Odluka o kriterijumima i načinu klasifikacije aktive i obračunavanju rezervacija za potencijalne kreditne gubitke Razvojne banke Crne Gore

Ovom odlukom propisuju se kriterijumi i način klasifikacije aktive i obračunavanje rezervacija za potencijalne kreditne gubitke Razvojne banke Crne Gore (u daljem tekstu: Razvojna banka).

(1) Razvojna banka vrednuje i objelodanjuje stavke bilansne aktive i vanbilansne stavke u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, odnosno Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.

(2) Stavke bilansne i vanbilansne aktive koje se vrednuju u skladu sa odredbama ove odluke su:

1) finansijski instrumenti koji su u skladu sa Međunarodnim standardom finansijskog izvještavanja 9 - Finansijski instrumenti (u daljem tekstu: MSFI 9), raspoređeni u sljedeće portfolije:

- finansijska aktiva koja se vrednuje po amortizovanoj vrijednosti;

- finansijska aktiva koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostali ukupni rezultat, osim vlasničkih instrumenata;

2) finansijski instrumenti koji predstavljaju:

- potraživanja po osnovu zakupa,

- obaveze po osnovu kredita,

- obaveze po ugovorima o finansijskom jemstvu; i

3) druge izloženosti koje su obuhvaćene MSFI 9, za koje se utvrđuju očekivani kreditni gubici.

(1) Razvojna banka je dužna da utvrdi metodologiju za vrednovanje i umanjenje vrijednosti finansijske aktive u skladu sa MSFI 9.

(2) Primjena metodologije iz stava 1 ovog člana treba da obezbijedi da:

1) sve analize, pretpostavke, procjene i drugi postupci u procesu procjene iznosa obezvređenja stavki bilansne aktive i vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki budu detaljno objašnjeni i dokumentovani;

2) procjena iznosa obezvređenja stavki bilansne aktive i vjerovatnog gubitka po vanbilansnim stavkama bude zasnovana na tačnim i ažuriranim podacima i da uzima u obzir sve značajne interne i eksterne faktore koji mogu uticati na naplativost potraživanja.

(3) Razvojna banka je dužna da metodologiju iz stava 1 ovog člana, dosljedno primjenjuje, preispituje najmanje jednom godišnje i po potrebi prilagođava rezultatima preispitivanja, kao i da prilagođava pretpostavke na kojima je metodologija zasnovana.

(1) Razvojna banka je dužna da najmanje tromjesečno procjenjuje kvalitet aktive, utvrđuje da li postoji objektivni dokaz o obezvređenju stavki bilansne aktive, odnosno vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki i da obračunava adekvatni iznos tog obezvređivanja, odnosno vjerovatnog gubitka.

(2) Objektivnim dokazom o obezvređenju stavki bilansne aktive, odnosno vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki, u smislu stava 1 ovog člana, smatraju se podaci o jednom ili više nastalih događaja koji negativno utiču na sposobnost dužnika da uredno izvršava svoje obaveze prema Razvojnoj banci.

(1) Pri obračunavanju iznosa obezvređenja stavki bilansne aktive i vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki, Razvojna banka može da uzme u obzir i novčane tokove po osnovu kolaterala iz čl. 6, 7, 8 i 32 stav 2 ove odluke.

(2) Pri procjeni budućih novčanih tokova po osnovu realizacije kolaterala iz člana 6 ove odluke, Razvojna banka je dužna da utvrdi odgovarajuće faktore umanjenja tržišne vrijednosti pojedinih vrsta kolaterala, iskazane u procentima, kao i adekvatne interno procijenjene rokove za realizaciju tih vrsta kolaterala.

(3) Utvrđivanje faktora umanjenja i rokova iz stava 2 ovog člana treba da se zasniva na praksi i iskustvima Razvojne banke u realizaciji kolaterala, uslovima u ekonomskom i pravnom okruženju u kojem Razvojna banka posluje i odgovarajućim karakteristikama kolaterala.

(4) Pri utvrđivanju visine faktora umanjenja i dužine rokova iz stava 2 ovog člana, Razvojna banka je dužna da uzima u obzir da različite vrste kolaterala odražavaju različitu visinu rizika njihove realizacije.

(5) Faktori umanjenja i rokovi za realizaciju iz stava 2 ovog člana ne mogu biti manji od minimalnih referentnih vrijednosti iz Priloga 1 koji je dat u prilogu ove odluke i čini njen sastavni dio.

(6) Razvojna banka je dužna da najmanje jednom godišnje preispituje valjanost pretpostavki o inicijalno utvrđenom roku realizacije kolaterala i da ih po potrebi koriguje.

(7) Razvojna banka može tromjesečno da smanjuje rok realizacije kolaterala u skladu sa protokom vremena, ako:

1) je preduzela radnje za realizaciju kolaterala i ako procijeni da se realizacija naplate potraživanja odvija u skladu sa prethodno procijenjenim rokom; i

2) može da dokaže i adekvatno dokumentuje izvjesnost novčanih tokova i može se pouzdano utvrditi konačni rok za realizaciju kolaterala i ukupan iznos novčanih priliva koji će Razvojna banka ostvarivati po tom osnovu.

(8) Metodologijom iz člana 3 ove odluke, utvrđuje se i način vrednovanja kolaterala za koji Razvojna banka procjenjuje novčane tokove, kao i očekivani rok za realizaciju tog kolaterala.

(1) Razvojna banka može kolateral u obliku nepokretnosti uzeti u obzir pri vrednovanju aktive, ako raspolaže dokumentacijom iz koje proizilazi da ta nepokretnost predstavlja efikasan i adekvatan sekundarni izvor naplate potraživanja.

(2) Smatra se da kolateral u obliku nepokretnosti predstavlja efikasan i adekvatan sekundarni izvor naplate potraživanja, u smislu stava 1 ovog člana, ako Razvojna banka ima dokaze da postoji tržište koje omogućava brzu i efikasnu realizaciju tog kolaterala po adekvatnoj cijeni.

(3) Razvojna banka je dužna da prilikom procjenjivanja novčanih tokova, a nakon utvrđivanja neto sadašnje vrijednosti potraživanja za koje se utvrđuje obezvređenje u skladu sa odredbama ove odluke, uzme u obzir dio vrijednosti kolaterala u obliku nepokretnosti koji preostane nakon oduzimanja svih potraživanja obezbijeđenih tom nepokretnošću, a koje su u katastru nepokretnosti upisane kao hipoteke višeg reda prvenstva, u odnosu na potraživanje Razvojne banke.

(4) Kao vrijednost kolaterala u obliku nepokretnosti uzima se procjena vrijednosti nepokretnosti koju je uradio nezavisni procjenjivač u skladu sa propisom kojim se uređuje procjena vrijednosti imovine.

(5) Razvojna banka je dužna da za kolateral u obliku nepokretnosti posjeduje:

1) dokumentaciju o upisu hipoteke ili fiducijarnog prenosa prava svojine nad određenom nepokretnošću;

2) ažurirani izvod iz katastra nepokretnosti, sa upisanom hipotekom ili fiducijarnim prenosom prava svojine;

3) polisu osiguranja određene nepokretnosti koja je vinkulirana u korist Razvojne banke (osim kad je nepokretnost zemljište na kojem ne postoji izgrađen objekat koji bi služio kao kolateral); i

4) dokumentaciju o procjeni vrijednosti nezavisnog procjenjivača, odnosno kupoprodajni ugovor za tu nepokretnost, u zavisnosti od toga šta je primjenjivo.

(6) Razvojna banka je dužna da za vrijeme trajanja ugovornog odnosa prati vrijednost kolaterala u obliku nepokretnosti koje služe kao kolateral, i to:

1) nepokretnosti koje služe u poslovne svrhe, najmanje jednom godišnje;

2) stambene nepokretnosti, najmanje jednom u tri godine;

3) u kraćim rokovima od rokova iz tač. 1 i 2 ovog stava, ako su uslovi na tržištu podložni znatnim promjenama.

(7) Razvojna banka može da koristi statističke metode za praćenje vrijednosti kolaterala u obliku nepokretnosti i utvrđivanje potrebe reprocjene.

(8) Ako Razvojna banka na osnovu praćenja vrijednosti kolaterala u obliku nepokretnosti korišćenjem statističkih metoda utvrdi da bi moglo doći do značajnog smanjenja vrijednosti kolaterala u odnosu na uobičajene tržišne cijene, dužna je da obezbijedi reprocjenu vrijednosti kolaterala nezavisnog procjenjivača.

(9) Izuzetno od stava 6 ovog člana, za izloženosti koja iznosi više od 5% regulatornog kapitala Razvojne banke ili prelazi iznos od 1.000.000 EUR (u zavisnosti od toga šta je niže), obezbijeđene kolateralom u vidu nepokretnosti Razvojna banka je dužna da obezbijedi procjenu vrijednosti tih nepokretnosti nezavisnog procjenjivača, najmanje svake treće godine.

(1) Razvojna banka može za obračun iznosa obezvređenja stavki bilansne aktive i vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki koristiti pokretnu imovinu kao kolateral, ako:

1) postoji likvidno tržište koje omogućava brzu i efikasnu realizaciju kolaterala po adekvatnoj cijeni;

2) su za odgovarajuću pokretnu imovinu dostupne tržišne cijene;

3) su ispunjeni operativni uslovi za prodaju te imovine;

4) ugovor o zalozi omogućava naplatu iz kolaterala u razumnom roku utvrđenom u skladu sa internim aktom Razvojne banke;

5) postoji pravo prvenstva Razvojne banke u redosljedu naplate u odnosu na ostale povjerioce;

6) najmanje jednom godišnje, a u slučaju potrebe i češće, usklađuje vrijednost kolaterala sa cijenama na tržištu;

7) ugovor o odobrenoj bilansnoj, odnosno vanbilansnoj izloženosti sadrži opis kolaterala;

8) je Razvojna banka utvrdila prihvatljive vrste kolaterala u obliku pokretne imovine i internim aktima definisala procedure utvrđivanja prihvatljivih kolaterala, uključujući i prihvatljivi odnos vrijednosti potraživanja i instrumenta obezbjeđenja;

9) je Razvojna banka u svojim politikama utvrdila pravila izloženosti prema dužniku, zahtjeve u pogledu blagovremene realizacije kolaterala i u pogledu adekvatnosti cijene ili tržišne vrijednosti kolaterala;

10) inicijalna procjena vrijednosti pokretne imovine i sve naredne procjene vrijednosti pokretne imovine u cjelini uzimaju u obzir umanjenje njene vrijednosti imovine i potrebu ponovne procjene;

11) je zaloga upisana u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaloga kao sredstvo obezbjeđenja potraživanja, i

12) je pokretna imovina osigurana polisom osiguranja vinkuliranom u korist Razvojne banke.

(2) Razvojna banka je dužna da za pokretnu imovinu čija je vrijednost prilikom ugovaranja kolaterala bila veća od 500.000 EUR obezbijedi da najmanje svake treće godine nezavisni procjenjivač izvrši procjenu njene vrijednosti, u skladu sa propisom iz člana 6 stav 4 ove odluke.

(3) Izuzetno od stava 2 ovog člana, Razvojna banka može za ostale kolaterale u obliku pokretne imovine kao vrijednost pokretne imovine da koristi kupoprodajnu vrijednost te imovine umanjenu za amortizaciju, vrijednost pokretne imovine iz polise osiguranja ili tržišnu vrijednost koja je lako dostupna, transparentna i utvrđena u skladu sa standardima struke.

(1) Razvojna banka može, pored kolaterala iz čl. 6 i 7 ove odluke, kao kolateral da koristi i:

1) sredstva obezbjeđenja iz člana 32 stav 2 ove odluke;

2) dužničke hartije od vrijednosti institucija koje nemaju kreditnu procjenu od strane eksternih institucija za procjenu kreditnog rizika (eng. External credit assessment institution - ECAI ), (u daljem tekstu: ECAI), ako su ispunjeni svi uslovi iz člana 34 stav 3 Odluke o adekvatnosti kapitala Razvojne banke Crne Gore (u daljem tekstu: Odluka o adekvatnosti kapitala Razvojne banke);

3) polise osiguranja kreditnih potraživanja od rizika neplaćanja i polise životnog osiguranja sa otkupnom vrijednošću;

4) druge instrumente čiji se kvalitet na osnovu odgovarajućih dokaza može izjednačiti sa kvalitetom instrumenata obezbjeđenja iz tač. 1, 2 ili 3 ovog stava.

5) garancije i druga jemstva;

6) kreditni svopovi neizmirenja obaveza.

(2) Prilikom procjene budućih novčanih tokova po osnovu naplate iz dužničkih hartija od vrijednosti, Razvojna banka je dužna da primijeni odgovarajuće korektivne faktore u odnosu na tržišnu cijenu uzimajući u obzir količinu i učestalost trgovanja tim dužničkim hartijama od vrijednosti, iskustvo u naplati, kao i uslove u ekonomskom okruženju i propise koji se primjenjuju u državi u kojoj je sjedište emitenta, pri čemu korektivni faktor ne može biti manji od 10% za dužničke hartije od vrijednosti iz stava 1 tačka 2 ovog člana, odnosno manji od 20% za instrumente iz stava 1 tačka 4 ovog člana.

(1) Razvojna banka je dužna da na pojedinačnoj osnovi vrši procjenu obezvređenja stavki bilansne aktive i vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki za pojedinačno značajna potraživanja.

(2) Pojedinačno značajnim potraživanjem, u smislu stava 1 ovog člana, smatra se ukupna bruto izloženost Razvojne banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica koja je veća od 300.000 EUR.

(3) Izuzetno od stava 2 ovog člana, Razvojna banka može internim aktom da odredi i manji iznos ukupne izloženosti prema jednom licu, odnosno grupi povezanih lica iznad koje se izloženost smatra pojedinačno značajnim potraživanjem.

(4) Procjena obezvređenja stavki bilansne aktive na pojedinačnoj osnovi obuhvata utvrđivanje postojanja objektivnog dokaza o obezvređenju, procjenu sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova i obračun iznosa tog obezvređenja, za svako pojedinačno značajno potraživanje koje je uključeno u ovu procjenu.

(5) Smatra se da postoji objektivan dokaz o obezvređenju stavki bilansne aktive na pojedinačnoj osnovi, ako:

1) finansijsko stanje dužnika ukazuje na znatne probleme u njegovom poslovanju;

2) postoje podaci o neizmirenju obaveza, o učestalom kašnjenju u otplati glavnice i/ili kamate ili o neispunjavanju drugih ugovornih obaveza;

3) Razvojna banka, zbog finansijskih teškoća dužnika, bitno promijeni uslove otplate u odnosu na prvobitno ugovorene, ili

4) postane izvjesno da će nad dužnikom biti otvoren stečajni postupak, sprovedena reorganizacija ili drugi sličan postupak.

(1) Iznos obezvređenja stavke bilansne aktive utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti potraživanja i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova po tom potraživanju.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, ako je za određeno potraživanje rok u kojem se očekuju budući novčani tokovi kraći od godinu dana, Razvojna banka nije dužna da izračunava sadašnju vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova, već može da iznos obezvređenja te stavke bilansne aktive utvrdi kao razliku između knjigovodstvene vrijednosti potraživanja i očekivanih budućih novčanih tokova po tom potraživanju.

(1) Procjena vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki na pojedinačnoj osnovi obuhvata procjenu budućih novčanih odliva koji se mogu nadoknaditi za svaku preuzetu vanbilansnu obavezu i obračun iznosa vjerovatnog gubitka za svaku pojedinačnu vanbilansnu stavku koja je uključena u ovu procjenu.

(2) Budućim novčanim odlivom koji se ne može nadoknaditi smatra se nominalni iznos očekivanog novčanog odliva po osnovu vanbilansne obaveze umanjen za iznos za koji se osnovano procjenjuje da će ga nadoknaditi druga ugovorna strana ili će biti nadoknađen realizacijom kolaterala.

(1) Iznos vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki jednak je sadašnjoj vrijednosti očekivanih budućih novčanih odliva po tim stavkama koji se ne mogu nadoknaditi.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, ako procijeni da će novčani odlivi nastati u roku kraćem od godinu dana u odnosu na dan obračuna iznosa vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki, Razvojna banka može utvrditi iznos novčanih odliva u iznosu koji je jednak tim odlivima.

(1) Razvojna banka je dužna da na grupnoj osnovi vrši procjenu obezvređenja stavki bilansne aktive, odnosno vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki za sva potraživanja kod kojih se obezvređenje, odnosno vjerovatni gubici, ne mogu direktno povezati sa tim potraživanjima, ali se na osnovu iskustva može procijeniti da obezvređenje, odnosno gubici, postoje u okviru kreditnog portfolija.

(2) Procjenu na grupnoj osnovi Razvojna banka vrši za potraživanja:

1) za koja pri procjeni na pojedinačnoj osnovi utvrdi da ne postoji objektivni dokaz o obezvređivanju, odnosno vjerovatni gubitak ili ako procjenom na pojedinačnoj osnovi nije utvrđen iznos obezvređivanja bilansne aktive, odnosno iznos vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki;

2) koja ne predstavljaju pojedinačno značajna potraživanja iz člana 9 stav 2 ove odluke.

(3) Razvojna banka može procjenu obezvređenja bilansne aktive i vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki, za potraživanja koja ne predstavljaju pojedinačno značajna potraživanja, vršiti na pojedinačnoj osnovi.

(4) Pri procjeni na grupnoj osnovi, Razvojna banka je dužna da grupiše potraživanja na osnovu sličnih karakteristika kreditnog rizika koje odražavaju sposobnost dužnika da izmiruju svoje obaveze u skladu sa ugovorenim uslovima, i to prema jednom ili više kriterijuma, kao što su: vrste proizvoda, urednost u izmirivanju obaveza, kreditni rejting, geografska područja, privredni sektor, vrste kolaterala i drugo.

(1) Obračunati iznos obezvređenja stavki bilansne aktive Razvojna banka knjigovodstveno evidentira na teret troškova, a u korist ispravke vrijednosti tih stavki aktive.

(2) Obračunati iznos vjerovatnog gubitka po osnovu vanbilansnih stavki Razvojna banka knjigovodstveno evidentira na teret troškova, a u korist rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama.