Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 28. saziva, na Osmoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini, dana 30. jula 2025. godine, donijela je
Montenegro · Opšti Privredni Propisi
Zakon o kontroli državne pomoći
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Ovim zakonom propisuju se uslovi i postupak kontrole državne pomoći, u cilju zaštite konkurencije na tržištu, radi obezbjeđenja transparentnosti u dodjeli državne pomoći i ispunjavanja obaveza preuzetih potvrđenim međunarodnim ugovorima.
Ovaj zakon ne primjenjuje se na sektor poljoprivrede i ribarstva.
Državna pomoć
Državna pomoć je pomoć koja kumulativno ispunjava sljedeće uslove:
1) pomoć koja se direktno ili indirektno dodjeljuje iz javnih sredstava, odlukom Vlade Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), nadležnog organa državne uprave ili nadležnog organa lokalne samouprave, privrednog društva pod kontrolom države ili jedinice lokalne samouprave i pravnog lica koje upravlja i raspolaže sredstvima javnih prihoda i
državnom imovinom u skladu sa zakonom, uključujući fondove Evropske unije i druge javne fondove;
2) pomoć koja se dodjeljuje korisnicima koji obavljaju privrednu djelatnost, čime se dovode u povoljniji položaj u odnosu na druge učesnike na tržištu;
3) pomoć koja se ne pruža privrednim društvima pod istim uslovima ili se pruža selektivno privrednim društvima na osnovu veličine privrednog društva, vrste djelatnosti, mjesta poslovanja ili mjesta registracije privrednog društva, ili je namijenjena jednom privrednom društvu ili se pruža proizvodnji određene robe; i
4) pomoć koja ugrožava ili može da ugrozi konkurenciju i utiče ili može da utiče na trgovinu između Crne Gore i drugih država suprotno potvrđenim međunarodnim ugovorima.
Davalac i korisnik državne pomoći
Davalac državne pomoći je Vlada, nadležni organ državne uprave, jedinica lokalne samouprave, privredno društvo pod kontrolom države ili jedinice lokalne samouprave i pravno lice koje upravlja i raspolaže sredstvima javnih prihoda i državnom imovinom u skladu sa zakonom.
Korisnik državne pomoći je fizičko ili pravno lice, privredno društvo ili udruženje privrednih društava, koje koristi državnu pomoć u obavljanju privredne djelatnosti, odnosno u obavljanju aktivnosti koja obuhvata ponudu robe ili usluga na tržištu, bez obzira na pravni status i način na koji se subjekt finansira.
Zainteresovana strana i stranka u postupku pred Agencijom za zaštitu konkurencije
Zainteresovana strana može biti organ državne uprave, jedinica lokalne samouprave, privredno društvo pod kontrolom države ili jedinice lokalne samouprave i pravno lice koje upravlja i raspolaže sredstvima javnih prihoda i državnom imovinom u skladu sa zakonom, kao i bilo koje drugo pravno lice, privredno društvo, udruženje privrednih društava ili fizičko lice, na čije interese može da utiče dodjela državne pomoći, a naročito korisnik državne pomoći i konkurentna privredna društva.
Stranka u postupku pred Agencijom za zaštitu konkurencije koja je osnovana zakonom kojim se uređuje zaštita konkurencije (u daljem tekstu: Agencija) je davalac državne pomoći koji je:
1) podnio prijavu državne pomoći;
2) dodijelio potencijalnu nezakonitu, ili zloupotrijebljenu državnu pomoć.
Šema i individualna pomoć
Šema državne pomoći je svaki akt (zakon, drugi opšti propis, odluka, ugovor, program ili drugi akt) na osnovu kojeg se može neposredno dodijeliti državna pomoć korisnicima državne pomoći na određeno vrijeme u određenom ili neodređenom iznosu, u skladu sa uslovima utvrđenim tim aktom.
Individualna državna pomoć je pomoć koja nije zasnovana na šemi državne pomoći, kao i svaka državna pomoć koja podliježe obavezi prijave i dodjeljuje se na osnovu šeme državne pomoći.
Finansiranje neprivrednih djelatnosti
Na finansiranje neprivrednih djelatnosti ne primjenjuju se odredbe ovog zakona.
Neprivredne djelatnosti su djelatnosti koje se pružaju na neprofitnoj osnovi, a kojima se obezbjeđuje vršenje poslova od javnog interesa preko privrednih društava ili pravnih lica.
Neprivrednim djelatnostima iz stava 2 ovog člana se naročito smatraju: predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje, organizovanje i izvođenje javno dostupnih kulturnih manifestacija, razvoj i unapređenje obrazovanja, kulture i naučno-istraživačkih djelatnosti i širenje rezultata naučnih istraživanja koje vrše naučno-istraživačke i ustanove visokog obrazovanja, kao i finansiranje infrastrukture koja nije namijenjena komercijalnoj eksploataciji.
II. USKLAĐENOST I INSTRUMENTI DRŽAVNE POMOĆI
Usklađena državna pomoć
Usklađenom državnom pomoći smatra se državna pomoć koja:
1) ima socijalni karakter, namijenjena pojedinim kategorijama potrošača, ako se odobrava bez diskriminacije u vezi porijekla roba i usluga, i
2) se dodjeljuje za otklanjanje šteta nastalih usljed prirodnih nepogoda ili vanrednih okolnosti.
Pored državne pomoći iz stava 1 ovog člana usklađenom državnom pomoći može se smatrati i državna pomoć za:
1) unapređenje ekonomskog razvoja Crne Gore, odnosno određenog regiona u kojem su životni standard ili stepen zaposlenosti niži od prosječnog u Crnoj Gori;
2) unapređenje implementacije važnog projekta od javnog interesa ili za prevazilaženje ozbiljnih poteškoća u privredi Crne Gore;
3) podsticanje razvoja određenih privrednih djelatnosti i područja, ako pomoć ne utiče negativno na uslove trgovine u mjeri koja je suprotna javnom interesu;
4) unapređenje i očuvanje kulturne baštine, ako pomoć ne utiče na uslove trgovine i konkurencije među drugim učesnicima na tržištu u mjeri koja je u suprotnosti sa javnim interesom.
Bliže kriterijume i uslove dodjele državne pomoći iz st. 1 i 2 ovog člana propisuje Vlada na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Primjena pravila Evropske unije u oblasti državne pomoći
Ovaj zakon primjenjuje se u skladu sa pravilima utvrđenim u regulativama, odlukama, smjernicama, komunikacijama, obavještenjima, preporukama, mišljenjima i drugim aktima Evropske komisije, Evropskog savjeta i Evropskog parlamenta koji se odnose na primjenu odredaba Ugovora sadržanih u Glavi VII, Poglavlje 1 Pravila o zaštiti konkurencije Ugovora o funkcionisanju Evropske unije.
Spisak akata iz stava 1 ovog člana i njihov prevod na crnogorski jezik radi objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore”, čine sastavni dio pravnog poretka Crne Gore u oblasti kontrole državne pomoći.
Za potrebe primjene ovog zakona i akata iz stava 1 ovog člana, nadležnosti koje se u pravilima Evropske unije odnose na Evropsku komisiju u Crnoj Gori vrši Agencija za zaštitu konkurencije, u skladu sa nadležnostima utvrđenim ovim zakonom, a državom članicom smatra se davalac državne pomoći u Crnoj Gori.
Ako pravila Evropske unije iz stava 1 ovog člana zahtijevaju donošenje posebnih nacionalnih mjera ili uređivanje pojedinih pitanja u oblasti državne pomoći, takve mjere uređuju se posebnim propisima u skladu sa ovim zakonom.
Primjena pravila iz stava 1 ovog člana ne utiče na obavezu davalaca državne pomoći da, u skladu sa ovim zakonom, prijavi svaku mjeru državne pomoći Agenciji radi ocjene njene usklađenosti.
Kontrola usklađenosti državne pomoći
Agencija vrši kontrolu usklađenosti državne pomoći i nalaže povraćaj neusklađene državne pomoći.
Neusklađena državna pomoć je državna pomoć koja ne ispunjava zahtjeve utvrđene ovim zakonom.
Postojeća i nova državna pomoć
Postojeća državna pomoć je:
1) individualna državna pomoć ili šema državne pomoći koja je stupila na snagu prije stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica sa jedne strane i Republike Crne Gore sa druge strane („Službeni list CG“, broj 7/07) i koja se primjenjuje;
2) šema državne pomoći i individualna državna pomoć o kojoj je nadležni organ za kontrolu državne pomoći ocijenio da je u skladu sa zakonom kojim se propisuje kontrola državne pomoći;
3) državna pomoć koju treba smatrati postojećom nakon isteka roka zastare iz člana 38 stav 1 ovog zakona;
4) mjera koja nije bila državna pomoć u trenutku odobravanja, ali je zbog razvoja tržišta naknadno utvrđeno da predstavlja državnu pomoć, a davalac državne pomoći je nije izmijenio;
5) mjera koja postaje državna pomoć kao posljedica liberalizacije određene djelatnosti, a koja se ne smatra postojećom pomoći nakon datuma određenog za sprovođenje te liberalizacije.
Nova državna pomoć je svaka državna pomoć, odnosno šema državne pomoći i individualna državna pomoć koja ne predstavlja postojeću državnu pomoć, uključujući i izmjene postojećih državnih pomoći.
Pomoć male vrijednosti (de minimis pomoć)
Pomoć male vrijednosti je pomoć koja nema značajan uticaj na konkurenciju na tržištu, odnosno ne ispunjava uslov iz člana 2 tačka 4 ovog zakona.
Pomoć iz stava 1 ovog člana dodjeljuje se po pravilima i pod uslovima koje propisuje Ministarstvo.
Instrumenti državne pomoći
Državna pomoć može se dodijeliti kroz instrumente državne pomoći kao:
1) subvencija ili subvencionisana kamatna stopa na kredite;
2) fiskalna olakšica (porez, doprinos i drugi javni prihodi);
3) garancija države ili jedinice lokalne samouprave;
4) ustupanje dobiti i/ili dividende države ili jedinice lokalne samouprave korisniku državne pomoći;
5) otpis duga prema državi, lokalnoj samoupravi, privrednom društvu pod kontrolom države ili jedinice lokalne samouprave ili pravnom licu koje upravlja i raspolaže sredstvima javnih prihoda i državnom imovinom;
6) prodaja ili korišćenje državne imovine ili imovine jedinice lokalne samouprave po cijeni nižoj od tržišne;
7) kupovina ili korišćenje imovine ili proizvoda od strane države ili jedinice lokalne samouprave po cijeni višoj od tržišne; i
8) druga pomoć u skladu sa zakonom.
Ekvivalent subvencije
Ekvivalent subvencije je iznos državne pomoći koji je dat kroz instrumente državne pomoći iz člana 11 ovog zakona.
Za izračunavanje ekvivalenta subvencije koriste se referentna i diskontna kamatna stopa.
Referentnu i diskontnu kamatnu stopu iz stava 2 ovog člana objavljuje Agencija na svojoj internet stranici.
Način i metod utvrđivanja i izračunavanja ekvivalenta subvencije, kao i ažuriranje referentne i diskontne kamatne stope koje se koriste za obračun iznosa i diskontovanja državne pomoći propisuje Ministarstvo.
Datum dodjele pomoći
Datum dodjele državne pomoći i pomoći male vrijednosti je datum na koji je korisniku pomoći dodijeljeno zakonsko pravo da primi pomoć.
Registri državne pomoći
O dodijeljenoj državnoj pomoći i pomoći male vrijednosti Agencija vodi registre.
Registar dodijeljene državne pomoći i registar dodijeljene pomoći male vrijednosti su elektronski vođene baze podataka o:
1) davaocima državne pomoći, odnosno pomoći male vrijednosti;
2) korisnicima državne pomoći, odnosno pomoći male vrijednosti;
3) mjerama državne pomoći, odnosno pomoći male vrijednosti;
4) pravnom aktu na osnovu kojeg se dodjeljuje pomoć;
5) broju odluke davaoca o dodjeli državne pomoći, odnosno pomoći male vrijednosti;
6) vrsti korisnika državne pomoći, odnosno pomoći male vrijednosti;
7) sektoru djelatnosti korisnika državne pomoći, odnosno pomoći male vrijednosti;
8) vrsti državne pomoći, odnosno pomoći male vrijednosti;
9) iznosu dodijeljene državne pomoći, odnosno pomoći male vrijednosti;
10) datumu dodjele državne pomoći, odnosno pomoći male vrijednosti;
11) datumu objave akta kojim se dodjeljuje državna pomoć, odnosno pomoć male vrijednosti.
Davaoci državne pomoći dužni su da podatke iz stava 2 ovog člana o dodijeljenoj državnoj pomoći, odnosno pomoći male vrijednosti unesu u registre, u roku od 30 dana od dana dodjele državne pomoći, odnosno pomoći male vrijednosti.
Pristup davalaca državne pomoći registrima iz stava 2 ovog člana omogućava se korišćenjem identifikacionog koda koji Agencija dodjeljuje licu ovlašćenom od strane davaoca državne pomoći, odnosno davaoca pomoći male vrijednosti.
Davalac državne pomoći dužan je da sve podatke tačno i istinito unese u registre iz stava 1 ovog člana.
Registri iz stava 2 ovog člana su javni i nalaze se na internet stranici Agencije.
Bliži način unosa podataka iz stava 2 ovog člana, kao i način pristupa iz stava 4 ovog člana propisuje Ministarstvo.