Zakon o izmjenama i dopunama zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju

U Zakonu o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Službeni list CG”, br. 44/12 i 146/21) u članu 5 stav 1 tačka 2 mijenja se i glasi:

„2) vozilo je motorno vozilo koje se pokreće isključivo mehaničkom snagom na kopnu sa najvećom konstruktivnom brzinom većom od 25 km/h, odnosno najvećom neto masom većom od 25 kg i najvećom konstruktivnom brzinom većom od 14 km/h, kao i svako priključno vozilo koje se upotrebljava sa tim vozilom, bez obzira da li je prikačeno ili ne, osim vozila koja se kreću po šinama i kolica namijenjenih licima sa invaliditetom;”.

Poslije tačke 2 dodaje se nova tačka koja glasi:

„2a) upotreba vozila je svaka upotreba vozila koja je u skladu sa funkcijom vozila kao prevoznog sredstva u trenutku saobraćajne nezgode, bez obzira na karakteristike vozila i teren na kojem se vozilo nalazi i da li je u stanju mirovanja ili u pokretu;”.

Tačka na kraju tačke 15 zamjenjuje se tačka-zarezom i dodaje nova tačka koja glasi:

„16) matična država članica je država članica u kojoj se nalazi sjedište društva za osiguranje koje pokriva rizik.“

U članu 7 poslije stava 7 dodaju se tri nova stava koja glase:

„Izuzetno od stava 1 ovog člana, obaveza zaključenja i obnavljanja ugovora o obaveznom osiguranju ne odnosi se na:

1) vozila koja su privremeno ili trajno povučena iz upotrebe i zabranjena za upotrebu, u skladu sa zakonom;

2) vozila koja se upotrebljavaju isključivo na područjima na kojima je pristup ograničen, u skladu sa zakonom;

3) vozila čija upotreba na javnim putevima nije dozvoljena, u skladu sa zakonom.

Naknada štete koja je prouzrokovana upotrebom vozila iz stava 8 tač. 1, 2 i 3 ovog člana ostvaruje se u skladu sa članom 57 ovog zakona.

Regulatorni organ dužan je da Evropsku komisiju obavijesti o izuzeću iz stava 8 ovog člana i načinu nadoknade štete koja je prouzrokovana upotrebom tih vozila.”

U članu 20 poslije stava 2 dodaje se novi stav koji glasi:

„Radi efikasne obrade odštetnih zahtjeva osiguranika, organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove i Udruženje uspostavljaju sistem za automatsku razmjenu dokumentacije (zapisnici o uviđaju saobraćajne nezgode, fotografije lica mjesta, službene zabilješke i druga dokumentacija sačinjena prilikom vršenja uviđaja)."

Dosadašnji st. 3 i 4 postaju st. 4 i 5.

Poslije stava 4 dodaje se novi stav koji glasi:

„Sadržaj i način rada sistema iz stava 3 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove.“

U članu 25 poslije stava 4 dodaju se tri nova stava koja glase:

„Osiguranje od autoodgovornosti pokriva i štetu nastalu od priključnog, odnosno vučnog vozila. Ako je šteta nastala od priključnog, odnosno vučnog vozila dok su oba vozila bila spojena i činila jednu cjelinu ili ako je šteta nastala u toku vožnje nakon odvajanja priključnog vozila, za štetu trećim licima solidarno odgovaraju vlasnici oba vozila i oštećeno lice može podnijeti odštetni zahtjev ili osiguravaču priključnog vozila ili osiguravaču vučnog vozila.

Društvo za osiguranje koje je na osnovu stava 5 ovog člana oštećenom licu nadoknadilo štetu, ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa, kamatu i troškove od osiguravača priključnog, odnosno vučnog vozila ako postoji odgovornost njegovog osiguranika za štetu i u okviru njegove odgovornosti, a ako je priključno ili vučno vozilo neosigurano ili nepoznato pravo na naknadu isplaćenog iznosa, kamata i troškova ostvaruje se od Udruženja.“

Dosadašnji st. 5 i 6 postaju st. 8 i 9.

U članu 26 stav 1 mijenja se i glasi:

„Ako je vozilo isporučeno iz jedne države članice Evropske unije u drugu, državom članicom Evropske unije u kojoj se nalazi rizik smatra se, zavisno o izboru vlasnika vozila, bilo država članica registracije bilo, odmah nakon prihvatanja isporuke od strane kupca, država članica Evropske unije odredišta i to u periodu od 30 dana, čak i ako vozilo nije službeno registrovano u državi članici Evropske unije odredišta.“

Član 27 mijenja se i glasi:

„Društvo za osiguranje dužno je da licu koje je zaključilo ugovor o osiguranju od autoodgovornosti na zahtjev izda potvrdu o postojanju i broju odštetnih zahtjeva koje su treća lica podnijela u vezi sa tim vozilom, za period od pet godina koje prethode zasnivanju ugovornog odnosa, odnosno potvrdu o nepostojanju takvih odštetnih zahtjeva.

Potvrdu iz stava 1 ovog člana društvo je dužno da izda u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

Ako društvo za osiguranje pri određivanju premija za osiguranja iz člana 25 ovog zakona ili pri primjeni popusta uzima u obzir potvrde o odštetnim zahtjevima, dužno je da na svojoj internet stranici objavi način na koji ih koristi.

Društvo za osiguranje dužno je da sa potvrdama o odštetnim zahtjevima koje su izdala druga društva za osiguranje ili drugi organi u drugim državama članicama Evropske unije postupa na isti način, kao sa onima izdatim u Crnoj Gori i da ne postupa prema ugovaračima osiguranja na diskriminatoran način i ne naplaćuje veću premiju osiguranja zbog njihovog državljanstva ili isključivo na osnovu njihovog prebivališta u prethodnoj državi članici Evropske unije.

Bliži sadržaj i izgled obrasca potvrde iz stava 1 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za poslove finansija.

Bliži sadržaj ugovora o osiguranju od autoodgovornosti - polise osiguranja utvrđuje regulatorni organ."

U članu 30 stav 1 tačka 5 alineja 1 mijenja se i glasi:

„- upotrebom vozila na manifestacijama i aktivnostima u vezi sa moto-sportom, uključujući trke, takmičenja, treninge, testiranja i demonstracije na ograničenom i obilježenom prostoru, ako je organizator ovih aktivnosti ili drugo zainteresovano lice zaključio ugovor o osiguranju od odgovornosti ili garancije kojim se pokriva šteta za bilo koje treće lice, uključujući gledaoce i druge prolaznike, ali koji nužno ne pokriva štetu prouzrokovanu vozačima koji učestvuju u ovim aktivnostima i njihovim vozilima;”.