Закон о внесении изменений и дополнений в закон о налоге на прибыль юридических лиц

Poslije člana 38c dodaje se novo poglavlje i deset novih članova koji glase:

„Xa. PRAVILA PROTIV PREMJEŠTANJA DOBITI

Pravilo o ograničavanju kamate

Član 38d

(1) Obveznik poreza na dobit kao rashod koji se priznaje u poreske svrhe može utvrditi prekoračene troškove zaduživanja nastale u poreskom periodu samo do:

1) 30% dobiti prije utvrđivanja kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) ili

2) 3.000.000,00 eura u slučaju da je ovaj iznos veći od iznosa iz tačke 1 ovog stava.

(2) U skladu sa stavom 1 tačka 2 ovog člana iznos od 3.000.000,00 eura je ukupan iznos koji je ostvarila grupa.

(3) Obveznik poreza na dobit ostvaruje prekoračene troškove zaduživanja kada troškovi zaduživanja prelaze oporezivi prihod od kamate ili drugi bitno slični ekonomski oporezivi prihod.

(4) U smislu stava 1 ovog člana, troškovima zaduživanja smatraju se kamate utvrđene na sve oblike duga, drugi troškovi koji su ekonomski bitno slični kamati i troškovima koji su nastali u vezi sa prikupljanjem sredstava, uključujući: plaćanja u okviru zajmova koja ulaze u obračun dobiti, pripisane kamate na instrumente kao što su zamjenjive obveznice i obveznice bez kupona, iznosi u okviru alternativnih finansijskih aranžmana kao što je islamsko bankarstvo, element finansijske takse plaćanja finansijskog lizinga, kapitalizovana kamata koja je uključena u vrijednost imovine ili amortizacija kapitalizovane kamate, iznosi koji se mjere upućivanjem na povraćaj finansiranja u skladu sa pravilima o transfernim cijenama, iznosi nominalnih kamata u okviru izvedenih instrumenata ili aranžmani za zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje subjekta, pozitivne ili negativne kursne razlike prilikom pozajmljivanja i instrumenti povezani sa prikupljanjem sredstava, naknade za jemstva za finansijske aranžmane; mehanizmi naknade i slični troškovi koji se odnose na zaduživanje.

(5) Prilikom obračuna EBITDA-e uzimaju se u obzir samo oporezivi prihodi i iznosu dobiti prije oporezivanja dodaju se troškovi amortizacije koji se priznaju u poreske svrhe, a utvrđeni su u skladu sa ovim zakonom, kao i ukupni troškovi zaduživanja koji se priznaju u poreske svrhe, dok se prihod oslobođen od poreza na dobit isključuje iz EBITDA-e poreskog obveznika.

(6) Odredbe o ograničavanju iznosa odbitka kamate iz stava 1 ovog člana ne primjenjuje:

1) samostalni obveznik poreza na dobit, odnosno obveznik koji nije dio konsolidovane grupe za potrebe finansijskog računovodstva, koji nema povezano lice u smislu člana 38e stav 7 ovog zakona ili stalnu poslovnu jedinicu, i ako ne prima ili ne odobrava zajmove svojim članovima ili akcionarima; i

2) obveznik poreza na dobit koji je finansijsko društvo.

(7) Finansijsko društvo je svaki subjekat koji je organizovan u bilo kojem od sljedećih pravnih oblika: kreditna institucija, investiciono društvo, društvo za upravljanje, upravnik alternativnog investicionog fonda (UAIF), društvo za upravljanje subjektom za zajednička ulaganja i prenosive hartije od vrijednosti i alternativni investicioni fond (UCITS i AIF), društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, institucija za penziono osiguranje, penziono društvo, penzioni fond, druga ugovorna strana, centralni depozitar hartija od vrijednosti, a koji se utvrđuju u skladu sa posebnim propisima.

(8) Obveznik poreza na dobit može pri obračunu prekoračenih troškova zaduživanja isključiti zajmove koji se koriste za finansiranje dugoročnih javnih infrastrukturnih projekata ako su nosilac projekta, troškovi zaduživanja, imovina i prihod iz Evropske unije, pri čemu se cjelokupni prihod od dugoročnog javnog infrastrukturnog projekta isključuje iz EBITDA-e obveznika poreza na dobit.

(9) Dugoročni javni infrastrukturni projekat iz stava 8 ovog člana je projekat kojim se osigurava, nadograđuje, upravlja i/ili održava imovina velikog obima za koju država članica smatra da je u opštem javnom interesu.”

(10) Obveznik poreza na dobit može prekoračene troškove zaduživanja iz stava 1 ovog člana utvrđene u poreskom periodu prenositi u sljedeća tri poreska perioda, ali u svakom poreskom periodu do iznosa utvrđenog u skladu sa stavom 1 ovog člana.

(11) Obveznik poreza na dobit uvećava poresku osnovicu za iznose prekoračenih troškova zaduživanja koji su veći od iznosa iz stava 1 ovog člana.

(12) Izuzetno od odredaba stava 11 ovog člana, obveznici poreza na dobit koji primjenjuju odredbe čl. 19, 20 i 38b ovog zakona, iznos troškova koji se ne priznaju u poreske svrhe iz stava 1 ovog člana umanjuje se iznosima kojima se povećava poreska osnovica utvrđena prema navedenim članovima ovog zakona.

(13) Radi utvrđivanja troškova zaduživanja koji se priznaju kao rashod u poreske svrhe, poreski obveznik je obavezan obezbijediti sljedeće podatke:

1) ukupne iznose troškova zaduživanja i obračun EBITDA utvrđen u skladu sa stavom 5 ovog člana, ako u poreskom periodu primjenjuju odredbu iz stava 1 tačka 1 ovog člana;

2) ukupne iznose troškova zaduživanja, kao i prihoda od kamata ili drugih ekonomski bitno sličnih oporezivih prihoda, ako u poreskom periodu primjenjuje odredbu iz stava 1 tačka 2 ovog člana.

(14) Poreski obveznik koji u poreskom periodu utvrdi prekoračene troškove zaduživanja, za iste uvećava osnovicu poreza na dobit nakon što taj iznos umanji za iznose utvrđene u skladu sa stavom 12 ovog člana.

(15) Iznos prekoračenih troškova zaduživanja može se iskoristiti za umanjenje poreske osnovice u naredna tri poreska perioda do iznosa koji sa prekoračenim troškovima zaduživanja iz poreskog perioda ne prelazi iznose iz stava 1 ovog člana.

(16) Poreski obveznik koji umanjuje poresku osnovicu za prekoračene troškove zaduživanja uz prijavu poreza na dobit dostavlja pregled neiskorišćenih prekoračenih troškova i pisano obrazloženje o načinu utvrđivanja prekoračenih troškova zaduživanja u svakom poreskom periodu.

(17) Odredbe st. 13 do 16 ovog člana ne odnose se na poreskog obveznika iz stava 6 ovog člana.

Pravilo o kontrolisanim inostranim društvima

Član 38e

(1) Kontrolisano inostrano društvo obveznika poreza na dobit je svaki subjekat koji se pojavljuje u bilo kojem pravnom obliku ili stalna poslovna jedinica koja se nalazi u drugoj državi, a čija dobit ne podliježe porezu ili nije oporeziva u Crnoj Gori, ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

1) u slučaju subjekta, ako obveznik poreza na dobit ili zajedno sa povezanim licima učestvuje direktno ili indirektno sa više od 50% glasačkih prava ili je direktni ili indirektni vlasnik više od 50% kapitala ili ostvaruje pravo na više od 50% dobiti tog subjekta; i

2) stvarni porez na dobit koji je subjekat ili stalna poslovna jedinica platila u drugoj državi manji od razlike između poreza na dobit koji bi subjekat platio ili stalnoj poslovnoj jedinici i stvarnog poreza na dobit koji je platio subjekat ili stalna poslovna jedinica.

(2) Ako se subjekat ili stalna poslovna jedinica smatra kontrolisanim inostranim društvom u skladu sa stavom 1 ovog člana, obveznik poreza na dobit treba da u poresku osnovicu uključi neraspodijeljenu dobit subjekta ili stalne poslovne jedinice koja proizlazi iz sljedećih kategorija prihoda:

1) kamata ili drugog prihoda od finansijske imovine,

2) autorskih naknada ili drugog prihoda od intelektualne svojine,

3) dividende, udjela u dobiti i prihoda od raspolaganja akcijama ili udjelima,

4) finansijskog lizinga,

5) osiguranja, bankarstva i ostalih finansijskih djelatnosti,

6) od prodaje i usluga, nastalih od robe i usluga koje su nabavljene od povezanih društava i prodate povezanim društvima, bez ili sa malo dodate ekonomske vrijednosti.

(3) Odredbe stava 2 ovog člana ne primjenjuju se ako kontrolisano inostrano društvo obavlja značajnu ekonomsku djelatnost uz pomoć osoblja, opreme, imovine i zgrada, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima.

(4) Ako prihodi iz stava 2 ovog člana čine jednu trećinu ili manje od jedne trećine ukupnih prihoda subjekta ili stalne poslovne jedinice, taj subjekat ili stalna poslovna jedinica ne smatra se kontrolisanim inostranim društvom.

(5) Izuzetno od odredaba stava 1 ovog člana, finansijska društva utvrđena prema članu 38d stav 7 ovog zakona, ne smatraju se kontrolisanim inostranim društvima ako jedna trećina ili manje od jedne trećine prihoda iz stava 2 ovog člana proizlazi iz transakcija sa obveznikom poreza na dobit ili njegovim povezanim društvima.

(6) Odredbe st. 4 i 5 ovog člana ne primjenjuju se kada se subjekat ili stalna poslovna jedinica nalazi u državama koje se nalaze na popisu nekooperativnih jurisdikcija u poreske svrhe Evropske unije.

(7) Za potrebe utvrđivanja kontrolisanog inostranog društva, povezana lica iz stava 1 tačka 1 ovog člana su:

1) subjekat u kojem poreski obveznik direktno ili indirektno posjeduje udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala od 25% ili više ili ostvaruje pravo na 25% ili više dobiti tog subjekta,

2) fizička lica ili subjekti koji direktno ili indirektno posjeduju udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala poreskog obveznika od 25% ili više ili ostvaruju pravo na 25% ili više dobiti tog poreskog obveznika.

(8) Ako fizičko lice ili subjekat direktno ili indirektno posjeduje udio od 25% ili više u poreskom obvezniku i jednom ili više subjekata, svi drugi subjekti, uključujući poreskog obveznika, takođe se smatraju povezanim licima.

Obračun dobiti kontrolisanog inostranog društva

Član 38f

(1) Iznos dobiti kontrolisanog inostranog subjekta ili stalne poslovne jedinice koja se u skladu sa članom 38e stav 2 ovog zakona, uključuje u poresku osnovicu rezidentnog obveznika poreza na dobit, a udio poreskog obveznika u dobiti obračunava se na način propisan članom 38e stav 1 tačka 1 ovog zakona.

(2) Gubici subjekta ili stalne poslovne jedinice ne uključuju se u poresku osnovicu.

(3) Obveznik poreza na dobit koji direktno ili indirektno učestvuje u upravi, nadzoru, kapitalu ili ostvaruje pravo na učestvovanje u dobiti subjekta ili stalne poslovne jedinice iz druge države, treba da podatke potrebne za utvrđivanje kontrolisanih inostranih društava iz člana 38e ovog zakona i podatke o iznosu dobiti iz stava 1 ovog člana koji se uključuju u poresku osnovicu, dostavi uz poresku prijavu.

(4) Ako je kontrolisani inostrani subjekat ili stalna poslovna jedinica platila porez na dobit za poreski period u kojem je ta dobit bila uključena u poresku osnovicu u skladu sa članom 38e stav 2 ovog zakona, plaćeni porez obračunava se u skladu sa članom 33 ovog zakona.

(5) Bliži način sprovođenja pravila o kontrolisanim inostranim računima i obračunu dobiti propisuje Ministarstvo.

Izlazno oporezivanje

Član 38g

(1) Za potrebe primjene ovog člana:

1) prenos imovine predstavlja postupak kojim država članica gubi pravo na oporezivanje prenesene imovine, a imovina ostaje u pravnom ili ekonomskom vlasništvu istog poreskog obveznika;

2) prenos poreske rezidentnosti predstavlja postupak kojim poreski obveznik prestaje biti rezident za potrebe oporezivanja određene države članice i postaje rezident za potrebe oporezivanja u drugoj državi članici ili trećoj zemlji;

3) prenos djelatnosti koja se obavlja putem stalne poslovne jedinice predstavlja postupak kojim poreski obveznik prestaje imati stalnu poslovnu jedinicu u državi članici u svrhu oporezivanja i stiče ga u drugoj državi članici ili trećoj zemlji a da u tom slučaju ne postaje rezident za potrebe oporezivanja te države članice ili treće zemlje.

(2) Obveznik poreza na dobit treba da u poresku osnovicu uključi razliku između tržišne vrijednosti imovine i njene vrijednosti utvrđene za potrebe oporezivanja u slučaju kada prenosi:

1) imovinu u svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, ako zbog prenosa prestaje pravo oporezivanja prenesene imovine iako imovina ostaje u pravnom i ekonomskom vlasništvu obveznika poreza na dobit;

2) imovinu iz stalne poslovne jedinice u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, ako zbog prenosa prestaje pravo oporezivanja prenesene imovine; ili

3) poslovanje koje obavlja stalna poslovna jedinica u drugu državu članicu ili treću zemlju, tako da pravo oporezivanja poslovanja stalne poslovne jedinice ima druga država članica ili treća zemlja, a da u tom slučaju ne postaje rezident te države članice ili treće zemlje.

(3) Odredbe stava 2 ovog člana primjenjuje i obveznik poreza na dobit kada postaje rezident druge države članice ili treće zemlje, osim u slučaju one imovine koja ostaje povezana sa stalnom poslovnom jedinicom.

(4) Obveznik poreza na dobit koji prema st. 2 i 3 ovog člana preuzima imovinu iz druge države, za poreske potrebe prihvata utvrđene vrijednosti imovine samo ako u trenutku prenosa iste odražavaju tržišnu vrijednost.

(5) Odredbe st. 2 i 3 ovog člana ne primjenjuju se ako se imovina vraća u roku od 12 mjeseci ili ako se prenosi imovina koja se odnosi na finansiranje hartija od vrijednosti, imovina koja se daje kao jemstvo ili kada se prenos imovine obavlja kako bi se ispunili bonitetni kapitalni zahtjevi ili u svrhu upravljanja likvidnošću.

(6) Obveznik poreza na dobit treba da promjene iz stava 2 tačka 3 i stava 3 ovog člana prijavi poreskom organu u roku od osam dana.

(7) Iznos iz stava 2 ovog člana obveznik poreza na dobit može, uz odgovarajuće jemstvo, uključiti u poresku osnovicu tokom pet poreskih perioda, u slučaju prenosa imovine u drugu državu članicu ili treću zemlju koja je strana Sporazuma o evropskom ekonomskom prostoru sa kojom je zaključen sporazum o uzajamnoj pomoći u pogledu izmirivanja poreskih potraživanja.

(8) U periodu iz stava 7 ovog člana, poreskom obvezniku će se obračunavati kamate.

(9) Bliži način utvrđivanja poreske osnovice i odlaganje oporezivanja pri izlaznom oporezivanju imovine propisuje Ministarstvo.

Hibridne neusklađenosti

Član 38h

(1) U smislu čl. 38i do 38l ovog zakona, upotrijebljeni izrazi imaju sljedeća značenja:

1) neusklađenost je dvostruki odbitak ili odbitak bez uključivanja;

2) dvostruki odbitak je odbitak istog plaćanja, troškova ili gubitaka u jurisdikciji iz koje se vrši plaćanje, u kojoj su nastali troškovi ili u kojoj su pretrpljeni gubici (jurisdikcija isplatioca) i u drugoj jurisdikciji (jurisdikcija ulagača), a plaćanja hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice jurisdikcije isplatioca je jurisdikcija u kojoj hibridni subjekt ili stalna poslovna jedinica imaju poslovnu jedinicu ili jurisdikcija u kojoj su smješteni;

3) odbitak bez uključivanja je odbitak plaćanja ili pretpostavljenog plaćanja između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dvije ili više stalnih poslovnih jedinica u svakoj jurisdikciji za koju se smatra da je u njoj izvršeno to plaćanje ili pretpostavljeno plaćanje (jurisdikcija isplatioca) bez pripadajućeg uključivanja tog plaćanja ili pretpostavljenog plaćanja u poreske svrhe u jurisdikciji primaoca plaćanja, dok je jurisdikcija primaoca plaćanja svaka jurisdikcija u kojoj je to plaćanje ili pretpostavljeno plaćanje primljeno ili se smatra primljenim u skladu sa zakonima bilo koje druge jurisdikcije;

4) odbitak je iznos za koji se smatra da se može odbiti od oporezivog prihoda u skladu sa zakonima jurisdikcije isplatioca ili jurisdikcije ulagača;

5) uključivanje je iznos koji se uzima u obzir u oporezivom prihodu u skladu sa zakonima jurisdikcije primaoca plaćanja, dok plaćanje u okviru finansijskog instrumenta se ne smatra uključenim u mjeri u kojoj plaćanje ispunjava uslove za bilo koju poresku olakšicu isključivo zbog načina na koji se to plaćanje definiše u skladu sa zakonima jurisdikcije primaoca plaćanja;

6) poreska olakšica je oslobođenje od poreza, smanjenje poreske stope ili svaki poreski odbitak ili povraćaj poreza, a koji ne uključuju odbitak za poreze po odbitku;

7) prihod koji se dvostruko uključuje je svaka stavka prihoda koja se uključuje u skladu sa zakonima obje jurisdikcije u kojima je nastala neusklađenost;

8) lice je fizičko lice ili subjekat;

9) hibridni subjekat je svaki subjekat ili aranžman koji se smatra obveznikom poreza na dobit u skladu sa zakonima jedne jurisdikcije i čiji se prihod ili rashod smatra prihodom ili rashodom jednog ili više lica u skladu sa zakonima druge jurisdikcije;

10) finansijski instrument je svaki instrument u mjeri u kojoj dovodi do prinosa finansijskih sredstava ili vlasničkog kapitala koji se oporezuje u skladu sa pravilima za oporezivanje dužničkog kapitala, vlasničkog kapitala ili derivata u skladu sa zakonima jurisdikcije primaoca plaćanja ili jurisdikcije isplatioca i obuhvata hibridni prenos;

11) finansijski trgovac je lice ili subjekat koji u okviru svog poslovanja redovno kupuje i prodaje finansijske instrumente za vlastiti račun u svrhu ostvarivanja dobiti;

12) hibridni prenos je svaki aranžman za prenos finansijskog instrumenta ako se, u svrhe oporezivanja, za dati prinos na preneseni finansijski instrument smatra da ga je istovremeno dobilo više strana koje učestvuju u tom aranžmanu;

13) tržišni hibridni prenos je svaki hibridni prenos koji finansijski trgovac sprovodi u okviru svog redovnog poslovanja, a ne kao dio strukturiranog aranžmana;

14) stalna poslovna jedinica koja nije uzeta u obzir je svaki aranžman koji se u skladu sa zakonima jurisdikcije sjedišta može smatrati da ima status stalne poslovne jedinice i koji se u skladu sa zakonima druge jurisdikcije ne može smatrati da ima status stalne poslovne jedinice;

15) strukturirani aranžman je aranžman koji uključuje hibridnu neusklađenost u kojem je cijena te neusklađenosti uvrštena u uslove aranžmana ili aranžman koji je osmišljen kako bi njime nastala hibridna neusklađenost, osim ako se od poreskog obveznika ili povezanog društva nije moglo očekivati da su upoznati sa postojanjem hibridne neusklađenosti i nisu uticali na visinu poreske olakšice nastale iz hibridne neusklađenosti.

(2) U skladu sa čl. 38j i 38k ovog zakona, povezana lica iz člana 38e stav 7 ovog zakona definišu se na način:

1) da ako do neusklađenosti dolazi u skladu sa stavom 1 tač. 2 do 5 ili tačka 7 ovog člana ili ako je izvršeno prilagođavanje u skladu sa članom 38j stavom 4 ili članom 38k ovog zakona, definicija povezanog društva mijenja se na način da se procenat visine povećava sa 25% na 50%;

2) da se smatra da fizičko lice ili subjekat, koji djeluje zajedno sa drugim licem u smislu glasačkih prava u subjektu ili u smislu vlasništva kapitala subjekta, ima udio u svim glasačkim pravima tog subjekta koje ima drugo lice, odnosno da ima udio u cjelokupnom vlasništvu kapitala tog subjekta koji drži drugo lice;

3) da povezano društvo je i subjekt koji je dio iste konsolidovane grupe za potrebe finansijskog računovodstva, kao i poreski obveznik ili društvo u kojem poreski obveznik ima značajan uticaj na upravljanje ili društvo koje ima značajan uticaj na upravljanje poreskog obveznika.

Član 38i

(1) Smatra se da dolazi do hibridne neusklađenosti u situacijama kada:

1) plaćanje u okviru finansijskog instrumenta dovodi do odbitka bez uključivanja i plaćanja koje nije uključeno u prihvatljivom roku, a neusklađenost se može pripisati razlikama u definicijama instrumenta ili plaćanja u okviru njega;

2) plaćanje hibridnom subjektu dovodi do odbitka bez uključivanja i ta neusklađenost je rezultat razlika u raspodjeli plaćanja hibridnom subjektu u skladu sa zakonima jurisdikcije poslovnog osnivanja ili registracije hibridnog subjekta i jurisdikcije svakog lica sa udjelom u tom hibridnom subjektu;

3) plaćanje subjektu sa jednom stalnom poslovnom jedinicom ili više njih dovodi do odbitka bez uključivanja i ta neusklađenost je rezultat razlika u raspodjeli plaćanja između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dviju ili više stalnih poslovnih jedinica istog subjekta u skladu sa zakonima jurisdikcija u kojima subjekat posluje;

4) plaćanje dovodi do odbitka bez uključivanja kao rezultat plaćanja stalnoj poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir;

5) plaćanje hibridnog subjekta dovodi do odbitka bez uključivanja i ta neusklađenost proizilazi iz toga da, u skladu sa zakonima jurisdikcije primaoca plaćanja, plaćanje nije uzeto u obzir;

6) pretpostavljeno plaćanje između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dvije ili više stalnih poslovnih jedinica dovodi do odbitka bez uključivanja i ta neusklađenost proizilazi iz toga da u skladu sa zakonima jurisdikcije primaoca plaćanja, plaćanje nije uzeto u obzir;

7) dolazi do dvostrukog odbitka; ili

8) dolazi do stvaranja strukturiranog aranžmana.

(2) U smislu stava 1 tačka 1 ovog člana, plaćanje u okviru finansijskog instrumenta je uključeno u oporezive prihode u prihvatljivom roku ako:

1) jurisdikcija primaoca plaćanja uključuje plaćanje u poreskom periodu koji započinje u roku od 12 mjeseci od kraja poreskog perioda isplatioca; ili

2) je prihvatljivo očekivati da će jurisdikcija primaoca plaćanja uključiti plaćanje u budućem poreskom periodu, i da uslovi plaćanja odgovaraju onim uslovima koji bi bili primjenljivi između nepovezanih lica.

(3) Izuzetno od stava 1 ovog člana, do hibridne neusklađenosti ne dolazi ako:

1) finansijski trgovac obavlja plaćanje koje odgovara odgovarajućem prinosu na preneseni finansijski instrument iz stava 1 tačka 1 ovog člana, uz uslov da u jurisdikciji isplatioca finansijski trgovac u prihode uključi sve iznose primljene u vezi sa prenesenim finansijskim instrumentom;

2) je u slučajevima iz stava 1 tač. 5, 6 ili 7 ovog člana u jurisdikciji isplatioca dozvoljeno prebijanje odbitka sa iznosom prihoda koji se dvostruko uključuje; ili

3) ne nastaje između povezanih lica iz člana 38e stav 7 i člana 38h stav 2 ovog zakona, poreskog obveznika i povezanog društva, sjedišta i stalne poslovne jedinice, dvije ili više stalnih poslovnih jedinica istog subjekta ili u okviru strukturiranog aranžmana.

Član 38j

(1) Ako hibridna neusklađenost dovodi do dvostrukog odbitka, obveznik poreza na dobit koji je:

1) ulagač odnosno fizičko lice ili subjekat, koji ima direktno ili indirektno udjele u kapitalu ili glasačkom pravu primaoca, ne može iskazati odbitak koji se priznaje u poreske svrhe;

2) isplatilac ne može iskazati odbitak koji se priznaje u poreske svrhe ako se odbitak ne uskraćuje u jurisdikciji ulagača;

3) tač. 1 i 2 ovoga stava ne primjenjuju se u slučaju kada se odbitak može prebijati sa prihodom koji se dvostruko uključuje u poresku osnovicu, bez obzira nastaje li u tekućem ili sljedećem poreskom periodu.

(2) Ako hibridna neusklađenost dovodi do odbitka bez uključivanja, poreski obveznik koji je:

1) isplatilac ne može iskazati odbitak koji se priznaje u poreske svrhe, odnosno rashod;

2) primalac uključuje u poresku osnovicu iznos plaćanja koji bi inače doveo do neusklađenosti ako se odbitak ne uskraćuje u jurisdikciji isplatioca.

(3) Obveznik poreza na dobit ne može iskazati odbitak koji se priznaje u poreske svrhe za plaćanje u slučaju kada se tim plaćanjem direktno ili indirektno finansira rashod koji se može odbiti i koji dovodi do hibridne neusklađenosti na osnovu transakcije ili niza transakcija sa povezanim društvima ili transakcija koje se sklapaju kao dio strukturiranog aranžmana, osim ako je jedna od jurisdikcija uključenih u transakciju ili niz transakcija sprovela isto prilagođavanje takve hibridne neusklađenosti.

(4) Ako hibridna neusklađenost uključuje prihod stalne poslovne jedinice koja nije uzeta u obzir, obveznik poreza na dobit treba uključiti prihod koji bi se inače pripisao stalnoj poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir, osim u slučajevima kada se prihod izuzima u skladu sa ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(5) Ako je hibridni prenos finansijskog instrumenta namijenjen u cilju stvaranja olakšice za porez po odbitku za plaćanje koje proizlazi iz prenesenog finansijskog instrumenta u korist više uključenih strana, obvezniku poreza na dobit ograničava se korist od poreza po odbitku srazmjerno neto oporezivom prihodu tog plaćanja.

(6) Odredbe stava 2 tačka 2 ovog člana ne primjenjuju se u slučaju kada su hibridne neusklađenosti utvrđene prema članu 38i stav 1 tač. 2, 3 i 4 ili tačka 6 ovog zakona, odnosno kada primalac nije obveznik poreza na dobit u skladu sa ovim zakonom.

(7) Obveznik poreza na dobit dužan je za utvrđene iznose odbitka koji se ne priznaju u poreske svrhe ili iznose koji se uključuju u poresku osnovicu prema ovom članu i članu 38l ovog zakona povećati poresku osnovicu, a za iznos utvrđen prema članu 38k ovog zakona podnijeti poresku prijavu.

(8) Obveznik poreza na dobit treba da uz prijavu poreza na dobit dostavi informacije o transakcijama sa povezanim licima koje su izazvale hibridnu neusklađenost, a za koje je u skladu sa stavom 7 ovog člana povećao poresku osnovicu ili podnio poresku prijavu.

(9) Pored iznosa iz stava 8 ovog člana uključuju se i hibridne neusklađenosti nastale u skladu sa članom 9 ovog zakona.

Obrnute hibridne neusklađenosti

Član 38k

(1) Ako se jedan ili više povezanih nerezidentnih subjekata koji imaju ukupan direktan ili indirektan udio od najmanje 50 % glasačkih prava, kapitala ili prava na udio u dobiti u hibridnom subjektu osnovanom ili registrovanom u Crnoj Gori, nalaze u jurisdikcijama u kojima se taj hibridni subjekat smatra poreskim obveznikom, za potrebe izbjegavanja hibridne neusklađenosti, taj subjekat će se smatrati rezidentom i obveznikom poreza na dobit po osnovu ostvarenih prihoda koji se ne oporezuju na drugi način u okviru zakona bilo koje druge jurisdikcije.

(2) Odredbe stava 1 ovog člana primjenju se nezavisno od odredaba člana 3 ovog zakona.

Neusklađenost rezidentnosti

Član 38l

(1) U slučaju kada je obveznik poreza na dobit rezident za potrebe oporezivanja u nekoj drugoj jurisdikciji i kada se odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke obveznika poreza na dobit može odbiti od poreske osnovice i u drugoj jurisdikciji, poreski obveznik može iskazati poresko priznati odbitak samo do iznosa za koji se u drugoj jurisdikciji dozvoljava prebijanje drugog odbitka sa prihodom koji se dvostruko uključuje.

(2) U slučaju kada je druga jurisdikcija iz stava 1 ovog člana država članica, pravo na odbitak uskraćuje država u kojoj poreski obveznik nije rezident u skladu sa ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(3) Bliži način sprovođenja hibridne neusklađenosti, obrnute hibridne neusklađenosti i neusklađenosti rezidentnosti propisuje Ministarstvo.

Prethodni sporazum o transfernim cijenama

Član 38m

(1) Prethodni sporazum o transfernim cijenama i ugovornim odnosima iz člana 38b ovog zakona je sporazum između poreskog obveznika i organa uprave nadležnog za poslove poreza kao i poreskih organa drugih država u kojima su povezana lica rezidenti ili posluju preko stalne poslovne jedinice, a kojim se za transakcije između povezanih lica, prije nego što su započele kao i za transakcije koje su u toku, utvrđuje skup pravila: metode, poređenje, odgovarajuća usklađivanja ili ključne pretpostavke u vezi sa budućim događajima, u cilju određivanja transferne cijene za te transakcije tokom određenog vremenskog perioda.

(2) Prethodni sporazum o transfernim cijenama obavezujući je za poreskog obveznika i za organ uprave nadležan za poslove poreza za vrijeme za koji je zaključen.

(3) Troškove zaključivanja prethodnog sporazuma o transfernim cijenama u cijelini snosi poreski obveznik.

(4) Način sklapanja, sadržaj, rokove važenja i iznose troškova sklapanja prethodnih sporazuma o transfernim cijenama pravilnikom propisuje Ministarstvo."