Na osnovu člana 20 st. 2 i 3 i člana 62 stav 2 Zakona o zaštiti i zdravlju na radu* („Službeni list CG”, broj 51/26), Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga donijelo je
Montenegro · Labour and Employment
Rulebook on occupational health and safety measures from the risk of asbestos exposure
Član 1
Ovim pravilnikom propisuju se zahtjevi koje poslodavac treba da ispuni u obezbjeđivanju mjera zaštite i zdravlja na radu, uključujući i prevenciju takvih rizika, koje nastaju za vrijeme rada pri izlaganju zaposlenog azbestu, radi otklanjanja ili smanjenja rizika od nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom. Odredbama ovog Pravilnika utvrđuju se u granične vrijednosti izloženosti.
Odredbe Direktive 2004/37/EZ Evropskog parlamenta i Saveta¹ primenjuju se gdje god su povoljnije za zaštite i zdravlje zaposlenih na radu.
Član 2
Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se u radnoj sredini i radnoj okolini gdje su zaposleni izloženi ili mogu biti izloženi prašini koja potiče od azbesta ili materijala koji sadrži azbest.
Član 3
Azbest su vlaknasti silikati klasifikovani kao karcinogeni u kategoriju opasnosti 1.A², u skladu sa propisom kojim se uređuje klasifikacija, pakovanje i označavanje hemikalija i to:
1) azbest aktinolit, CAS broj³ 77536-66-4;
2) azbest amozit (grinerit), CAS broj 12172-73-5;
3) azbest antofilit, CAS broj 77536-67-5;
4) azbest krizotil, CAS broj 12001-29-5;
5) azbest krokidolit, CAS broj 12001-28-4;
6) azbest tremolit, CAS broj 77536-68-6.
Član 4
Prilikom bilo koje aktivnosti kod kojih postoji rizik od izloženosti zaposlenih prašini koja potiče od azbesta ili materijala koji sadrže azbest, procjena tog rizika vrši se tako što poslodavac utvrđuje prirodu, stepen i trajanje izloženosti zaposlenih prašini koja potiče od azbesta ili materijala koji sadrže azbest, pri čemu uklanjanje azbesta i materijala koji sadrže azbest mora imati prednost u odnosu na druge oblike postupanja sa azbestom.
Na osnovu utvrđenih podataka iz stava 1 ovog člana poslodavac vrši procjenu rizika po zaštitu i zdravlje zaposlenih koji su izloženi prašini koja potiče od azbesta ili materijala koji sadrže azbest.
Procjena rizika iz stava 1 ovog člana redovno se obnavlja i dopunjava, a naročito u slučaju promjene uslova koji mogu uticati na izloženost zaposlenih prašini koja potiče od azbesta ili materijala koji sadrže azbest.
Na osnovu rezultata procjene rizika iz stava 1 ovog člana poslodavac sačinjava akt o procjeni rizika iz člana 25 Zakona o zaštiti i zdravlju na radu.
Kada su zaposleni povremeno izloženi prašini ili prašini koja potiče od azbesta ili materijala koji sadrže azbest, a intenzitet te izloženosti je nizak, i kada iz rezultata procjene rizika iz stava 1 ovog člana proizilazi da granična vrijednost azbestnih vlakana iz člana 8 ovog pravilnika neće biti prekoračena, poslodavac nije dužan da primjenjuje mjere iz člana 5 ovog pravilnika, ako se na radnom mjestu vrše:
1) kratkotrajni, povremeni poslovi na održavanju pri kojima se rukuje samo nevlaknastim materijalima,
2) poslovi uklanjanja bez oštećenja još nerazgrađenih materijala koji sadrže čvrsto vezana azbestna vlakna,
3) poslovi hermetičkog zatvaranja ili plombiranja materijala koji sadrže azbest, a koji su u dobrom stanju,
4) poslovi praćenja i kontrole kvaliteta vazduha i uzorkovanja radi utvrđivanja prisustva azbesta u određenom materijalu.
Praktične smjernice za utvrđivanje povremene i niske izloženosti iz stava 5 ovog člana, nakon konsultacija sa reprezentativnim organizacijama poslodavaca i sindikata, utvrđuje i objavljuje na svojoj internet stranici organ državne uprave nadležan za poslove rada.
Poslodavac obezbjeđuje konsultovanje sa zaposlenima, odnosno njihovim predstavnicima, i njihovo učešće u svim pitanjima u vezi sa procjenom rizika iz stava 1 ovog člana, kao i prilikom revizije te procjene, ako postoji sumnja u njenu ispravnost ili ako je došlo do značajnih promjena u radu, naročito kada postojeće preventivne mjere za obezbjeđivanje zaštite i zdravlja na radu nijesu dovoljne ili više nijesu odgovarajuće, kada dođe do promjene podataka na kojima se zasnivala procjena rizika ili kada postoji mogućnost njenog ažuriranja ili dopune.
Član 5
Poslodavac treba da inspekciju zaštite i zdravlja na radu pisanim putem obavijesti o poslovima pri kojima su zaposleni izloženi ili mogu biti izloženi prašini koja potiče od azbesta ili materijala koji sadrži azbest, najmanje pet dana prije početka obavljanja tih poslova.
Obavještenje iz stava 1 ovog člana treba da sadrži sljedeće podatke:
1) lokaciju na kojoj se izvode poslovi, i po potrebi opis radne sredine i radne okoline u kojoj se ti poslovi izvode;
2) vrstu i količinu azbesta kojim se rukuje, odnosno koji se koristi;
3) aktivnosti i postupke, uključujući zaštitu i dekontaminaciju zaposlenih, odlaganje otpada i, ako je to potrebno, izmjenu vazduha pri radu u zatvorenim prostorima;
4) broj zaposlenih koji bi mogli biti izloženi;
5) datum početka i predviđeno vrijeme trajanja tih poslova i
6) mjere preduzete za ograničavanje izloženosti zaposlenog.
U slučaju promjene uslova rada koji mogu dovesti do značajnog povećanja izloženosti zaposlenih prašini koja potiče od azbesta ili materijala koji sadrži azbest, odnosno u slučaju bilo kakve izmjene podataka navedenih u obavještenju iz stava 1 ovog člana, poslodavac je dužan da inspekciji zaštite i zdravlja na radu dostavi novo obavještenje.
Poslodavac obezbjeđuje da zaposleni, odnosno njihovi predstavnici, imaju pristup podacima navedenim u obavještenju iz stava 2 ovog člana.
Informacije iz stava 2 alineja 4 ovog člana poslodavac čuva onoliko vremena koliko je potrebno da se obezbijedi da zaposleni budu adekvatno osposobljeni, uzimajući u obzir dugoročne posljedice dejstva azbesta na zdravlje.
Član 6
Nije dozvoljeno obavljanje poslova pri kojima se prskanjem nanosi azbest ili materijali koji sadrže azbest, kao i korišćenje izolacionih i zvučno-izolacionih materijala gustine manje od 1 g/cm³ koji sadrže azbest.
Nije dozvoljena eksploatacija azbesta, kao i izrada i prerada azbesta i proizvoda kojima je namjerno dodat azbest, pri kojima su zaposleni izloženi azbestu, uključujući izloženost prilikom vađenja, proizvodnje i prerade azbesta i proizvoda sa namjerno dodatim azbestom.
Izuzetno od stava 2 ovog člana, dozvoljena je obrada i odlaganje proizvoda koji nastaju pri rušenju ili uklanjanju azbesta ili materijali koji sadrže azbest.
Član 7
U cilju smanjenja izloženosti zaposlenih prašini koja potiče od azbesta ili materijala koji sadrže azbest na radnom mjestu na najmanju moguću mjeru i obezbjeđivanja da koncentracija azbestnih vlakana u vazduhu na radnom mjestu ne prelazi graničnu vrijednost iz člana 9 ovog pravilnika, poslodavac treba da obezbijedi primjenu mjera zaštite i zdravlja na radu, a naročito da se:
1) broj zaposlenih koji su izloženi ili koji bi mogli biti izloženi prašini koja potiče od azbesta ili materijala koji sadrže azbest mora se ograničiti na najmanju moguću mjeru;
2) radni procesi moraju biti osmišljeni tako da se ne stvara azbestna prašina ili, ako se to pokaže nemogućim, da se izbjegne oslobađanje azbestne prašine u vazduh preduzimanjem odgovarajućih mjera;
3) suzbijanje azbestne prašine;
4) usisavanje azbestne prašine na samom izvoru;
5) kontinuirano taloženje (sedimentacija) azbestnih vlakana suspendovanih u vazduhu;
6) zaposleni moraju biti podvrgnuti odgovarajućem postupku dekontaminacije;
7) za radove koji se izvode u zatvorenom prostoru (pod izolacijom/konfinacijom), mora se osigurati adekvatna zaštita;
8) svi prostori i oprema uključeni u tretman azbesta moraju biti pogodni za redovno i efikasno čišćenje i održavanje;
9) azbest ili materijali koji sadrže azbest a koji stvaraju prašinu moraju se skladištiti i transportovati u odgovarajućoj zatvorenoj (hermetičkoj) ambalaži;
10) otpad se mora prikupiti i ukloniti sa radnog mjesta što je prije moguće u odgovarajućoj zatvorenoj ambalaži sa oznakama koje ukazuju na to da sadrži azbest, a zatim se sa njim mora postupati u skladu sa Direktivom 2008/98/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta⁴.
Član 8
Granična vrijednost izloženosti azbestu na radnom mjestu:
1) do 20. decembra 2029. godine, ne može biti veća od 0,01 azbestno vlakno u 1 cm3 vazduha u toku osmočasovnog radnog vremena;
2) od 21. decembra 2029. godine, ne može biti veća od:
- 0,01 azbestno vlakno u 1 cm3 vazduha u toku osmočasovnog radnog vremena; i
- 0,002 azbestno vlakno u 1 cm3 vazduha u toku osmočasovnog radnog vremena.
Azbestno vlakno iz st. 1 i 2 ovog člana je vlakno dužine veće od 5 μm, širine manje od 3 μm i odnosom dužina/širina većim od 3:1.
Mjerenje azbestnih vlakana u vazduhu vrši se redovno, u skladu sa rezultatima početne procjene rizika, i u pravilnim vremenskim razmacima tokom različitih operativnih faza, kako bi se osiguralo da uzeti uzorci budu reprezentativni za osmočasovni vremenski ponderisani prosjek izloženosti.
Analiza uzoraka vrši se pomoću fazno kontrastnog mikroskopa ili alternativnom metodom koja daje iste ili preciznije rezultate.
Poslodavac obezbjeđuje da uzimanje uzoraka odražava ličnu izloženost zaposlenih azbestnoj prašini ili prašini materijala koji sadrže azbest.
Uzimanje uzoraka sprovode osposobljena ili stručna lica, nakon savjetovanja sa zaposlenima i/ili njihovim predstavnicima za zaštitu i zdravlje na radu.
Uzeti uzorci analiziraju se u skladu sa stavom 4 ovog člana u laboratorijama opremljenim za identifikaciju i brojanje azbestnih vlakana.