Law on amendments and additions to the law on trademark

U Zakonu o žigu („Službeni list CG“, br. 72/10 i 44/12) u članu 2 stav 2 poslije riječi „predstaviti“ dodaju se riječi: „i koji je pogodan za razlikovanje roba, odnosno usluga jednog pravnog ili fizičkog lica od roba, odnosno usluga drugog pravnog ili fizičkog lica“.

U stavu 3 poslije riječi “crteža” dodaju se zarez i riječ “boje”.

U stavu 4 riječ “i” zamjenjuje se riječju “ili”.

U članu 6 stav 1 tačka 14 briše se.

U stavu 2 riječi: „stavom 1 tač. 2, 3 i 4“ zamjenjuju se riječima: „stavom 1 tač. 2 do 5“.

U članu 7 stav 1 tačka 1 riječi: „istu vrstu roba“ zamjenjuju se riječima: „istovjetne robe“.

U stavu 1 tačka 2 mijenja se i glasi:

„2) ako zbog istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i zbog istovjetnosti ili sličnosti s robama, odnosno uslugama koje žig obuhvata postoji vjerovatnoća dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerovatnoću asocijacije na raniji žig;“

U stavu 2 tačka 3 mijenja se i glasi:

„3) žig koji je na dan prijave za registraciju ili na dan prvenstva, ako je pravo prvenstva zatraženo, dobro poznat u Crnoj Gori u smislu člana 6bis Pariske konvencije.“

Stav 4 mijenja se i glasi:

„Prilikom utvrđivanja da li je žig iz stava 2 tačka 3 ovog člana dobro poznat u Crnoj Gori u smislu člana 6bis Pariske konvencije, uzima se u obzir u kojoj mjeri je relevantni dio javnosti upoznat sa žigom, uključujući i poznavanje do koga je došlo promocijom žiga.”

Stav 6 mijenja se i glasi:

„Na osnovu prigovora neće se registrovati prijavljeni žig koji je istovjetan sa ranijim žigom ili sličan ranijem žigu, a zatražena je registracija za robe, odnosno usluge koje nijesu

slične robama, odnosno uslugama za koje je registrovan raniji žig kada taj raniji žig ima reputaciju u Crnoj Gori i kada bi korišćenje kasnijeg žiga bez opravdanog razloga nepošteno iskoristilo ili štetilo distinktivnom karakteru ili ugledu ranijeg žiga.”

U članu 8 stav 1 mijenja se i glasi:

„Na osnovu prigovora nosioca žiga iz države članice Pariske unije za zaštitu industrijske svojine (u daljem tekstu: Pariska unija) ili države članice Svjetske trgovinske organizacije, žig se ne može registrovati na ime njegovog trgovačkog zastupnika ili predstavnika bez saglasnosti nosioca žiga, osim ako trgovački zastupnik ili predstavnik opravda svoj postupak.”

Stav 4 mijenja se i glasi:

„Na osnovu prigovora neće se registrovati prijavljeni žig ako je u momentu podnošenja podnosilac prijave žiga postupao nepošteno.”

U članu 10 stav 2 tačka 3 mijenja se i glasi:

„3) svaki znak koji je istovjetan sa njegovim žigom ili sličan njegovom žigu u odnosu na robe, odnosno usluge koje nijesu slične robama, odnosno uslugama za koje je žig registrovan, kad taj žig ima reputaciju u Crnoj Gori i kad korišćenje tog znaka bez opravdanog razloga nepošteno iskorišćava distinktivni karakter ili ugled žiga ili im šteti.”

Poslije stava 2 dodaju se tri nova stava koji glase:

„Prava koja proizilaze iz žiga imaju dejstvo prema trećim licima od datuma objave registracije žiga.

Izuzetno od stava 3 ovog člana, nosilac žiga ima pravo na naknadu štete za radnje preduzete nakon dana objave prijave žiga, a koje će nakon objave registracije žiga biti zabranjene.

Sud ne može odlučiti o zahtjevu iz stava 4 ovog člana dok se ne objavi registracija žiga.“

Naziv člana 11 mijenja se i glasi: „Upotreba žiga“.

U stavu 1 u uvodnoj rečenici poslije riječi „licima“ dodaju se riječi: „dozvoli, odnosno“.

U stavu 1 tačka 2 poslije riječi „ili“ dodaju se riječi: „nuđenje ili“.

U stavu 2 riječ „znaka“ zamjenjuje se riječju „žiga“.

U članu 14 poslije stava 1 dodaje se novi stav koji glasi:

„Korišćenje iz stava 1 ovog člana mora biti u skladu sa dobrim poslovnim običajima i praksom u industrijskoj ili trgovačkoj djelatnosti.”

Dosadašnji stav 2 postaje stav 3.

Član 15 mijenja se i glasi:

„Stavljanjem u promet robe koja je obilježena žigom od strane nosioca žiga ili uz njegovu izričitu saglasnost, na području Crne Gore, iscrpljuju se isključiva prava koja proizilaze iz žiga u odnosu na tu robu, osim ako postoje opravdani razlozi na osnovu kojih nosilac žiga zadržava isključiva prava koja proizilaze iz žiga.

Stavljanjem u promet robe koja je obilježena žigom od strane nosioca žiga ili uz njegovu izričitu saglasnost, na području neke od država Evropske unije odnosno država koje su strane ugovornice Ugovora o Evropskom ekonomskom prostoru, iscrpljuju se isključiva prava koja proizilaze iz žiga u odnosu na tu robu, osim ako postoje opravdani razlozi na osnovu kojih nosilac žiga zadržava isključiva prava koja proizilaze iz žiga.

Opravdanim razlogom iz st. 1 i 2 ovog člana smatra se naročito promijenjeno ili pogoršano stanje robe nakon njenog stavljanja u promet.“

U članu 17 stav 1 mijenja se i glasi:

„Ako u periodu od pet godina od dana registracije žiga, nosilac prava nije stvarno koristio žig za robe, odnosno usluge za koje je registrovan ili ako je prestao sa korišćenjem u neprekidnom periodu od pet godina, primjenjuju se odredbe čl. 33, 33a, 53 i 54 ovog zakona, osim ako postoje opravdani razlozi za nekorišćenje žiga.”

Član 21 mijenja se i glasi:

„Razdvajanje prijave

Član 21

Prijava u kojoj je navedeno više vrsta roba, odnosno usluga (u daljem tekstu: prvobitna prijava) može se, po zahtjevu podnosioca prijave do upisa žiga u Registar, razdvojiti na dvije ili više prijava, razdvajanjem spiska roba, odnosno usluga.

Razdvojene prijave zadržavaju datum podnošenja i datum prvenstva prvobitne prijave, ako je pravo prvenstva zatraženo.

Podaci o razdvojenim prijavama žigova upisuju se u registar prijava i objavljuju u Službenom glasilu ako je prvobitna prijava objavljena.

Sadržaj zahtjeva iz stava 1 ovog člana i dokumentaciju koja se podnosi uz zahtjev propisuje Ministarstvo.”

U članu 28 poslije stava 4 dodaju se dva nova stava koji glase:

„Ako se podnosilac prijave u roku iz st. 3 i 4 ovog člana ne izjasni o postojanju razloga za odbijanje registracije iz člana 6 ovog zakona u odnosu na sve robe ili usluge za koje se traži registracija ili u svom izjašnjenju ne ospori razloge za odbijanje registracije, nadležni organ će rješenjem odbiti prijavu za registraciju u cjelini.

Ako se podnosilac prijave u roku iz st. 3 i 4 ovog člana ne izjasni o postojanju razloga za djelimično odbijanje registracije iz člana 6 ovog zakona ili ako nakon dobijanja izjašnjenja o razlozima za odbijanje registracije u odnosu na sve robe ili usluge nadležni organ utvrdi da znak ne ispunjava uslove za registraciju u odnosu na pojedine robe ili usluge, rješenjem će djelimično odbiti prijavu za registraciju.”

U članu 29 poslije stava 1 dodaje se novi stav koji glasi:

„Ako je prijava za registraciju žiga djelimično odbijena, podaci iz prijave u odnosu na robe ili usluge za koje se registracija može odobriti, objaviće se nakon pravosnažnosti rješenja iz člana 28 stav 6 ovog zakona.”

Dosadašnji stav 2 postaje stav 3.

Član 33 mijenja se i glasi:

„Razmatranje prigovora

Član 33

Ako se podnosilac prijave izjasni o prigovoru u roku iz člana 32 stav 3 ovog zakona, nadležni organ cijeni opravdanost razloga navedenih u prigovoru i izjašnjenju podnosioca prijave.

Nosilac ranijeg žiga koji je na dan objavljivanja prijave bio registrovan najmanje pet godina, a koji je podnio prigovor na registraciju žiga dužan je da na zahtjev podnosioca prijave:

1) dokaže da je u periodu od pet godina koji prethodi datumu objavljivanja prijave stvarno koristio žig u Crnoj Gori u skladu sa članom 17 ovog zakona za robe, odnosno usluge za koje je registrovan i koje navodi kao razlog za prigovor, ili

2) pruži dokaze o opravdanim razlozima za njegovo nekorišćenje.

Ako nosilac ranijeg žiga ne dokaže korišćenje žiga iz stava 2 tačka 1 ovog člana ili ne pruži dokaze iz stava 2 tačka 2 ovog člana, nadležni organ će rješenjem odbiti prigovor.

Ako je raniji žig korišćen samo za dio roba, odnosno usluga za koje je registrovan, u postupku razmatranja prigovora smatraće se da je registrovan samo za taj dio roba, odnosno usluga."

Poslije člana 33 dodaje se novi član koji glasi:

„Osnovanost prigovora

Član 33a

Ako nadležni organ u postupku razmatranja prigovora utvrdi da je prigovor neosnovan, prigovor se rješenjem odbija.

Ako nadležni organ u postupku razmatranja prigovora utvrdi da je prigovor osnovan, registracija žiga iz objavljene prijave odbija se rješenjem u cjelini ili djelimično za određene vrste roba ili usluga.

Rješenje iz člana 33 stav 3 ovog zakona i st. 1 i 2 ovog člana nadležni organ dostavlja podnosiocu prijave i podnosiocu prigovora.

Na rješenje iz stava 2 ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Ako se podnosilac prijave ne izjasni na prigovor u propisanom roku, zatražena registracija žiga odbija se u granicama zahtjeva navedenih u prigovoru.

Nadležni organ može da u postupku po prigovoru odredi usmenu raspravu."