Na osnovu člana 10 stav 4 Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini („Službeni list CG“, broj 117/26) Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera donijelo je
Montenegro · Zaštita Životne Sredine
Pravilnik o graničnim vrijednostima indikatora buke u životnoj sredini, načinu utvrđivanja akustičkih zona i metodama ocjenjivanja štetnih efekata buke
Predmet
Ovim pravilnikom propisuju se granične vrijednosti indikatora buke u životnoj sredini, način utvrđivanja akustičkih zona u skladu sa namjenom otvorenih prostora, kao i metode ocjenjivanja štetnih efekata buke.
Značenje izraza
Izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:
1) izvor buke privremenog karaktera je emiter nepoželjnog ili štetnog zvuka, čije je djelovanje vezano za povremene aktivnosti ograničenog trajanja i koje ne predstavljaju djelatnost koja je planirana za obavljanje u skladu sa namjenom prostora na kojem se te aktivnosti vrše;
2) novi izvor buke je izvor buke koji se po prvi put stavlja u upotrebu i/ili izvor buke koji nastaje nakon rekonstrukcije objekta ili zamjene tehničkih kapaciteta;
3) početna buka je ukupna buka prisutna u početnoj situaciji, prije nego što dođe do promjene postojeće situacije;
4) rezidualna buka je buka koja ostaje na datom mjestu, u datoj situaciji, onda kada se ne uzimaju u obzir razmatrani izvori specifične buke;
5) specifična buka je komponenta ukupne buke koja se može posebno identifikovati i koja je povezana sa specifičnim izvorom buke;
6) specifični izvor buke je izvor buke čiji se uticaj na životnu sredinu razmatra u datoj situaciji i datom vremenu;
7) ukupna buka je buka koja obuhvata sve uticaje različitih bliskih i dalekih izvora u datoj situaciji i datom vremenu.
Granične vrijednosti indikatora buke u akustičkim zonama
Granične vrijednosti indikatora buke u akustičkim zonama propisanim ovim pravilnikom, date su u Prilogu 1.
Granične vrijednosti date u tabeli Priloga 1 odnose se na nivo ukupne buke u akustičkim zonama iz člana 7 stav 1 tač. 1 do 5 ovog pravilnika, odnosno na nivo specifične buke u akustičkoj zoni iz člana 7 stav 1 tačka 6 ovog pravilnika.
Granične vrijednosti date u tabeli Priloga 1 se odnose i na mjerodavni nivo buke za najbučniji sat u toku dana i večeri, odnosno u toku noći.
U područjima razgraničenja akustičkih zona, vrijednost indikatora buke u svakoj akustičkoj zoni ne može prelaziti najnižu graničnu vrijednost propisanu za akustičku zonu sa kojom se graniči.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, bez obzira na akustičku zonu i odgovarajuću graničnu vrijednost, buka koja potiče od građevinskih radova na otvorenom prostoru, za čije je
izvođenje izdata dozvola nadležnog organa, može prekoračiti propisanu graničnu vrijednost za 5 dB, u vremenu u kojem se mogu izvoditi građevinski radovi u skladu sa zakonom.
Granične vrijednosti indikatora buke iz izvora privremenog karaktera
Maksimalni nivo buke (LAFmax) prilikom upotrebe zvučne opreme za potrebe javnih okupljanja na otvorenom ne može preći 120 dB mjereno na udaljenosti 4 m od izvora buke.
Maksimalni nivo buke (LAFmax) koji potiče od upotrebe pirotehničkih sredstava namijenjenih za spoljašnju upotrebu u ograničenim prostorima, kao i za spoljašnju upotrebu na velikim otvorenim prostorima, ne može preći 120 dB na sigurnoj udaljenosti.
Sigurna udaljenost za mjerenje buke koja potiče od upotrebe pirotehničkih sredstava namijenjenih za spoljašnju upotrebu u ograničenim prostorima iznosi najmanje 8 m, a za upotrebu pirotehničkih sredstava namijenjenih velikim otvorenim prostorima, iznosi najmanje 15 m.
Novi i postojeći izvori buke
Ako se u akustičkim zonama na otvorenom prostoru pojavi novi izvor buke koji mijenja stanje postojeće buke, taj izvor buke ne može da uzrokuje prekoračenje graničnih vrijednosti mjerodavnog nivoa buke, ako prije rada tog izvora buke nijesu prekoračene granične vrijednosti indikatora buke, odnosno ne može da poveća mjerodavni nivo početne buke za više od 5 dB.
U slučaju da su prije početka rada novog izvora buke bile prekoračene granične vrijednosti indikatora buke, novi izvor buke ne može da poveća mjerodavni nivo ukupne buke na otvorenom prostoru.
U slučaju da mjerodavni nivo rezidualne buke prekoračuje granične vrijednosti indikatora buke, postojeći izvor buke ne može dodatno da poveća mjerodavni nivo ukupne buke u akustičkim zonama na otvorenom prostoru.
Akustičko zoniranje
Utvrđivanje akustičkih zona u određenom prostoru u zavisnosti od namjene prostora (akustičko zoniranje), vrši se radi utvrđivanja graničnih vrijednosti indikatora buke u tim zonama, odnosno radi zaštite zdravlja ljudi od buke u životnoj sredini.
Akustičko zoniranje vrši se za površinu naselja koje predstavlja prostorno-funkcionalnu cjelinu, ili više naselja prostorno-funkcionalno povezanih u cjelinu.
Akustičko zoniranje vrši se za površine koje su planskim dokumentom svrstane u sljedeće kategorije namjene površina:
1) površine naselja;
2) površine saobraćajne infrastrukture;
3) površine za posebne namjene i specijalne režime korišćenja.
Akustičko zoniranje se ne vrši za površine koje su planskim dokumentom svrstane u sljedeće kategorije namjene površina:
1) poljoprivredne površine;
2) šumske površine;
3) vodne površine;
4) komunalna područja (groblja, deponije i slično), osim pijaca i tržnica;
5) druge prirodne površine, ako za njih nije predviđen specijalan režim korišćenja;
6) površine od interesa za odbranu.
Akustičke zone
Akustičke zone su:
1) tiha zona u prirodi;
2) tiha zona u aglomeraciji;
3) zona povišenog režima zaštite od buke;
4) stambena zona;
5) zona mješovite namjene;
6) zona pod izraženim uticajem buke koja potiče od saobraćaja;
7) industrijska zona i
8) zona eksploatacije mineralnih sirovina.
Podaci koji određuju akustičke zone su:
1) geografski opis područja koje je obuhvaćeno akustičkom zonom;
2) opis glavnih izvora buke i njihovih karakteristika koje su značajne za akustičku zonu;
3) granične vrijednosti za akustičku zonu.
Kriterijumi za utvrđivanje akustičkih zona iz stava 1 ovog člana u skladu sa kategorijama namjene prostora dati su u Prilogu 2.
Način utvrđivanja akustičkih zona
Utvrđivanje akustičkih zona vrši se na osnovu grafičkih priloga prostornih, generalnih urbanističkih planova i planova generalne regulacije prostornih cjelina (planirana namjena, saobraćajna infrastruktura, javna namjena, energetska, komunalna i druga infrastruktura, zaštićena prirodna i kulturna dobra i drugih priloga referentnih za ovu oblast), u skladu sa propisima kojima se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata.
Utvrđivanje pretežne namjene pojedinih područja
Akustičke zone se utvrđuju prema postojećem stanju izgrađenosti i načinu korišćenja pojedinih područja naselja, kao i prema planiranim pretežnim namjenama površina.
Utvrđivanje pretežne namjene pojedinih područja prema postojećem stanju izgrađenosti i postojećem načinu korišćenja, kao i planiranim namjenama, omogućava sljedeće aktivnosti:
1) sagledavanje mogućih pojava buke u pojedinim područjima sa istim i različitim graničnim vrijednostima indikatora buke;
2) utvrđivanje potrebnih mjera za otklanjanje povećane buke putem urbanističkog planiranja, investicionog projekta, tehničkih mjera i drugih aktivnosti;
3) zabranu i ograničavanje upotrebe izvora buke, odnosno obavljanje djelatnosti i drugih aktivnosti koje prouzrokuju buku iznad propisanih graničnih vrijednosti.
Prikazivanje akustičkih zona za područja koja predstavljaju prostorno-funkcionalnu cjelinu
Akustičke zone se prikazuju za područja koja predstavljaju prostorno-funkcionalnu cjelinu, osim za zone povišenog režima zaštite od buke, kada se akustičke zone prikazuju za područja koja obuhvataju objekte u kojima je neophodno zaštititi naročito osjetljive grupe stanovništva (djeca, stara lica, bolesnici i slično).
Podaci za utvrđivanje akustičkih zona i njihovih granica
Za utvrđivanje akustičkih zona i njihovih granica, kao i procjene prostornog uticaja pojedinih izvora buke na neko područje, mogu se uzeti u obzir:
1) rezultati monitoringa buke u životnoj sredini;
2) strateške karte buke, odnosno karte buke izrađene za određeno područje koje je obuhvaćeno akustičkom zonom.
Granice akustičke zone
Granice akustičke zone treba da budu lako prepoznatljive na terenu, bez obzira da li predstavljaju vještački izgrađene objekte, ulice, puteve, pruge ili drugo, ili su to prirodne linije kao što su korita rijeka, obale jezera ili opštinske granice.
Utvrđene akustičke zone ne treba da budu pretjerano male kako bi se izbjegla, koliko je to moguće, prekomjerna fragmentacija teritorije koja se akustički zonira.
Kontakt akustičkih zona
Prilikom utvrđivanja akustičkih zona treba obezbijediti da ne postoji direktan kontakt akustičkih zona čije se granične vrijednosti razlikuju za više od 5 dB.
Na granici između industrijske zone, odnosno zone pod jakim uticajem buke koja potiče od saobraćaja i čisto stambene zone, treba da se odredi zaštitna zona odgovarajuće širine u kojoj se primjenjuju granične vrijednosti za zonu mješovite namjene.
Objekti saobraćajne infrastrukture u akustičkim zonama
Granične vrijednosti buke u akustičkim zonama iz člana 7 stav 1 tač. 1 do 5 ovog pravilnika odnose se i na rekonstrukciju, projektovanje i izgradnju novih objekata saobraćajne infrastrukture, koridora infrastrukture drumskog i željezničkog saobraćaja, pruga i puteva koji presijecaju te akustičke zone.
Štetni efekti buke
Štetni efekti buke na zdravlje ljudi utvrđuju se na osnovu odnosa između vrijednosti indikatora buke i štetnog efekta (odnos doza-efekat).
Metode za ocjenu uznemiravanja i štetnih efekata buke date su u Prilogu 3.