Na osnovu člana 61 i člana 64a stav 6 Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju ("Službeni list CG", br. 56/09, 34/14, 1/15 i 30/17), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja donijelo je

Montenegro · Сельское, лесное и водное хозяйство

Правила о подробном содержании и порядке создания реестра участков сельскохозяйственных земель

Član 1

Ovim pravilnikom propisuje se bliža sadržina i način uspostavljanja evidencije parcela poljoprivrednog zemljišta (u daljem tekstu: SIZEP sistem).

Član 2

SIZEP sistem sadrži sljedeće podatke:

- jedinstveni identifikacioni broj referentne parcele (ID);

- jedinstveni identifikacioni broj poljoprivrednog gazdinstva;

- naziv referentne parcele;

- način upotrebe poljoprivrednog zemljišta;

- površinu referentne parcele izraženu u m²;

- nadmorsku visinu i nagib referentne parcele;

- koeficijent prihvatljivosti za pašnjake; i

- druge podatke o referentnoj parceli.

Pored podataka iz stava 1 ovog člana, SIZEP sistem sadrži i podatke o sastavnim djelovima referentne parcele na poljoprivrednom zemljištu ili na granici poljoprivrednog zemljišta (djelovi pejzaža) koji su dati u Prilogu 1.

Ako se sastavni djelovi referentne parcele iz stava 2 ovog člana nalaze na granici ili između više referentnih parcela, površina sastavnih djelova uračunava se u površinu referentne parcele na osnovu sporazuma nosilaca poljoprivrednih gazdinstava koji su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava (u daljem tekstu: nosilac poljoprivrednog gazdinstva).

Podaci o načinu upotrebe poljoprivrednog zemljišta unose se u SIZEP sistem šiframa u skladu sa Prilogom 2.

Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovog pravilnika smatra se obradivo zemljište, livade, pašnjaci i višegodišnji zasadi.

Prilozi iz st. 2 i 4 ovog člana čine sastavni dio ovog pravilnika.

Član 3

Podaci iz člana 2 ovog pravilnika upisuju se u SIZEP sistem na osnovu izjave nosioca poljoprivrednog gazdinstva, ucrtavanjem granica referentnih parcela na digitalnoj ortofoto mapi (DOF).

Površina parcele iz stava 1 ovog člana izračunava se iz koordinata tačaka u ravni na osnovu pravougaone planarne projekcije.

U SIZEP sistem se upisuju sve referentne parcele sa površinom jednakom ili većom od 0,03 ha, osim staklenika i plastenika čija najmanja površina može biti 0,0025 ha.

Nakon izvršenog upisa podataka u SIZEP sistem u skladu sa stavom 1 ovog člana, sačinjava se zapisnik koji potpisuje nosilac poljoprivrednog gazdinstva.

Ako dva ili više nosioca poljoprivrednih gazdinstava zahtijevaju upis parcele u SIZEP sistem na istom zemljištu ili dijelu zemljišta, upis u SIZEP sistem za to zemljište ili dio zemljišta izvršiće se na osnovu dokaza o pravu svojine ili pravu korišćenja (zakup, koncesija).

Član 4

U površinu referentne parcele koja se upisuje u SIZEP sistem ne uračunavaju se:

- vještački stvorene površine referentne parcele, vidljive na digitalnoj ortofoto mapi (DOF) (zgrade, štale, objekti za preradu, transportne mreže), uključujući puteve i staze koje nijesu namijenjene isključivo za poljoprivredne svrhe;

- površine 100 m² i više koje se ne mogu obrađivati (stjenovite površine i nakupine kamenja, stalne vodene površine ukoliko nijesu označene kao djelovi pejzaža, šuma, područja obrasla grmljem ili drvećem);

- stijene i grupe drveća i/ili žbunja površine veće od 1000 m2 u slučaju pašnjaka;

- površine manje od 100 m², ako je kontrolom na terenu utvrđeno da je zbir njihovih površina veći ili jednak 100 m², a zajedno predstavljaju područje koje je veće ili jednako tehničkoj toleranciji mjerenja ili je veće od 1 ha.

Član 5

Upisani podaci u SIZEP sistem mogu se mijenjati:

- ako dođe do promjene podataka iz člana 2 ovog pravilnika;

- ako dođe do odstupanja prilikom izrade nove digitalne ortofoto mape (DOF) i drugih prostornih podataka;

- u slučaju iz člana 3 stav 5 ovog pravilnika; i

- ako se kontrolom utvrdi da upisani podaci u SIZEP sistem ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu.

Promjene podataka iz stava 1 alineja 1 ovog člana vrši se na zahtjev nosioca poljoprivrednog gazdinstva.

Promjene iz stava 1 alineja 2 ovog člana, vrše se po službenoj dužnosti.

Promjene iz stava 1 al. 3 i 4 ovog člana, vrše se po službenoj dužnosti, o čemu se obavještava nosilac poljoprivrednog gazdinstva.

Član 6

Kontrola podataka upisanih u SIZEP sistem vrši se provjerom na terenu, i to:

- u trenutku upisa u SIZEP sistem i/ili ako se posumnja u tačnost podataka koji se upisuju u SIZEP sistem;

- nakon upisa podataka u SIZEP sistem, na izabranom uzorku.

Član 7

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da važe odredbe čl. 7 do 14 Pravilnika o obliku i načinu vođenja Registra subjekata i Registra poljoprivrednih gazdinstava ("Službeni list CG", broj 16/14).

Član 8

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore."

Broj: 321-955/18-3 Podgorica, 6. juna 2018. godine

Ministar, mr Milutin Simović, s.r.

Prilog 1

SASTAVNI DJELOVI REFERENTNE PARCELE NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU ILI NA GRANICI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA (DJELOVI PEJZAŽA)

*Dijelovi pejzaža« su sastavni djelovi referentne parcele na poljoprivrednom zemljištu ili na granici nastali prirodnim putem ili ljudskom aktivnošću i to šumarak, pojedinaćno stablo, drvored, živa ograda, bara, jaruga, kameni zid, ivice terena i terase.

Vrsta karakteristike pejzaža	Opis karakteristike pejzaža
Pojedinaćno stablo	stablo na poljoprivrednoj površini koje ima prećnik krošnje od najmanje 4 metra.
Šumarak	neprekinuto podrućje pokriveno drvećem i grmljem, koje se ne koristi u poljoprivredne svrhe, ćija je ukupna minimalna površina 100 m², dok maksimalna površina ne prelazi 1000 m².
Drvored	pravilan red drveća koji sadrži minimalno tri stabla u redu, sa maksimalnim rastojanjem između stabala od 10 m ispod kojeg se obavlja minimalna poljoprivredna aktivnost.
Bara	vodom ispunjena prirodna depresija, minimalne površine 100 m², maksimalne površine do 1000 m², ukljućujući obalu.
Živa ograda ili šumski pojas	prirodna ograda saćinjena od višegodišnjeg rastinja, linearnog oblika koja razdvaja poljoprivredne parcele, minimalne dužine 10 metara, maksimalne širine 2 metra.
Jaruga	potok ili kanal na poljoprivrednim površinama koji služi za navodnjavanje ili kao drenaža za odvodnjavanje, maksimalne širine 2 metra. Kanali s betonskim površinama ne smatraju se djelovima pejzaža
Kameni zid	linearna građevina od kamena, napravljena ljudskom rukom, bez dodatnog vještaćkog vezivnog materijala, maksimalne širine 2 metra.
Terase	terase koje štite od erozije tla mogu biti prirodno oblikovane uz konture i prirodne odlike terena. Mogu biti napravljene ljudskom rukom.
Ivice terena	linearne karakteristike travnate i šumske vegetacije prisutne u razlićitim vertikalnim slojevima koji služe kao granica između poljoprivrednih parcela, koji su dio tradicionalnog sistema oznaćavanja granićnih polja. Lokacija i prisustvo šumske vegetacije (grmlje ili drveće), ako se rasipaju, je nepravilno i sporadićno. Minimalna dužina je 25 metara, a širina je između 1 i 20 metara.

Prilog 2

ŠIFARNIK UPOTREBE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

VRSTA UPOTREBE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA	ŠIFRA	PODVRSTE UPOTREBE ZEMLJIŠTA	OPIS I KARAKTERISTIKE
Obradivo zemljište	200	Oranica	Poljoprivredna površina koja se redovno obrađuje zbog proizvodnje jednogodišnjih ili višegodišnjih kultura koje se uzgajaju u plodoredu maksimalno 5 godina. Ova vrsta upotrebe uključuje i površinu koja je privremeno zasijana travom ili drugim vrstama za stočnu hranu u periodu kraćem od 5 godina. U ovu vrstu upotrebe spada i površina pod ugarom.
Obradivo zemljište	210	Staklenici/plastenici na oranici	Oranice na kojima se nalaze staklenici ili plastenici (višegodišnji zaštićeni prostori) za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.
Višegodišnji travnjak	311	Livada	Poljoprivredna površina koja se koristi za rast/uzgoj zelene stočne hrane, bilo zasijane ili samonikle i nije uključena u plodored pet ili više godina. Kosi se najmanje jednom godišnje. Karakteristike pejzaža: bara, jaruga, kameni zid i terasa mogu se naći na livadi i smatraju se prihvatljivim površinama.
Višegodišnji travnjak	312	Pašnjak	Poljoprivredna površina pokrivena travom, uključujući žbunje i/ili drveće i nije uključena u plodored pet ili više godina. Koristi se za ispašu stoke. Pašnjak može da sadrži rasuta/raspršena pojedinačna stabla i žbunove. Površina pašnjaka određuje se množenjem ukupne (grafičke) površine Referentne parcele koeficijentom prihvatljivosti. Pašnjak na kojem trava pokriva od 90% do 100% površine ima koeficijent prihvatljivosti 1. Pašnjak na kojem trava pokriva od 75% do 90% površine ima koeficijent prihvatljivosti 0,75. Pašnjak na kojem trava pokriva od 50% do 75% površine ima koeficijent prihvatljivosti 0,5. Pašnjak na kojem trava pokriva od 25% do 50% površine ima koeficijent prihvatljivosti 0,25. Karakteristike pejzaža: bara, jaruga, kameni zid i terasa mogu se naći na pašnjaku i smatraju se prihvatljivim površinama.
Višegodišnji zasad	400	Voćnjak	Poljoprivredna površina zasađena voćnim vrstama, uključujući rasadnike
	410	Vinograd	Poljoprivredna površina zasađena vinovom lozom.
	420	Zasad masline	Poljoprivredna površina zasađena maslinama.
	450	Mješoviti zasad višegodišnjih vrsta	Poljoprivredna površina s više vrsta upotrebe višegodišnjih zasada. Ovdje je moguće kombinovati voćnjak, vinograd i zasad masline.

Метаданные документа