Zakon o pozorišnoj djelatnosti

Pod pozorišnom djelatnošću, u smislu ovog zakona, smatra se priprema i javno izvođenje scenskih djela.

Pozorišna djelatnost je od javnog interesa.

Javni interes u pozorišnoj djelatnosti ostvaruje se na način i pod uslovima propisanim zakonom.

Pozorišnu djelatnost obavljaju pozorišta.

Pozorišnu djelatnost mogu obavljati i druga domaća i strana pravna i fizička lica, pod uslovima i na način koji su propisani zakonom

Pozorište je slobodno, nezavisno i samostalno u obavljanju svoje djelatnosti.

Zabranjena je cenzura javnog izvođenja scenskog djela.

Niko nema pravo da nezakonito ograniči slobodu javnog izvođenja scenskog djela.

O povredi slobode javnog izvođenja scenskog djela odlučuje sud po hitnom postupku.

Scensko djelo se ne može javno izvoditi prije nego što pozorište, odnosno drugo pravno ili fizičko lice koje se bavi pozorišnom djelatnošću sa nosiocima autorskih prava ne uredi pitanja autorskog prava, ukoliko posebnim propisima nije drukčije uređeno.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

1) priprema scenskog djela obuhvata utvrđivanje umjetničke koncepcije i, u vezi sa tim, stručne i operativno-tehničke poslove;

2) javno izvođenje scenskog djela je njegovo izvođenje pred publikom;

3) scensko djelo obuhvata umjetnička djela, kao i sinkretične oblike scenskog izvođenja nastale u formi pozorišne predstave (drama, kamerna drama, monodrama, duodrama, lutkarska predstava, pantomima, recital i sl.), muzičke predstave (opera, opereta, oratorijum, mjuzikl, kabare i sl.), plesne predstave (balet, savremeni ples, koreodrama, performans, folklorna predstava i sl.), priredbe (svečana, jubilarna, edukativna, zabavno-estradna i sl.) i koncerte;

4) cenzura je službeno procjenjivanje scenskih djela radi njihovog odobravanja ili zabrane prije javnog izvođenja;

5) programska orijentacija podrazumijeva utvrđivanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva, umjetničke koncepcije i repertoarske politike pozorišta, kao i mjera za njihovo sprovođenje u skladu sa politikom i javnim interesom u oblasti kulture;

6) repertoar (plan prikazivanja) je spisak scenskih djela u skladu sa programskom orijentacijom, koja se u pozorištu prikazuju ili će se prikazati u određenom periodu;

7) kulturna baština Crne Gore podrazumijeva crnogorsku kulturnu baštinu i kulturne baštine manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica iz Crne Gore;

8) produkcija podrazumijeva cjelokupne aktivnosti na proizvodnji, prikazivanju i izvođenju scenskog djela;

9) umjetnička koncepcija je skup estetskih, stvaralačkih i organizacionih načela kojima se određuje stil, pravac i sadržaj pozorišnog stvaralaštva u cilju usklađenosti sa programskom orijentacijom i umjetničkom politikom pozorišta;

10) umjetnički ansambl je skup pozorišnih umjetnika u pozorištu koji čine posebnu organizacionu jedinicu;

11) recenzija je kritički i stručno-umjetnički prikaz, odnosno ocjena scenskog djela;

12) pozorišna sezona je određeni vremenski period u toku kalendarske godine u okviru kojeg se realizuje program pozorišta;

13) visoka pozorišna reputacija u okviru pozorišne umjetnosti podrazumijeva visoke umjetničke domete, ugled i uticaj pojedinca koji su ostvareni i potvrđeni kroz pozorišne kritike, relevantne domaće i/ili međunarodne stručne i društvene nagrade i priznanja i sl;

14) pozorišna kritika podrazumijeva stručno i javno iznošenje ocjene scenskog djela, analizu i mišljenje o pozorišnim ostvarenjima, njihovim umjetničkim i estetskim vrijednostima i doprinosu razvoju pozorišne djelatnosti, koje je javno objavljeno u zemlji i/ili inostranstvu u relevantnim stručnim časopisima ili monografijama, u štampanom ili elektronskom obliku.

Pozorište se osniva kao ustanova.

Pozorište mogu osnovati pravna i fizička lica.

Kada je osnivač pozorišta država, odnosno jedinica lokalne samouprave pozorište se osniva kao javna ustanova.

Strano pravno i fizičko lice može osnovati pozorište u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima su uređena strana ulaganja.