English
РусскийMontenegro · Finansijsko Poslovanje I Finansijske Usluge
Pravilnik o smjernicama za sprovođenje zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma za obveznike u nadležnosti Komisije za tržište kapitala
I. OPŠTE ODREDBE
Član 1
Ovim Pravilnikom se detaljnije propisuju kriterijumi za izradu smjernica za procjenu rizika, informacija, podataka i dokumenata neophodnih za identifikaciju klijenata i transakcija, informacija, podataka i dokumenata koji će biti proslijeđeni finansijsko-obavještajnoj jedinici, definisanje pokazatelja za sumnjive transakcije, kao i načini i rokovi za izvještavanje finansijsko-obavještajnoj jedinici.
Član 2
U ovom Pravilniku, izrazi imaju sljedeća značenja:
- "Pranje novca" i "finansiranje terorizma" imaju značenje kako su definisani u članovima 2 i 3 Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma ("Službeni list Crne Gore", br. 110/23 od 12.12.2023.)(u daljem tekstu: Zakon).
- "Finansijsko-obavještajna jedinica" je organizaciona jedinica u okviru organizacione jedinice organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove koja vrši policijske poslove (u daljem tekstu: Policija) koja vrši poslove koji se odnose na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (u daljem tekstu: finansijsko-obavještajna jedinica)
- Ostali izrazi imaju značenje kako su definisani u Zakonu.
Član 3
Mjere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorizma obavezne su za pravna lica, privredna društva, preduzetnike i fizička lica koja obavljaju djelatnost (u daljem tekstu: obveznici) i to obveznici iz člana 4 stav 2 tač. 5, 6 i 7 Zakona i pravna lica iz člana 114 Zakona iz okvira nadležnosti Komisije za tržište kapitala Crne Gore (u daljem tekstu: Komisija):
- društva za upravljanje investicionim fondovima;
- društva za upravljanje penzionim fondovima;
- investiciona društva koja pružaju investicione usluge iz člana 206 Zakona o tržištu kapitala ("Službeni list Crne Gore", br.01/18) na tržištu kapitala u Crnoj Gori.
- Berze i klirinško-depozitarna društva su obveznici u smislu obaveze obavještavanja finansijsko-obavještajne jedinice ako prilikom izvršavanja poslova iz svoje djelatnosti otkriju činjenice koje upućuju na moguću povezanost sa pranjem novca i sa njim povezanim predikatnim krivičnim djelima ili finansiranjem terorizma. Bliži način dostavljanja podataka, obrazloženja i obavještenja propisuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Klirinško-depozitarno društvo dužno je da, elektronskim putem, kvartalno dostavlja finansijsko-obavještajnoj jedinici podatke o svakom zbirnom kastodi računu, kreditnoj instituciji ili drugoj finansijskoj instituciji kod koje je taj kastodi račun otvoren, kao i o broju transakcija i ukupnom prometu po tom zbirnom kastodi računu.
II. OBAVEZE OBVEZNIKA
Mjere i radnje koje preduzimaju obveznici
Član 4
Obveznik je dužan da, prilikom obavljanja djelatnosti, preduzima mjere i radnje u skladu sa Zakonom, a naročito da:
1. Identifikuje rizike i vrši procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, uspostavlja politike, kontrole i procedure i preduzima radnje za umanjenje rizika od pranja novca i finansiranja terorizma.
2. Vrši identifikaciju klijenta, praćenje poslovnog odnosa i kontrolu transakcija klijenta (u daljem tekstu: mjere poznavanja i praćenja poslovanja klijenta).
3. Uspostavi odgovarajući informacioni sistem, ako je obveznik kreditna institucija ili druga finansijska institucija, kojim će se obezbijediti automatizovana podrška za procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u odnosu na klijenta, stalno praćenje poslovnih odnosa klijenta, kontrola transakcija i automatsko prepoznavanje sumnjivih klijenata ili sumnjivih transakcija.
4. Blagovremeno dostavlja informacije, podatke i dokumentaciju finansijsko-obavještajnoj jedinici.
5. Odredi ovlašćeno lice za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i njegovog zamjenika i obezbjeđuje uslove za njihov rad.
6. Organizuje redovno stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
7. Sačini i redovno ažurira sopstvenu listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih klijenata i transakcija.
8. Vodi evidencije i obezbijedi zaštitu i čuvanje informacija, podataka i dokumentacije pribavljene u skladu sa Zakonom.
9. Uspostavi i prati funkcionisanje sistema koji omogućava da u potpunosti i blagovremeno odgovori na zahtjeve finansijsko-obavještajne jedinice i nadležnih državnih organa u skladu sa Zakonom.
10. Sprovodi mjere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorizma u poslovnim jedinicama i društvima u većinskom vlasništvu obveznika u drugim državama.
11. Preduzima i druge mjere i radnje u skladu sa Zakonom.
Član 5
Obveznik je dužan da identifikuje rizike i vrši procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, na način da:
1. U roku od 60 dana od dana osnivanja, odnosno početka obavljanja djelatnosti, izradi interni akt o analizi rizika u kojem identifikuje i procjenjuje rizike uzimajući u obzir faktore rizika pojedinog klijenta, grupe klijenata, države ili geografskog područja, poslovnog odnosa, transakcije, proizvoda, usluga ili distributivnih kanala koji se mogu upotrijebiti u svrhe pranja novca ili finansiranja terorizma (u daljem tekstu: analiza rizika) i da ga redovno, a najmanje jednom godišnje, ažurira i čuva u skladu sa Zakonom,
2. Vrši procjenu rizika za nove proizvode, usluge ili distributivne kanale i na osnovu te procjene ažurira analizu rizika,
3. U analizi rizika odredi kategorije rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, i
4. Na osnovu analize rizika izvrši ponovnu procjenu rizika pojedinog klijenta, grupe klijenata, države, geografskog područja, poslovnog odnosa, transakcije, proizvoda, usluga ili distributivnih kanala koji se mogu upotrijebiti u svrhe pranja novca ili finansiranja terorizma.
Analiza rizika mora da sadrži i procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik preduzima za sprečavanje i otkrivanje pranja novca ili finansiranja terorizma. Analiza rizika obuhvata najmanje analizu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u odnosu na cjelokupno poslovanje obveznika i analizu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma za svaku grupu ili vrstu klijenta, poslovnog odnosa, usluge koju obveznik pruža klijentu u okviru svoje djelatnosti, odnosno transakcije. Analiza rizika mora biti sačinjena u pisanoj i elektronskoj formi i srazmjerna veličini obveznika, kao i prirodi i obimu njegovog poslovanja. Analizu rizika obveznik priprema na osnovu smjernica za analizu rizika koje utvrđuje Komisija u skladu sa propisom iz člana 15 Zakona i Nacionalnom procjenom rizika. Obveznik je dužan da analizu rizika dostavi Komisiji na zahtjev, u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva.