Zakon o izmjenama i dopunama zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju

U Zakonu o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju ("Službeni list RCG", broj 21/04) u članu 3 u stavu 1 riječi: "bez pravične ili tržišne naknade", zamjenjuju se riječima: "osim u slučajevima iz člana 7 ovog zakona".

Član 4 stav 1 mijenja se i glasi:

"Na rješavanje pitanja koja su predmet ovog zakona shodno će se primjenjivati odredbe zakona kojima se uređuju svojinsko-pravni odnosi, obligacioni odnosi, nasljeđivanje, izvršni postupak i drugi zakoni, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom."

U članu 7 stav 1 mijenja se i glasi:

"Bivši vlasnici kojima je za oduzeta imovinska prava određena naknada u novcu ili drugim stvarima ili pravima nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji ("Službeni list SFRJ", broj 5/68) nemaju pravo na povraćaj ili obeštećenje u skladu sa ovim zakonom."

Stav 4 mijenja se i glasi:

"Bivši vlasnik koji je imovinska prava prenio u opštenarodnu, državnu, društvenu ili zadružnu svojinu pravnim poslom ili jednostranim aktom, nema pravo na povraćaj ili obeštećenje."

Poslije člana 8 dodaju se dva nova člana, koji glase:

"Član 8 a

Crkve i vjerske zajednice mogu podnijeti prijavu radi evidentiranja imovine koja im je na teritoriji Republike Crne Gore oduzeta u korist opštenarodne, državne, društvene ili zadružne svojine bez pravične ili tržišne nadoknade.

Prijava iz stava 1 ovog člana sa dokazima (kopije) od značaja za identifikaciju bivših vlasnika ili njegovih sljedbenika, oduzete imovine i osnova oduzimanja, podnosi se Ministarstvu finansija u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Prijava iz stava 2 ovog člana ne predstavlja zahtjev za ostvarivanje prava na osnovu kojeg može da se izvrši povraćaj oduzete imovine ili obeštećenje.

Član 8 b

Pravo na povraćaj i obeštećenje imaju i lica, odnosno njihovi zakonski nasljednici kojima je imovina oduzeta na osnovu Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države ("Sl. list FNRJ", broj 59/46), Zakona o konfiskaciji i izvršenju konfiskacije ("Sl. list DFJ", br.40/45 i 70/45) i Zakona o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji i izvršenju konfiskacije ("Sl. list FNRJ", broj 61/46), čije oduzimanje je bilo posljedica političkih i ideoloških razloga."

U članu 11 poslije stava 3 dodaje se novi stav koji glasi:

"U slučajevima iz stava 2 ovog člana zahtjev bivšeg vlasnika za povraćaj smatra se kao zahtjev za obeštećenje."

U članu 12 u stavu 1 tačka 1 riječi: "(morsko dobro, nacionalni park, posebno zaštićeni rezervat i stanište ugroženih ili zaštićenih vrsta životinja, biljaka i dr.)" brišu se.

U članu 15 stav 2 briše se.

Član 18 mijenja se i glasi:

"Podržavljeno izgrađeno građevinsko zemljište neće biti predmet povraćaja, osim u slučaju kada je na njemu postojao objekat koji se vraća bivšem vlasniku u skladu sa ovim zakonom.

Podržavljeno izgrađeno građevinsko zemljište na kojem se nalazi objekat koji je postojao u vrijeme kada je zemljište oduzeto, ali je od tada značajno dobilo na vrijednosti usljed ulaganja u objekat, predmet je povraćaja samo ako bivši vlasnik plati iznos za koji je vrijednost imovine porasla usljed ulaganja i ukoliko taj objekat nije u svojini fizičkih ili pravnih lica, čiji osnivač nije država.

Iznos iz stava 2 ovog člana bivši vlasnik uplaćuje Fondu za obeštećenje.

Ako bivši vlasnik odbije da plati iznos ulaganja iz stava 2 ovog člana, postaje suvlasnik u visini svog udjela u vrijednosti nepokretnosti.

Bivši vlasnik koji nema pravo na povraćaj u slučajevima iz stava 2 ovog člana, ima pravo na obeštećenje."

Član 22 mijenja se i glasi:

"Bivši vlasnik koji nema pravo na povraćaj oduzetih imovinskih prava u skladu sa ovim zakonom može ostvariti pravo na obeštećenje:"

- novčanim sredstvima koja se plaćaju iz Fonda za obeštećenje podnosiocima zahtjeva, proporcionalno iznosima zahtjeva u odnosu na ukupna potraživanja prema Fondu za obeštećenje;

- obveznicama, u skladu sa ovim zakonom.

Iznos ukupnog obeštećenja, koji se isplaćuje bivšim vlasnicima godišnje, ne može biti veći od 0,5 % domaćeg bruto proizvoda (DBP) iz prethodne godine za koju je on zvanično poznat prema podacima nadležne institucije za statistiku.

Ukupan iznos obeštećenja po ovom zakonu ne može preći 10 % DBP-a za period primjene ovog zakona.

Obeštećenje iz stava 1 alineja 1 ovog člana isplaćuje se podnosiocima zahtjeva u jednogodišnjim ratama, čija se isplata vrši 15. jula svake godine po konačnim rješenjima dostavljenim Fondu za obeštećenje do 31. decembra prethodne godine, prema raspoloživosti sredstava u Fondu za obeštećenje, do njihove konačne isplate.

Dinamiku isplate obeštećenja iz stava 4 ovog člana utvrdiće Vlada Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).

Fond za obeštećenje može, ukoliko je to moguće, ponuditi pokretne ili nepokretne stvari u svojini Fonda za obeštećenje bivšim vlasnicima, kao naknadu za oduzeta imovinska prava.

Fond za obeštećenje može bivšim vlasnicima ponuditi i otkup duga po osnovu obeštećenja pod uslovima koje utvrdi Vlada."

U članu 23 stav 1 mijenja se i glasi:

"Vrijednost oduzetih stvari ili prava utvrđuje se prema stanju imovine u momentu oduzimanja, a saglasno Uredbi o procjeni vrijednosti i utvrđivanju naknade za oduzetu imovinu."

St. 2 i 3 brišu se.

U članu 24 u stavu 1 riječi: "Podnosilac zahtjeva može" zamjenjuju se riječima: "Stranke u postupku mogu".

Član 25 mijenja se i glasi:

"Za plaćanje naknade Fond za obeštećenje će izdati obveznice koje su nominovane u eurima, u procijenjenom iznosu svih podnijetih zahtjeva bivših vlasnika, s tim da se na ove obveznice neće obračunavati kamata.

Komisija je obavezna da, na zahtjev Fonda za obeštećenje, dostavi izvještaj o procjeni približne vrijednosti imovine čiji se povraćaj traži radi izdavanja obveznica.

Fond za obeštećenje će izdati nove serije obveznica, ukoliko prva serija ne bude dovoljna za namirenje zahtjeva bivših vlasnika.

Konačno rješenje o obeštećenju Komisija dostavlja Fondu za obeštećenje, koji izdaje potvrdu u cilju pribavljanja obveznica iz člana 22 ovog zakona kod Centralne depozitarne agencije.

Obveznice emitovane u skladu sa članom 22 stav 1 alineja 2 ovog zakona mogu se koristiti za kupovinu akcija, udjela i druge imovine Republike Crne Gore i državnih fondova za koje Vlada odredi da se mogu kupovati obveznicama Fonda za obeštećenje, kao i za isplatu poreskih obaveza (prihod Republike) bivših vlasnika, odn. njihovih nasljednika (isključeni su svi drugi sticaoci obveznica od ovog prava).

Rok važenja svih izdatih serija obveznica je deset godina od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Nakon proteka roka od 36 mjeseci od dana sticanja obveznica, vlasnik obveznica (bivši vlasnik ili kupac obveznica na tržištu) ima pravo da vrati obveznice Fondu za obeštećenje i da zahtijeva da mu se ponovo prizna pravo na obeštećenje u novčanim sredstvima u iznosu vraćenih obveznica, u skladu sa članom 22 stav 1 alineja 1 ovog zakona.

Poslije isteka roka važenja obveznica iz stava 7 ovog člana, nerealizovane obveznice se povlače i poništavaju.

U roku od 30 dana od dana isteka roka važenja obveznica, Centralna depozitarna agencija dostaviće Fondu za obeštećenje spisak vlasnika obveznica koji nijesu iskoristili pravo kupovine imovine Republike Crne Gore i državnih fondova u datom roku.

Fond za obeštećenje će, na zahtjev vlasnika obveznica, donijeti rješenja kojima im se ponovo priznaje pravo na obeštećenje i to u novčanom iznosu neiskorišćenih obveznica.

Vlasnik obveznice (bivši vlasnik ili kupac obveznica na tržištu) ima pravo da, u roku od šest mjeseci po isteku važenja obveznice, podnese Fondu za obeštećenje zahtjev da mu se iznos, na koji glase obveznice, naknadi u novcu na način utvrđen u članu 22 stav 1 alineja 1 ovog zakona."

U članu 26 stav 2 mijenja se i glasi:

"U slučaju ostvarivanja prava na obeštećenje, utvrđeni iznos obeštećenja umanjuje se za visinu naknade koju je bivši vlasnik primio prilikom oduzimanja stvari ili prava."

Član 28 mijenja se i glasi:

"Postupke započete po zahtjevima bivših vlasnika nastaviće komisije za povraćaj i obeštećenje, i to:

1) Komisija za povraćaj i obeštećenje u Podgorici za teritoriju opština: Podgorica, Danilovgrad, Nikšić, Šavnik, Plužine i Cetinje.

2) Komisija za povraćaj i obeštećenje u Baru za teritoriju opština: Budva, Herceg Novi, Tivat, Kotor, Bar i Ulcinj i

3) Komisija za povraćaj i obeštećenje u Bijelom Polju za teritoriju opština: Bijelo Polje, Berane, Kolašin, Andrijevica, Plav, Rožaje, Mojkovac, Pljevlja i Žabljak.

Komisije iz stava 1 ovog člana imaju po tri člana, koje imenuje ministar finansija, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Za predsjednika komisije imenuje se lice koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i pet godina radnog iskustva, a za članove diplomirani pravnik i jedno lice geodetske ili građevinske i ekonomske struke.

Članovi komisije imaju položaj službenih lica, ovlašćeni su za vođenje postupka i obavljanje drugih radnji u postupku.

Komisija iz stava 1 preuzeće dokumentaciju od glavnih administratora opština sa teritorija opština za koje je formirana u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o njenom imenovanju sa stanjem na dan stupanja na snagu ovog zakona, uz zapisnik o izvršenoj primopredaji dokumentacije.

Obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe komisija iz stava 1 ovog člana obezbijediće Ministarstvo finansija.

Bivši vlasnici u opštinama u kojima nije istekao rok za podnošenje zahtjeva, mogu, do formiranja komisije iz stava 1 ovog člana, zahtjeve podnositi Ministarstvu finansija."