svake od jedinica lokalne samouprave.

Na osnovu podataka iz centralne baze podataka sačinjava se informacija za javnost o izlaganju radonu u zatvorenom prostoru na nacionalnom nivou, koja se dostavlja i drugim zainteresovanim stranama.

Informacija iz stava 4 ovog člana sadrži i informacije o povezanim zdravstvenim rizicima, uključujući povećane rizike vezane za pušenje, kao i informacije o važnosti mjerenja radona i o tehničkim sredstvima koja su dostupna za smanjivanje postojećih koncentracija aktivnosti radona.

Podaci iz centralne baze podataka dostavljaju se jedinicama lokalnih samouprava radi uspostavljanja lokalnih baza podataka o radonu i/ili izrade lokalnih akcionih planova zaštite od radona.

Pristup podacima iz centralne baze podataka imaju lica ovlašćena za upravljanje i rukovanje tim podacima.

Teritorije jedinica lokalnih samouprava za koje procjene iz člana 3 stav 3 ovog pravilnika pokažu da ispunjavaju uslov iz člana 2 ovog pravilnika, uspostavljaju se kao radonski prioritetna područja.

Rješenje o uspostavljanju radonski prioritetnih područja donosi organ državne uprave nadležan za zaštitu životne sredine (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Rješenje iz stava 2 ovog člana objavljuje se na internet stranici Ministarstva i dostavlja lokalnim samoupravama čije teritorije pripadaju uspostavljenim radonski prioritetnim područjima.

Eventualne promjene u teritorijama jedinica lokalnih samouprava (kao što su izdvajanja ili spajanja) ne utiču na status i obaveze uspostavljenog radonski prioritetnog područja, do preispitivanja statusa iz člana 5 ovog pravilnika.

Procjene iz člana 3 stav 3 ovog pravilnika vrše se na svakih deset godina.

Izmjena radonski prioritetnih područja vrši se samo ako je došlo do neke od sljedećih promjena:

- teritorija koja je uspostavljena kao radonski prioritetno područje više ne ispunjava uslov iz člana 2 ovog pravilnika;

- teritorija koja nije prethodno uspostavljena kao radonski prioritetno područje ispunjava uslov iz člana 2 ovog pravilnika.

Kriterijumi za utvrđivanje radnih mjesta gdje postoji mogućnost povećanog izlaganja radonu su:

- nivo koncentracije aktivnosti radona u vazduhu u radnom prostoru, u odnosu na nacionalni referentni nivo za radon na radnim mjestima iz člana 7 ovog pravilnika; i

- nivo izlaganja zaposlenih lica na radnom mjestu, odnosno vrijednost godišnje efektivne doze za zaposlena lica.

Na radnim mjestima u zatvorenim postojećim radnim prostorima, nacionalni referentni nivo koncentracije aktivnosti radona u vazduhu je 300 Bq/m³.

Na radnim mjestima u zatvorenim novim radnim prostorima, nacionalni referentni koncentracije aktivnosti radona u vazduhu je 150 Bq/m³.

Radna mjesta na kojima se vrši inicijalno mjerenje koncentracije aktivnosti radona u vazduhu su radna mjesta u:

1) podzemnim radnim prostorima (rudnici, pećine, tuneli i dr.);

2) radnim prostorima u kojima se crpi, skuplja ili na drugi način obrađuje voda iz podzemnog izvora (crpne stanice, banje, postrojenja za punjenje, preradu, skladištenje i distribuciju vode i dr.), a postoji mogućnost oslobađanja radona iz vode u unutrašnji vazduh;

3) radnim prostorima koji se nalaze na prizemlju ili ispod nivoa tla u radonski prioritetnim područjima;

4) radnim prostorima sa javnim pristupom koji se nalaze na prizemlju ili ispod nivoa tla, a u kojima je visok faktor boravka (škole, vrtići, zdravstvene ustanove i dr.).

Inicijalno mjerenje koncentracije aktivnosti radona iz stava 1 ovog člana vrši se radi poređenja sa nacionalnim referentnim nivoom, u skladu sa članom 9 ovog pravilnika.

Mjerenje koncentracije aktivnosti radona na radnim mjestima vrši se akreditovanom metodom, u skladu sa Prilogom 2.

Sa nacionalnim referentnim nivoom poredi se srednja koncentracija aktivnosti radona dobijena mjerenjem ili reprezentativna srednja godišnja koncentracija aktivnosti radona procijenjena na osnovu rezultata mjerenja (uzimajući u obzir i sezonu i trajanje mjerenja).

Prilikom poređenja sa nacionalnim referentnim nivoom ne uzimaju se u obzir mjerne nesigurnosti.

Procjena godišnje efektivne doze za zaposlena lica (u daljem tekstu: godišnja efektivna doza) vrši se za radna mjesta na kojima je utvrđeno prekoračenje nacionalnog referentnog nivoa.

Godišnja efektivna doza procjenjuje se na osnovu odgovarajućih doznih koeficijenata iz publikacije 137 Međunarodne komisije za zaštitu od zračenja.

Ako zaposleno lice tokom radnog vremena redovno boravi u više radnih prostora, taj podatak se uzima u obzir prilikom procjene godišnje efektivne doze.

Procjena godišnje efektivne doze vrši se za svako pojedinačno zaposleno lice, ili samo za zaposleno lice za koje je utvrđen najveći nivo izlaganja radonu, na osnovu mjerenja koncentracije radona na radnom mjestu i sati provedenih na tom radnom mjestu.

Ako se primjenjuje procjena godišnje efektivne doze samo za zaposleno lice za koje je utvrđen najveći nivo izlaganja radonu, a rezultat pokaže dozu iznad 6 mSv godišnje, procjena godišnje efektivne doze vrši se za svako zaposleno lice.

Ponovno mjerenje koncentracije aktivnosti radona na radnim mjestima vrši se:

1) radi provjere efektivnosti mjera koje su sprovedene za smanjenje koncentracije aktivnosti radona na radnim mjestima; i

2) na radnim mjestima na kojima su izvršene građevinske rekonstrukcije radnog prostora, odnosno proširenja ili preuređenja zgrada povezanih sa podzemnim prostorom, kao i građevinske rekonstrukcije koje mogu da:

- promijene brzinu ulaska radona i/ili uslove ventilacije i brzinu izmjene vazduha, na radnim mjestima iz člana 8 stav 1 tač. 3 i 4 ovog pravilnika;

- dovedu do dugoročnog povećanja sadržaja radona u vodi ili do dugoročnih promjena u protoku vazduha, povećanog oslobađanja radona iz vode u vazduh, povećane razmjene vazduha između radnih mjesta i postrojenja ili otvorenih vodenih površina, na radnim mjestima iz člana 8 stav 1 tačka 2 ovog pravilnika;

- dovedu do dugoročnih promjena u protoku vazduha i/ili do trajnog ulaska vode,

na radnim mjestima iz člana 8 stav 1 tačka 1 ovog pravilnika.

Mjerenje iz stava 1 ovog člana vrši se u skladu sa članom 9 ovog pravilnika, na

istim lokacijama na kojima je izvršeno inicijalno mjerenje.

Ponovno mjerenje koncentracije aktivnosti radona ne vrši se na radnim mjestima na

kojima je inicijalno utvrđena koncentracija aktivnosti radona koja ne prelazi nacionalni

referentni nivo, osim ako su na tim radnim mjestima izvršene rekonstrukcije iz stava 1 tačka

2 ovog člana.

Ponovna procjena godišnje efektivne doze vrši se:

1) za radna mjesta na kojima je ponovno mjerenje koncentracije aktivnosti radona

pokazalo prekoračenje referentnog nivoa;

2) za radna mjesta na kojima je prekoračen referentni nivo, a došlo je do promjene

vremena izlaganja zaposlenih lica na tim radnim mjestima, i to:

- vremena izlaganja zaposlenog lica na radnom mjestu, za lice koje ima samo jedno

radno mjesto, odnosno tokom radnog vremena boravi samo u jednom radnom prostoru;

- vremena izlaganja zaposlenog lica na pojedinom radnom mjestu, za lice koje ima više

radnih mjesta, odnosno tokom radnog vremena boravi u više radnih prostora;

- promjene sezone (doba godine) tokom koje zaposleno lice boravi u podzemnim

radnim prostorima ili u objektima koji su povezani sa podzemnim prostorom.

Ponovna procjena godišnje efektivne doze vrši se u skladu sa članom 10 ovog

pravilnika.

Mjerenje koncentracije aktivnosti radona vrši se na svake četiri godine, na radnim

mjestima na kojima je:

- nivo koncentracije aktivnosti radona veći od nacionalnog referentnog nivoa; i

- godišnja efektivna doza za zaposlena lica manja ili jednaka 6 mSv.

Mjerenje koncentracije aktivnosti radona vrši se na svakih pet godina na radnim

mjestima na kojima je godišnja efektivna doza za zaposlena lica veća od 6 mSv, ako se

kontrola lične doze ne sprovodi kontinuiranim mjerenjem koncentracije aktivnosti radona u

radnom prostoru.

Period iz st. 1 i 2 ovog člana počinje da teče od dana završetka prethodnog

mjerenja koncentracije aktivnosti radona na radnom mjestu.

Prilozi 1 i 2 čine sastavni dio ovog pravilnika.