Zakon o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna

Ovim zakonom uređuje se način registracije i pravna zaštita industrijskog dizajna.

Industrijski dizajn je spoljni izgled proizvoda u cjelini ili dijela proizvoda koji proizilazi iz njegovih obilježja, naročito linija, kontura, boje, oblika, teksture i/ili materijala od koga je proizvod sačinjen i kojima je ukrašen (u daljem tekstu: dizajn).

Proizvodom iz stava 1 ovog člana smatra se industrijski ili zanatski predmet, uključujući i djelove namijenjene uklapanju u složeni proizvod, pakovanje proizvoda, opremu, grafičke simbole i tipografske oblike slova, osim računarskih programa.

Složenim proizvodom iz stava 2 ovog člana smatra se proizvod koji je sastavljen od više djelova koji se mogu zamijeniti i koji omogućavaju rastavljanje i ponovno sastavljanje proizvoda.

Dejstvo u Crnoj Gori imaju i dizajni koji su registrovani kod Međunarodnog Biroa Svjetske Organizacije za intelektualnu svojinu u skladu sa Haškim sporazumom o međunarodnom prijavljivanju uzoraka i modela (u daljem tekstu: Haški sporazum).

Dejstvo u Crnoj Gori imaju i dizajni Zajednice registrovani kod Zavoda za harmonizaciju na unutrašnjem tržištu

Strana pravna i fizička lica, u pogledu registracije i pravne zaštite dizajna u Crnoj Gori, uživaju ista prava kao i domaća pravna i fizička lica, ako to proizilazi iz potvrđenih međunarodnih ugovora ili načela uzajamnosti.

Postojanje uzajamnosti iz stava 1 ovog člana dokazuje lice koje se na uzajamnost poziva.

Strano pravno i fizičko lice koje nema sjedište, odnosno odobreno stalno nastanjenje ili privremeni boravak na teritoriji Crne Gore u postupku pred nadležnim organom zastupa pravno i fizičko lice (u daljem tekstu: zastupnik) koje je upisano u Registar zastupnika koji vodi organ uprave nadležan za intelektualnu svojinu (u daljem tekstu: nadležni organ) ili advokat koji je upisan u imenik Advokatske komore Crne Gore.

Dizajn se može zaštititi ako je nov i ako je individualnog karaktera.

Dizajn koji je primijenjen na proizvod ili sadržan u proizvodu koji čini sastavni dio složenog proizvoda smatra se novim i individualnog karaktera samo ako sastavni dio proizvoda, nakon što je ugrađen u složeni proizvod, ostaje vidljiv pri normalnoj upotrebi tog proizvoda i ako vidljiva obilježja sastavnog dijela proizvoda samostalno ispunjavaju uslove novosti i individualnosti karaktera.

Normalnom upotrebom iz stava 2 ovog člana smatra se upotreba od strane krajnjeg korisnika proizvoda, koja ne uključuje održavanje, servisiranje ili popravku proizvoda.

Dizajn se smatra novim ako nijedan istovjetni dizajn nije postao dostupan javnosti prije datuma podnošenja prijave za registraciju dizajna (u daljem tekstu: prijava) ili ako je zatraženo pravo prvenstva prije datuma priznatog prvenstva.

Dizajn se smatra istovjetnim ako se njegova obilježja razlikuju samo u nebitnim pojedinostima.

Dizajn ima individualni karakter ako se ukupni utisak koji ostavlja na informisanog korisnika razlikuje od ukupnog utiska koji na tog korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je bio učinjen dostupnim javnosti prije datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva prije datuma priznatog prvenstva.

Prilikom utvrđivanja individualnog karaktera dizajna uzima se u obzir stepen slobode koju je dizajner imao pri stvaranju dizajna.

Smatra se da je dizajn postao dostupan javnosti, u smislu čl. 5 i 6 ovog zakona, ako je objavljen putem registracije ili na drugi način, izložen ili korišćen u prometu ili otkriven drugim radnjama, osim ako te radnje iz razumnih razloga nijesu mogle biti poznate u uobičajenom poslovanju u poslovnim krugovima specijalizovanim za datu oblast u Crnoj Gori, prije datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva prije datuma priznatog prvenstva.

Smatra se da je dizajn postao dostupan javnosti, u smislu čl. 5 i 6 ovog zakona, ako je objavljen putem registracije ili na drugi način, izložen ili korišćen u prometu ili otkriven drugim radnjama, osim ako te radnje iz razumnih razloga nijesu mogle biti poznate u uobičajenom poslovanju u poslovnim krugovima specijalizovanim za datu oblast u Evropskoj uniji, prije datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva prije datuma priznatog prvenstva.

Ne smatra se da je dizajn postao dostupan javnosti, u smislu stava 1 ovog člana, ukoliko je otkriven drugom licu pod uslovom čuvanja tajnosti dizajna.

Ne smatra se da je dizajn postao dostupni javnosti, u smislu čl. 5 i 6 ovog zakona, ako dizajn otkrije dizajner, odnosno njegov pravni sljedbenik ili treće lice na osnovu informacije dobijene od dizajnera ili njegovog pravnog sljedbenika, ili radnje koju je jedan od njih preduzeo, pod uslovom da je od trenutka kada je dizajn otkriven do trenutka podnošenja prijave, odnosno do trenutka zatraženog prava prvenstva proteklo manje od godinu dana, kao i u slučaju kada je dizajn postao dostupan javnosti kao posljedica zloupotrebe vezane za dizajnera ili njegovog pravnog sljedbenika.

Registar dizajna (u daljem tekstu: Registar) i evidenciju prijava vodi nadležni organ.

Registar iz stava 1 ovog člana, naročito, sadrži: podatke o nosiocu dizajna, registarski broj dizajna, datum podnošenja prijave, zatraženo pravo prvenstva, datum objavljivanja prijave, datum registracije dizajna, promjene, datum upisa u Registar, podatke o međunarodnoj registraciji, podatke o obnovi zaštite dizajna i datum prestanka važenja zaštite dizajna.

Evidencija prijava iz stava 1 ovog člana, naročito, sadrži podatke iz člana 25 stav 1 ovog zakona.

Izvod iz Registra i uvjerenje o važenju dizajna izdaje nadležni organ na zahtjev zainteresovanog lica, nakon uplate propisane administrativne takse.

Podaci iz Registra objavljuju se u Službenom glasilu koje izdaje nadležni organ.

Bližu sadržinu i način vođenja Registra i evidencije prijava iz stava 1 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za intelektualnu svojinu (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Protiv rješenja nadležnog organa može se pokrenuti upravni spor.

U postupku pred nadležnim organom plaćaju se administrativne takse u skladu sa zakonom kojim su uređene administrativne takse, naknade posebnih troškova postupka i naknade troškova za pružanje informacionih usluga.

Visinu naknada posebnih troškova postupka i naknada troškova za pružanje informacionih usluga utvrđuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).

Dizajnom se ne može zaštititi spoljašnji izgled proizvoda koji je isključivo određen tehničkom funkcijom proizvoda.

Dizajnom se ne može zaštititi spoljašnji izgled proizvoda koji mora da bude reprodukovan u svom tačnom obliku i dimenzijama, kako bi se omogućilo da bude mehanički povezan sa, ili postavljen u, oko ili uz drugi proizvod tako da svaki proizvod može da obavlja svoju funkciju.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, pod uslovima iz čl. 5 i 6 ovog zakona, može se zaštititi dizajn koji omogućava višestruko sastavljanje ili povezivanje međusobno zamjenjivih proizvoda u modularnom sistemu.

Ne može se zaštititi dizajn:

1) koji je protivan javnom interesu ili prihvaćenim moralnim normama;

2) koji ne ispunjava uslove iz čl. 2, 4, 5, 6 i 7 ovog zakona;

3) ako podnosilac prijave ili nosilac dizajna nije ovlašćen za sticanje dizajna po ovom zakonu;

4) ako je dizajn u sukobu s ranijim dizajnom koji je učinjen dostupnim javnosti nakon datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva, nakon datuma priznatog prvenstva i koji je ranijeg datuma registrovan u Crnoj Gori ili za koji je podnijeta prijava;

5) ako je u stvaranju dizajna korišćen znak za razlikovanje roba ili usluga, a nosilac ranijeg prava je imao pravo da zabrani takvu upotrebu;

6) koji predstavlja neovlašćeno korišćenje djela koje je zaštićeno u skladu sa zakonom kojim se uređuju autorsko i srodna prava

7) koji predstavlja nedopušteno korišćenje bilo kojeg elementa navedenog u članu 6.ter Pariske konvencije za zaštitu industrijske svojine (u daljem tekstu Pariska konvencija), ili oznake, obilježja ili grbova koji nijesu obuhvaćeni članom 6.ter Pariske konvencije, a koji su od posebnog interesa za Crnu Goru

8) ako je u sukobu s ranijim dizajnom koji je učinjen dostupnim javnosti nakon datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva, nakon datuma priznatog prvenstva i koji je od ranijeg datuma zaštićen registrovanim dizajnom Zajednice ili prijavom dizajna Zajednice.

Pravo na zaštitu dizajna pripada dizajneru ili njegovom pravnom sljedbeniku.

Lice koje je u stvaranju dizajna pružalo samo tehničku pomoć ne smatra se dizajnerom.

Ako su dva ili više lica zajednički stvorili dizajn, pravo na zaštitu pripada svim dizajnerima.

Ako je dizajn stvorilo lice vršeći redovne radne obaveze ili postupajući po nalogu i uputstvima poslodavca, poslodavac ima pravo da podnese prijavu, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Dizajner ima pravo da bude naveden na svim dokumentima u postupku registracije i u Registru kao dizajner, na isti način kao podnosilac prijave, odnosno nosilac dizajna.

Ako je u stvaranju dizajna učestvovalo više lica ili tim dizajnera, pravo iz stava 1 ovog člana pripada svim dizajnerima pojedinačno ili timu dizajnera.

Obim zaštite registrovanog dizajna uključuje svaki dizajn koji na informisanog korisnika ne ostavlja drukčiji ukupan utisak.

Prilikom utvrđivanja obima prava na dizajn cijeni se stepen slobode dizajnera prilikom stvaranja dizajna, u smislu člana 6 stav 2 ovog zakona.