Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću

Ovim zakonom uređuju se uslovi za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću, postupak oduzimanja i druga pitanja od značaja za oduzimanje te imovinske koristi, kao i upravljanje oduzetom imovinskom koristi stečenom kriminalnom aktivnošću i oduzetom imovinskom koristi pribavljenom krivičnim djelom (u daljem tekstu: oduzeta imovinska korist), predmetima krivičnog djela i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva.

Od učinioca krivičnog djela može se oduzeti imovinska korist za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom aktivnošću, a učinilac ne učini vjerovatnim da je njeno porijeklo zakonito (prošireno oduzimanje) i ako je pravosnažno osuđen za krivično djelo propisano Krivičnim zakonikom Crne Gore, i to:

1) otmica iz člana 164;

2) krivična djela protiv polne slobode iz čl. 206, 208, 209, 210, 211, 211a i 211b;

3) krivična djela protiv imovine iz čl. 240, 241, 242, 243, 244, 244a, 249, 250, 251, 252 i 253b;

4) krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja iz čl. 258, 259, 260, 261, 262, 263, 264, 265, 268, 270, 272, 272a, 272b, 272c, 272d, 273, 274, 276, 276a, 276b, 281, 281a i 283;

5) krivična djela protiv zdravlja ljudi;

6) krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora;

7) krivična djela protiv bezbjednosti računarskih podataka iz čl. 350, 352, 353 i 354;

8) krivična djela protiv javnog reda i mira iz čl. 401, 401a, 402, 403, 403a, 403b, 403c, 404 i 405;

9) krivična djela protiv pravnog saobraćaja iz čl. 412, 413 i 414;

10) krivična djela protiv službene dužnosti iz čl. 416, 417, 419, 420, 422, 422a, 423 i 424;

11) krivična djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom iz čl. 444, 445, 446, 447, 447a, 447b, 447c, 447d, 449, 449a i 449b;

12) drugo krivično djelo učinjeno sa umišljajem za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od tri ili više godina.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, imovinska korist iz stava 1 ovog člana može se oduzeti ako:

- je u odnosu na učinioca doneseno rješenje kojim se potvrđuje optužnica, odnosno zakazan glavni pretres u skraćenom postupku za neko od krivičnih djela iz stava 1 ovog člana učinjenih u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije;

- njena vrijednost iznosi najmanje 50.000 eura; i

- je sud, na osnovu okolnosti slučaja, a naročito očigledne nesrazmjere između vrijednosti imovine nakon umanjenja za plaćene poreze i druge dažbine i zakonitih prihoda imaoca i činjenice da imalac vjerodostojnim ispravama ili na drugi način nije učinio vjerovatnim da je porijeklo imovinske koristi zakonito, utvrdio da je imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću.

Imovinska korist iz st. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i od pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika i članova porodice učinioca iz st. 1 i 2 ovog člana, kao i od trećih lica, ako se utvrdi da su znali ili su mogli da znaju ili su bili dužni da znaju da je cilj prenosa ili sticanja imovinske koristi izbjegavanje njenog oduzimanja.

Prilikom utvrđivanja da li su lica iz stava 3 ovog člana znala ili mogla znati da je cilj prenosa ili sticanja imovinske koristi bio izbjegavanje njenog oduzimanja, sud cijeni sve konkretne činjenice i okolnosti a naročito da li je:

- prenos ili sticanje izvršeno bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrijednosti imovinske koristi; ili

- imovinska korist prenesena na lica iz stava 3 ovog člana, a učinilac je zadržao stvarnu kontrolu nad tom imovinskom koristi.

Ako je kriminalnom aktivnošću imovinska korist stečena za drugo lice, ta imovinska korist će se oduzeti.

Ako oduzimanje iz st. 1 i 2 ovog člana nije moguće, oduzeće se druga imovina koja odgovara vrijednosti imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću.

Imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću je imovinska korist koja direktno ili indirektno potiče od krivičnog djela, bez obzira gdje se nalazi i koja predstavlja svako povećanje ili sprečavanje umanjenja imovine proistekle iz kriminalne aktivnosti, svako naknadno reinvestiranje imovine, kao i prihod ili drugu korist ostvarenu direktno ili indirektno iz kriminalne aktivnosti, kao i imovinsko dobro u koje je ona pretvorena ili sa kojim je sjedinjena.

Imovina podrazumijeva imovinska prava bilo koje vrste, nezavisno od toga da li se odnose na dobra materijalne ili nematerijalne prirode, pokretne ili nepokretne stvari, hartije od vrijednosti i druge isprave kojima se dokazuju imovinska prava, kao i digitalnu imovinu.

Digitalna imovina je digitalni prikaz vrijednosti kojom se može digitalno trgovati ili prenositi i koja se može koristiti kao sredstvo razmjene ili u svrhe investiranja, uključujući i kriptoimovinu.

Kriptoimovina je digitalni prikaz vrijednosti ili prava koje se može prenositi i čuvati elektronski, uz pomoć tehnologije distribuiranog zapisa (DLT) ili slične tehnologije, uključujući i token elektronskog novca, pri čemu se ne odnosi na kriptoimovinu koja se kvalifikuje kao:

- finansijski instrument, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala;

- depozit, uključujući strukturirane depozite u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita depozita;

- novčana sredstva koja se ne kvalifikuju kao tokeni elektronskog novca;

- sekjuritizacija u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala;

- proizvod neživotnog ili životnog osiguranja u smislu zakona kojim se uređuju uslovi i način obavljanja djelatnosti osiguranja;

- penzioni proizvod čija je osnovna svrha da pruži investitoru dobit u penziji i koji mu daje pravo na određene koristi;

- proizvod strukovnog penzionog osiguranja koji su obuhvaćeni zakonom kojim se uređuju penzioni fondovi, odnosno zakonom kojim se uređuje osiguranje i reosiguranje;

- obračunska jedinica dobrovoljnih penzionih fondova u skladu sa zakonom kojim se uređuju dobrovoljni penzioni fondovi;

- penziono osiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje;

- panevropski lični penzioni proizvod u skladu sa zakonom kojim se uređuju ti proizvodi;

- sistem socijalne sigurnosti u skladu sa posebnim zakonom;

- proizvodi individualnog penzionog osiguranja za koje je na osnovu zakona propisan finansijski doprinos poslodavca i kod kojih poslodavac ili zaposleni ne mogu birati proizvod penzionog osiguranja ili osiguravača;

- kriptoimovina koja je jedinstvena i nije zamjenjiva sa drugom kriptoimovinom.

Postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću obuhvata finansijski izviđaj i/ili finansijsku istragu i oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću.

Oduzimanjem imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću smatra se privremeno oduzimanje te imovinske koristi (privremene mjere obezbjeđenja i privremeno oduzimanje pokretne imovine) ili trajno oduzimanje te imovinske koristi.

Postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću može se voditi prije, tokom i nakon okončanja krivičnog postupka.

Postupak oduzimanja imovinske koristi iz člana 2 stav 2 ovog zakona vodi se i u njemu se odlučuje nezavisno od krivičnog postupka za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

Okončanje krivičnog postupka, uključujući presudu kojom se okrivljeni oslobađa od optužbe, presudu kojom se optužba odbija ili rješenje o obustavi postupka, ne utiče na postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću niti na odluku o trajnom oduzimanju te imovinske koristi.

Postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću sprovodi se u skladu sa ovim zakonom i Zakonikom o krivičnom postupku.

O oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću odlučuje sud.

Poslove identifikovanja, praćenja i otkrivanja imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću vrše državno tužilaštvo i organizaciona jedinica organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove koja vrši policijske poslove (u daljem tekstu: policija).

Poslove upravljanja oduzetom imovinskom koristi, predmetima krivičnog djela i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva vrši organ uprave nadležan za upravljanje državnom imovinom (u daljem tekstu: nadležni organ).

Nadležnost državnog tužilaštva i suda u postupku iz st. 1 i 2 ovog člana, određuje se prema nadležnosti za vođenje postupka za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

Organi iz st. 1 i 2 ovog člana dužni su da postupaju hitno.

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1) predmet krivičnog djela je predmet koji je upotrijebljen ili je bio namijenjen, u potpunosti ili djelimično, za izvršenje krivičnog djela ili predmet koji je nastao izvršenjem krivičnog djela;

2) okrivljeni je osumnjičeni, lice protiv koga je krivični postupak pokrenut ili lice koje je osuđeno za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona;

3) imalac je okrivljeni, pravni prethodnik, pravni sljedbenik i član porodice okrivljenog, vlasnik ili treće lice;

4) treće lice je fizičko ili pravno lice na koje je prenesena imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrijednosti imovinske koristi koje je znalo ili je moglo da zna da je imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću ili je to bilo dužno da zna;

5) pravni prethodnik je fizičko ili pravno lice čija su imovinska prava prenesena na imaoca;

6) pravni sljedbenik je nasljednik okrivljenog, trećeg lica ili njihovih nasljednika, odnosno fizičko ili pravno lice na koje su pravnim poslom prenesena imovinska prava;

7) član porodice je bračni ili vanbračni supružnik, partner u zajednici lica istog pola, srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena srodstva, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili srodnik po tazbini zaključno do drugog stepena;

8) oštećeni je fizičko ili pravno lice čije je lično ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo krivičnim djelom;

9) branilac je advokat koji zastupa okrivljenog u postupku oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću;

10) punomoćnik je advokat koji je ovlašćen da zastupa pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika ili člana porodice okrivljenog ili treće lice;

11) savjesno treće lice je fizičko ili pravno lice za koje se dokaže da u odnosu na imovinsku korist koja je predmet oduzimanja ima pravo koje sprječava oduzimanje, odnosno koje u vrijeme sticanja tih prava nije znalo ili nije moglo da zna ili nije bilo dužno da zna da je imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću;

12) identifikovanje, praćenje i otkrivanje imovine je svaka radnja koju sprovode državno tužilaštvo i policija radi pronalaženja imovinske koristi za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom aktivnošću.

Imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću oduzeće se od učinioca iz člana 2 stav 1 ovog zakona ako je stečena u periodu prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona do pravosnažnosti presude, kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena imovinska korist i drugih okolnosti konkretnog slučaja koje opravdavaju oduzimanje imovinske koristi.

U slučaju iz člana 2 stav 2 ovog zakona, imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću oduzeće se od učinioca ako je stečena u periodu prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona učinjenog u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije do isteka rokova iz člana 36 st. 2 i 4 ovog zakona, kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena imovinska korist i drugih okolnosti konkretnog slučaja koje opravdavaju oduzimanje imovinske koristi.

Osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću postoji ako je imovina učinioca iz člana 2 st. 1 i 2 ovog zakona u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima.

Ako je imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću sjedinjena sa imovinom stečenom na zakonit način, ukupna imovina učinioca iz člana 2 st. 1 i 2 ovog zakona će biti predmet oduzimanja do procijenjene vrijednosti imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću.

Imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću oduzeće se od člana porodice učinioca iz člana 2 st. 1 i 2 ovog zakona, bez obzira da li živi u zajedničkom domaćinstvu sa učiniocem, ako se utvrdi da je znao ili je mogao da zna ili je bio dužan da zna da je cilj prenosa ili sticanja imovinske koristi izbjegavanje njenog oduzimanja.

Ako lice protiv koga je pokrenut krivični postupak za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona umre ili se pokrenuti postupak ne može nastaviti zbog bolesti, bjekstva, imuniteta, amnestije, pomilovanja, zastare krivičnog gonjenja ako je rok zastarjelosti kraći od 15 godina i ako je zastarjelost nastala nakon pokretanja krivičnog postupka, ili postojanja drugih okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje, imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću oduzeće se u postupku za trajno oduzimanje imovinske koristi u skladu sa ovim zakonom.

U slučaju smrti lica protiv koga je pokrenut krivični postupak za krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona, imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću oduzeće se od njegovih pravnih sljedbenika, odnosno od lica protiv koga se ne može nastaviti krivični postupak zbog postojanja okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.

U slučaju iz st. 1 i 2 ovog člana, imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću može se oduzeti ako na osnovu dokaza proizilazi da bi se pokrenuti postupak završio osuđujućom presudom da lice nije umrlo, odnosno da nijesu nastupile okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.

Ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona i osnov sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću, policija je dužna da o tome obavijesti državnog tužioca.

Policija u finansijskom izviđaju samoinicijativno ili po zahtjevu državnog tužioca preduzima potrebne mjere za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću radi utvrđivanja postojanja osnovane sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću.

Na preduzimanje mjera iz stava 1 ovog člana od strane policije shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku kojim se uređuju ovlašćenja policije u izviđaju.

O preduzetim radnjama iz stava 1 ovog člana policija je dužna da, bez odlaganja, obavijesti državnog tužioca i da tada postupa po njegovim zahtjevima.

Finansijski izviđaj sprovodi se u skladu sa ovim zakonom i Zakonikom o krivičnom postupku.

Za potrebe finansijskog izviđaja mogu se koristiti dokazi pribavljeni u krivičnom postupku zbog krivičnog djela iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

Podaci i dokazi pribavljeni u finansijskom izviđaju mogu se koristiti u krivičnom postupku, a njihovu valjanost cijeni sud u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku kojima se uređuje pravna valjanost dokaza.

Naredbom državnog tužioca pokreće se finansijska istraga ako:

1) postoje osnovi sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom aktivnošću; i

2) postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, finansijska istraga pokreće se naredbom državnog tužioca kad postoji osnovana sumnja da je krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona učinjeno u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije i da se izvršenjem tog krivičnog djela, direktno ili indirektno, može steći imovinska korist u vrijednosti od najmanje 50.000 eura.

U naredbi iz st. 1 i 2 ovog člana, po pravilu, određuje se lice protiv koga se sprovodi finansijska istraga.

U toku finansijske istrage prikupljaju se podaci i dokazi o imovini, zakonitim prihodima i troškovima života imaoca, koji su državnom tužiocu potrebni za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi, i to:

1) podaci i dokazi o imovini ili zakonitim prihodima imaoca nakon umanjenja poreza i drugih dažbina koji su plaćeni, kao i o odnosu između prihoda i imovine imaoca;

2) podaci i dokazi o imovini koja je prenesena na treća lica ili je prešla na pravnog sljedbenika, kao i o načinu sticanja i prenošenja imovine;

3) drugi podaci i dokazi koji su od značaja za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću.

Državni tužilac će, u zavisnosti od okolnosti slučaja, pozvati lice čija je imovina predmet finansijske istrage da se izjasni na okolnosti o podacima i dokazima iz stava 1 ovog člana.

Lice iz stava 2 ovog člana mora biti odmah upoznato da nije dužno da daje izjavu niti da odgovara na pitanja ako bi time sebe, svog pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika, člana porodice ili treće lice izložilo krivičnom gonjenju.

Na zahtjev državnog tužioca, sudija za istragu može rješenjem obavezati kreditnu, finansijsku i drugu sličnu instituciju, kao i pružaoca usluga povezanog sa digitalnom i kripto imovinom da dostavi podatke potrebne za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću.

Za neizvršavanje rješenja iz stava 4 ovog člana, sudija za istragu može odgovorno lice u kreditnoj, finansijskoj i drugoj sličnoj instituciji, kao i pružaoca usluga povezanog sa digitalnom i kripto imovinom kazniti novčanom kaznom u iznosu do 5.000 eura, a kreditnu, finansijsku i drugu sličnu instituciju, pružaoca usluga povezanog sa digitalnom i kripto imovinom novčanom kaznom u iznosu do 50.000 eura.

Ako i nakon izricanja novčane kazne iz stava 5 ovog člana kreditna, finansijska i druga slična institucija ne izvrši rješenje sudije za istragu, sudija za istragu će prinudno izvršiti rješenje iz stava 5 ovog člana.

Protiv rješenja iz st. 4, 5 i 6 ovog člana može se izjaviti žalba, u roku od 48 časova od časa prijema rješenja.

O žalbi iz stava 7 ovog člana, odlučuje vijeće nadležnog suda iz člana 24 stav 7 Zakonika o krivičnom postupku.