Zakon o divljači i lovstvu

Ovim zakonom uređuje se gazdovanje sa divljači i lovstvo u Crnoj Gori.

Gazdovanje sa divljači obuhvata uzgoj, zaštitu, lov i korišćenje divljači i njenih djelova.

Lovstvo kao djelatnost organizovanog gazdovanja sa divljači u javnom je interesu.

Divljač, kao priridno bogatstvo i dobro od opšteg interesa, su zakonom određene životinjske vrste sisara i ptica koje slobodno žive u prirodi ili se uzgajaju u prostoru namijenjenom za uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korišćenja.

Divljač, u smislu ovoga zakona, su životinjske vrste:

1) krupna dlakava divljač:

- jelen obični (Cervus elaphus L.);

- jelen lopatar (Dama dama L.);

- srna obična (Capreolus capreolus L.);

- divokoza (Rupicapra rupicapra L.);

- muflon (Ovis musimon Pall.);

- svinja divlja (Sus scrofa L.);

- mrki medvjed (Ursus arctos L.);

- vuk (Canis lupus L.);

2) sitna divljač:

a) sitna dlakava divljač:

- jazavac (Meles meles L.);

- mačka divlja (Felis silvestris Schr.);

- kuna bjelica (Martes foina Ehr.);

- kuna zlatica (Martes martes L. );

- lasica mala (Mustela nivalis L.);

- lasica velika, hermelin (Mustela erminea L.);

- tvor (Putorius putorius L.);

- zec obični (Lepus europaeus Pall.);

- puh veliki (Glis glis L.);

- vjeverica (Sciurus vulgaris L);

- lisica (Vulpes vulpes L.);

- šakal (Canis aureus L.);

b) pernata divljač:

- veliki tetrijeb, gluhan (Tetrao urogallus L.);

- lještarka (Tetrastes bonasia L.);

- fazan (Phasianus sp. L.);

- jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meissn.);

- prepelica pućpura (Coturnix coturnix L.);

- šumska šljuka - bena (Scolopax rusticola L.);

- bekasina ( kokošica) (Gallinago Gallinago L.);

- golub grivnjaš (Columba palumbus L.);

- golub pećinar (Columba livia Gmelin.);

- grlica (Streptopelia turtur L.);

- gugutka (Streptopelia decaocto Friv.);

- guska divlja (Anser anser L.);

- patka divlja-gluvara (Anas platyrhynchos L.);

- patka zviždara (Anas penelope L);

- patka čegrtaljka (Anas strepera L);

- patka glavata (siva plovka) (Aythya ferina L.);

- ćubasta (krunasta) patka (Aythya fuligula L.);

- patka krža kržulja (Anas crecca L.);

- liska crna - baljoška (Fulica atra L.);

- vrana siva (Corvus corone cornix L.);

- svraka (Pica pica L.);

- sojka (Garrulus glandarius L.).

Ako se na teritoriji Crne Gore pojavi strana životinjska vrsta sisara ili ptica, organ državne uprave nadležan za lovstvo (u daljem tekstu: Ministarstvo), o tome obavještava organ državne uprave nadležan za zaštitu prirode, radi preduzimanja mjera u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Ako se određena strana životinjska vrsta sisara ili ptica pojavi, unese ili ponovo unese u Crnu Goru, Ministarstvo, uz prethodno mišljenje organa državne uprave nadležnog za zaštitu prirode i u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i propisima, odlučuje da li se ta divljač smatra za divljač u smislu ovog zakona.

Divljač je u državnoj svojini.

Divljač u Crnoj Gori uživa posebnu zaštitu.

Crna Gora materijalno pomaže zaštitu i uzgoj divljači i unaprjeđivanje lovstva.

Pravo lova imaju pravna lica na osnovu prava korišćenja lovišta, na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Pravo lova ne može se ustupiti drugom pravnom licu niti prenositi putem potkorišćenja lovišta.

Fizička lica se mogu baviti lovom divljači i koristiti je pod uslovima i na način predviđen ovim zakonom.

Stranci, koji nemaju prebivalište u Crnoj Gori, mogu loviti pod uslovima predviđenim ovim zakonom.

Lov divljači ograničava se preduzimanjem mjera predviđenim ovim zakonom, kad to zahtijevaju interesi zaštite i uzgoja divljači.

Mjere uzgoja, zaštite, lova i racionalnog korišćenja divljači utvrđuju se Strategijom razvoja lovstva, lovnom osnovom i drugim planskim dokumentima, koji se donose u skladu sa ovim zakonom.

Lovište se dodjeljuje na korišćenje pravnom licu, na način i pod uslovima određenim ovim zakonom.

Pravna lica kojima je lovište dodijeljeno na korišćenje obezbjeđuju sredstava za uzgoj i zaštitu divljači iz sredstava ostvarenih korišćenjem lovišta i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

Lovački savez Crne Gore (u daljem tekstu: Lovački savez) je nacionalna asocijacija lovaca u koju su uključene lovačke organizacije, korisnici lovišta, privredna društva i druga pravna lica koja se bave lovstvom, kao i druge organizacije zainteresovane za razvoj lovstva.

Lovački savez može osnovati najmanje pet korisnika lovišta.

Lovački savez osniva se osnivačkim aktom koji, naročito, sadrži: naziv i sjedište Lovačkog saveza; djelatnost Lovačkog saveza; ciljeve radi čijih ostvarivanja je osnovan; podatke o osnivaču; određivanje organa, njihov sastav, način izbora i nadležnost; način obezbjeđenja sredstava za rad; predstavljanje i zastupanje i druge podatke od značaja za Lovački savez i ostvarivanje njegove djelatnosti.

U Crnoj Gori se može osnovati samo jedna nacionalna asocijacija lovaca.

Lovački savez, u promociji lovstva u Crnoj Gori, predstavlja svoje članove u zemlji i inostranstvu i vrši druge poslove od javnog interesa u skladu sa zakonom.

Ovaj zakon primjenjuje se i na zaštićena područja, ako zakonom nije drukčije određeno.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

1) zaštitom divljači smatra se preduzimanje mjera koje obezbjeđuju uslove za opstanak i razvoj određene vrste divljači, kao i njenu zaštitu od protivzakonitog korišćenja;

2) uzgojem divljači smatra se preduzimanje mjera koje obezbjeđuju održavanje, obnavljanje i povećanje broja divljači, prema prirodnim i drugim mogućnostima lovišta;

3) korišćenje divljači je korišćenje trofeja, djelova divljači ili korišćenje divljači u turističke svrhe ili prezentacijske djelatnosti;

4) vještačkim prirastom smatra se unošenje divljači uzgojene u posebnim objektima-uzgajalištima;

5) lovni rezervat je nelovna površina i dio lovišta u kojem se preduzimaju posebne mjere uzgoja i zaštite, radi obnavljanja (reprodukcije) divljači;

6) lovnim zabranom se smatra izdvojena površina u lovištu na kojoj je zabranjen lov;

7) organizovano gazdovanje sa divljači (u daljem tekstu: gazdovanje) obuhvata: preduzi-manje mjera u životnoj sredini divljači na uzgoju i zaštiti divljači; organizovanje

lova i racionalnog korišćenja divljači i intervencije u populaciji divljači zbog privrednih, veterinarsko-sanitarnih, zdravstvenih i drugih opravdanih razloga;

8) pravo lova je ovlašćenje da se na određenoj površini zemljišta (lovištu) mogu sprovoditi radnje uzgoja, zaštite, lova i korišćenja divljači i njenih djelova, u skladu sa ovim zakonom;

9) korišćenje lovišta je pravo lova stečeno na osnovu dobijenog prava korišćenja lovišta u skladu sa ovim zakonom;

10) korisnik lovišta je pravno lice koje je steklo pravo lova na osnovu korišćenja lovišta;

11) lovište je određena površina zemljišta koje je zaokružena prostorna cjelina u kojoj postoje prirodni i drugi uslovi za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njenih djelova;

12) lovna osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gazdovanje određenom divljači i lovištem za određeno vremensko razdoblje u skladu s mogućnosti staništa, brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja i prisutnosti zaštićenih vrsta;

13) trofej divljači je divljač ili njeni djelovi obrađeni u skladu sa propisima C.I.C.-a za čuvanje ili ocjenjivanje;

14) vrhunski trofej divljači je trofej ocijenjen po pravilima C.I.C.-a s većim brojem bodova od vrijednosti trofeja divljači, koje je zabranjeno iznositi iz zemlje;

15) lovočuvar je lice koje ima lovački i lovočuvarski ispit, koje čuva lovište i obavlja druge poslove na uzgoju, zaštiti, lovu i korišćenju divljači i njenih djelova;

16) lovac je lice koje ima položeni lovački ispit, lovnu dozvolu i lovnu kartu i obavlja osnovne zadatke lova: uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njenih djelova uz poštovanje lovačkih običaja i etike;

17) ocjenjivač trofeja divljači je lice koje ima položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači;

18) lovna godina je period od 1. aprila tekuće do 31. marta naredne godine;

19) C.I.C. je Međunarodni savjet za lov i očuvanje divljači.

20) lovostaj je period u kome je, u skladu sa zakonom, zabranjeno loviti, progoniti ili uznemiravati divljač;

21) lovna karta i lovna dozvola su javne isprave kojom se lovcu utvrđuje pravo na lov.

22) sokolarenje je način lova pomoću posebno uvježbanih ptica grabljivica, koji se bliže propisuje posebnim pravilnikom Ministarstva;

23) sanitarni odstrijel divljači je odstrijel bolesne ili ranjene divljači, koji može da se vrši i u vrijeme lovostaja.

Lovno područje je šira prirodna, geografska i ekološka cjelina u kojoj, zbog specifičnih životnih uslova, žive jedna ili više vrsta divljači tokom cijele godine i ostvaruju najveći uticaj na sredinu.

Radi racionalne zaštite, uzgoja i korišćenja divljači, teritorija Crne Gore dijeli se na lovna područja, koja se za izvođenje planiranih mjera dijele na lovišta, kao njihove djelove.

Lovna područja utvrđuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), na predlog Ministarstva.

Lovišta su prostorne cjeline koje se ustanovljavaju na poljoprivrednim i vodnim površinama, površinama obraslim šumama i šumskom zemljištu, po pravilu, ne manjem od

3000 hektara, koje predstavljaju prirodnu i zaokruženu lovno-privrednu cjelinu i u kojima postoje prirodni i drugi uslovi za uspješan razvoj lovstva.

Prema namjeni lovišta se dijele na lovišta i lovišta sa posebnom namjenom.

Nelovne površine su: površine na kojima je zbog zaštite biodiverziteta trajno zabranjen lov na sve vrste divljači (zaštićena prirodna dobra ili pojedini njihovi djelovi, lovni rezervati i sl.); naselja i zaseoci; javni parkovi i groblja, površine svih javnih puteva, pruga i druge slične površine; objekti za liječenje, sport, turizam i rekreaciju; objekti i proizvodne i skladišne površine industrijskih objekata, rudnika, solana i dr. dvorišta seoskih domaćinstava i industrijskih i neindustrijskih objekata; površine koje služe za vojne, naučne i nastavne potrebe; ograđeni prostori u kojima nije dozvoljen pristup ili u kojima se divljač vještački uzgaja; vrtovi, višegodišnji zasadi i rasadi ograđeni ogradom koja ne dozvoljava prolaz zecu ili papkastoj divljači, kao i površine mora, morskog dobra i ribnjaka.

U lovne površine, izuzev površina iz stava 3 ovog člana, ubrajaju se sve površine, uključujući i one na kojima je, zbog očuvanja određene vrste divljači, privremeno zabranjen lov.

Lovne i nelovne površine određuju se u katastru lovišta.

Vlada, na predlog Ministarstva:

- ustanovljava lovišta;

- osniva lovišta sa posebnom namjenom.

Akt o ustanovljavanju, odnosno osnivanju lovišta sadrži: naziv, granice i površinu lovišta, vrste i fond divljači, lovne objekte u lovištu i druge neophodne podatke.

Lovišta se daju na korišćenje, na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Lovišta sa posebnom namjenom osnivaju se radi očuvanja i usmjeravanja razvoja populacije divljači i njene životne sredine u najočuvanijim i najkarakterističnijim prirodnim područjima Crne Gore.

Stručne podloge za osnivanje lovišta sa posebnom namjenom pripremaju se u saradnji sa Lovačkim savezom, institucijama iz oblasti zaštite prirode i nadležnim organom lokalne samouprave.

Lovišta posebne namjene koristi organ državne uprave nadležan za gazdovanje šumama.

Vlada pri osnivanju lovišta sa posebnom namjenom određuje:

- obaveze korisnika lovišta,

- režim gazdovanja sa divljači u lovištu.

Lovišta se dodjeljuju na korišćenje pravnim licima koja ispunjavaju uslove iz čl. 46 i 47 ovog zakona, na period do 10 godina.