Pravilnik o smjernicama za sprovođenje zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma za obveznike u nadležnosti Komisije za tržište kapitala

Ovim Pravilnikom se detaljnije propisuju kriterijumi za izradu smjernica za procjenu rizika, informacija, podataka i dokumenata neophodnih za identifikaciju klijenata i transakcija, informacija, podataka i dokumenata koji će biti proslijeđeni finansijsko-obavještajnoj jedinici, definisanje pokazatelja za sumnjive transakcije, kao i načini i rokovi za izvještavanje finansijsko-obavještajnoj jedinici.

U ovom Pravilniku, izrazi imaju sljedeća značenja:

- "Pranje novca" i "finansiranje terorizma" imaju značenje kako su definisani u članovima 2 i 3 Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma ("Službeni list Crne Gore", br. 110/23 od 12.12.2023.)(u daljem tekstu: Zakon).

- "Finansijsko-obavještajna jedinica" je organizaciona jedinica u okviru organizacione jedinice organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove koja vrši policijske poslove (u daljem tekstu: Policija) koja vrši poslove koji se odnose na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (u daljem tekstu: finansijsko-obavještajna jedinica)

- Ostali izrazi imaju značenje kako su definisani u Zakonu.

Mjere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorizma obavezne su za pravna lica, privredna društva, preduzetnike i fizička lica koja obavljaju djelatnost (u daljem tekstu: obveznici) i to obveznici iz člana 4 stav 2 tač. 5, 6 i 7 Zakona i pravna lica iz člana 114 Zakona iz okvira nadležnosti Komisije za tržište kapitala Crne Gore (u daljem tekstu: Komisija):

- društva za upravljanje investicionim fondovima;

- društva za upravljanje penzionim fondovima;

- investiciona društva koja pružaju investicione usluge iz člana 206 Zakona o tržištu kapitala ("Službeni list Crne Gore", br.01/18) na tržištu kapitala u Crnoj Gori.

- Berze i klirinško-depozitarna društva su obveznici u smislu obaveze obavještavanja finansijsko-obavještajne jedinice ako prilikom izvršavanja poslova iz svoje djelatnosti otkriju činjenice koje upućuju na moguću povezanost sa pranjem novca i sa njim povezanim predikatnim krivičnim djelima ili finansiranjem terorizma. Bliži način dostavljanja podataka, obrazloženja i obavještenja propisuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Klirinško-depozitarno društvo dužno je da, elektronskim putem, kvartalno dostavlja finansijsko-obavještajnoj jedinici podatke o svakom zbirnom kastodi računu, kreditnoj instituciji ili drugoj finansijskoj instituciji kod koje je taj kastodi račun otvoren, kao i o broju transakcija i ukupnom prometu po tom zbirnom kastodi računu.

Obveznik je dužan da, prilikom obavljanja djelatnosti, preduzima mjere i radnje u skladu sa Zakonom, a naročito da:

1. Identifikuje rizike i vrši procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, uspostavlja politike, kontrole i procedure i preduzima radnje za umanjenje rizika od pranja novca i finansiranja terorizma.

2. Vrši identifikaciju klijenta, praćenje poslovnog odnosa i kontrolu transakcija klijenta (u daljem tekstu: mjere poznavanja i praćenja poslovanja klijenta).

3. Uspostavi odgovarajući informacioni sistem, ako je obveznik kreditna institucija ili druga finansijska institucija, kojim će se obezbijediti automatizovana podrška za procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u odnosu na klijenta, stalno praćenje poslovnih odnosa klijenta, kontrola transakcija i automatsko prepoznavanje sumnjivih klijenata ili sumnjivih transakcija.

4. Blagovremeno dostavlja informacije, podatke i dokumentaciju finansijsko-obavještajnoj jedinici.

5. Odredi ovlašćeno lice za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i njegovog zamjenika i obezbjeđuje uslove za njihov rad.

6. Organizuje redovno stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

7. Sačini i redovno ažurira sopstvenu listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih klijenata i transakcija.

8. Vodi evidencije i obezbijedi zaštitu i čuvanje informacija, podataka i dokumentacije pribavljene u skladu sa Zakonom.

9. Uspostavi i prati funkcionisanje sistema koji omogućava da u potpunosti i blagovremeno odgovori na zahtjeve finansijsko-obavještajne jedinice i nadležnih državnih organa u skladu sa Zakonom.

10. Sprovodi mjere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorizma u poslovnim jedinicama i društvima u većinskom vlasništvu obveznika u drugim državama.

11. Preduzima i druge mjere i radnje u skladu sa Zakonom.

Obveznik je dužan da identifikuje rizike i vrši procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, na način da:

1. U roku od 60 dana od dana osnivanja, odnosno početka obavljanja djelatnosti, izradi interni akt o analizi rizika u kojem identifikuje i procjenjuje rizike uzimajući u obzir faktore rizika pojedinog klijenta, grupe klijenata, države ili geografskog područja, poslovnog odnosa, transakcije, proizvoda, usluga ili distributivnih kanala koji se mogu upotrijebiti u svrhe pranja novca ili finansiranja terorizma (u daljem tekstu: analiza rizika) i da ga redovno, a najmanje jednom godišnje, ažurira i čuva u skladu sa Zakonom,

2. Vrši procjenu rizika za nove proizvode, usluge ili distributivne kanale i na osnovu te procjene ažurira analizu rizika,

3. U analizi rizika odredi kategorije rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, i

4. Na osnovu analize rizika izvrši ponovnu procjenu rizika pojedinog klijenta, grupe klijenata, države, geografskog područja, poslovnog odnosa, transakcije, proizvoda, usluga ili distributivnih kanala koji se mogu upotrijebiti u svrhe pranja novca ili finansiranja terorizma.

Analiza rizika mora da sadrži i procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik preduzima za sprečavanje i otkrivanje pranja novca ili finansiranja terorizma. Analiza rizika obuhvata najmanje analizu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u odnosu na cjelokupno poslovanje obveznika i analizu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma za svaku grupu ili vrstu klijenta, poslovnog odnosa, usluge koju obveznik pruža klijentu u okviru svoje djelatnosti, odnosno transakcije. Analiza rizika mora biti sačinjena u pisanoj i elektronskoj formi i srazmjerna veličini obveznika, kao i prirodi i obimu njegovog poslovanja. Analizu rizika obveznik priprema na osnovu smjernica za analizu rizika koje utvrđuje Komisija u skladu sa propisom iz člana 15 Zakona i Nacionalnom procjenom rizika. Obveznik je dužan da analizu rizika dostavi Komisiji na zahtjev, u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva.

Ukoliko obveznik procijeni da klijent, grupa klijenata, država, geografsko područje, poslovni odnos, transakcija, proizvod, usluga ili distributivni kanal predstavlja niži rizik od pranja novca ili finansiranja terorizma, može sprovesti pojednostavljene mjere poznavanja i praćenja poslovanja klijenta u skladu sa zakonom.

Ukoliko obveznik procijeni da klijent, grupa klijenata, država, geografsko područje, poslovni odnos, transakcija, proizvod, usluga ili distributivni kanal predstavlja viši rizik od pranja novca ili finansiranja terorizma, dužan je da sprovede produbljene mjere poznavanja i praćenja poslovanja klijenta u skladu sa Zakonom.

Obveznik je dužan da uspostavi sistem upravljanja rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma radi umanjenja rizika identifikovanih analizom rizika.

Sistem upravljanja rizikom obuhvata sljedeće:

- analizu rizika: sprovodi se detaljna analiza rizika od pranja novca i finansiranja terorizma.

- usvajanje internih akata: obveznik će usvojiti interne akte koji obuhvataju politike, kontrole i procedure kako bi efektivno upravljao rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma.

- praćenje i nadzor: kontinuirano praćenje i nadzor nad utvrđenim rizicima od pranja novca i finansiranja terorizma, uz redovno revidiranje internih politika, kontrola i procedura radi osiguranja njihove efikasnosti i adekvatnosti.

- organizaciona struktura: uspostavljanje odgovarajuće unutrašnje organizacije ili organizacione strukture obveznika, sa jasnom raspodjelom odgovornosti i ovlašćenja unutar organizacije, prilagođeno obimu i prirodi njegove djelatnosti, koja će podržavati efikasno upravljanje rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma.

Politike, kontrole i procedure moraju biti prilagođene obimu i prirodi djelatnosti obveznika, kao i vrsti klijenata i proizvoda/usluga koje pruža.

Politike, kontrole i procedure obuhvataju:

1. Interne politike, kontrole i procedure: uključuju ciljeve, obim i način rada sistema upravljanja rizikom, mjere poznavanja i praćenja poslovanja klijenata, dostavljanje podataka finansijsko-obavještajnoj jedinici, zaštitu i čuvanje podataka, interne kontrole u oblasti sprečavanja i otkrivanja pranja novca i finansiranja terorizma, bezbjednosne provjere zaposlenih, te imenovanje ovlašćenog lica za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i njegovog zamjenika.

2. Nezavisnu revizorsku funkciju: Uspostavljanje nezavisne revizorske funkcije ili imenovanje lica za kontinuirano praćenje i nadzor nad utvrđenim rizicima od pranja novca i finansiranja terorizma, u skladu sa zakonskim zahtjevima i prilagođeno obimu i prirodi djelatnosti obveznika.

Politike, kontrole i procedure će biti utvrđene od strane nadležnog organa upravljanja kod obveznika.

U slučaju obveznika koji je veliko pravno lice, interne politike, kontrole i procedure će biti utvrđene od strane višeg rukovodioca, u skladu sa zakonskim zahtjevima.

Obveznik je dužan, prilagođeno obimu i prirodi djelatnosti, da odredi ovlašćeno lice za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma na rukovodećoj poziciji.

Politike, kontrole i procedure će biti pripremljene na osnovu smjernica za uspostavljanje sistema upravljanja rizikom, uzimajući u obzir veličinu i organizaciju obveznika, vrstu poslova, klijenata, proizvoda, usluga i distributivnih kanala. Ovi kriterijumi će biti utvrđeni u skladu sa najboljim praksama u skladu sa propisom Ministarstva iz člana 15 Zakona i Nacionalnom procjenom rizika.