Zakon o obezbjeđivanju zdravstveno ispravne vode za ljudsku upotrebu

Ovim zakonom propisuju se parametri zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku upotrebu (u daljem tekstu: voda), procjena rizika i upravljanje rizikom od zagađenja, obaveze pravnih lica koja obavljaju djelatnost javnog vodosnabdijevanja i isporučuju vodu potrošačima, aktivnosti u slučaju odstupanja od propisanih vrijednosti parametara, monitoring vode, poboljšanje dostupnosti vode, kao i druga pitanja od značaja za obezbjeđivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti vode radi zaštite zdravlja ljudi od negativnih uticaja svih oblika zagađenja vode.

Ovaj zakon ne primjenjuje se na:

1) prirodnu mineralnu vodu koja je priznata kao mineralna voda od strane nadležnog organa, u skladu sa propisom kojim se uređuju prirodne mineralne vode;

2) vodu koja je lijek, u skladu sa zakonom kojim se uređuju ljekovi;

3) vodu koju pomorska plovila desalinizuju i isporučuju putnicima koje prevoze, osim odredbi kojima se uređuju kvalitet, procjena rizika, upravljanje rizikom, procjena rizika za unutrašnju vodovodnu mrežu, standardi kvaliteta i preduzimanje korektivnih mjera i ograničenja;

4) vodu iz individualnog vodosnabdijevanja, osim ako se koristi za komercijalnu ili djelatnost od javnog interesa;

5) izvorsku vodu koja se sipa u boce ili u drugu ambalažu, osim odredbi koje se odnose na kvalitet i parametre zdravstvene ispravnosti;

6) sistematsko ispitivanje sadržaja radionuklida u vodi.

Stanovnike koji se snabdijevaju vodom iz individualnog vodosnabdijevanja, jedinica lokalne samouprave obavještava, putem sredstava javnog informisanja, da se na izvor koji ih snabdijeva vodom ne primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuju aktivnosti koje se preduzimaju radi zaštite zdravlja ljudi od negativnih uticaja koji su posljedica bilo kojeg zagađenja vode, a Institut za javno zdravlje Crne Gore (u daljem tekstu: Institut) daje savjete o zaštiti zdravlja u slučaju pojave rizika koji je neposredna posljedica kvaliteta i zdravstvene ispravnosti vode.

Vodom se smatra svaka voda:

1) u izvornom stanju ili nakon obrade, koja je namijenjena za piće, kuvanje, pripremu hrane ili druge potrebe domaćinstva i u javnim i privatnim prostorima, bez obzira na njeno porijeklo i da li se snabdijevanje vrši iz distributivne mreže, cistijerni ili se sipa u boce, odnosno drugu ambalažu za vodu, uključujući izvorsku vodu;

2) koja se u poslovanju hranom upotrebljava za proizvodnju, obradu, očuvanje ili stavljanje na tržište proizvoda ili supstanci namijenjenih za ishranu ljudi, osim ako se organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja (u daljem tekstu: Ministarstvo) i organ uprave nadležan za bezbjednost hrane saglase da kvalitet vode ne može uticati na bezbjednost hrane u njenom konačnom obliku;

3) koja se upotrebljava kao ulazna voda za punjenje bazena, za fontane i termomineralna voda koja se koristi za piće.

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

1) analiza vode je određivanje senzorskih, fizičko-hemijskih, hemijskih, mikrobioloških i drugih svojstava vode radi utvrđivanja njene zdravstvene ispravnosti;

2) higijensko-epidemiološke indikacije su indikacije koje upućuju na mogućnost zagađenja vode mikrobiološkim, hemijskim, radioaktivnim ili drugim zagađujućim supstancama, zbog tehničkog stanja objekta za vodosnabdijevanje, elementarnih nepogoda, iznenadnog zagađenja (incidentni događaj) ili drugog iznenadnog zagađenja i epidemiološke situacije;

3) hidrološka godina je razdoblje punog hidrološkog ciklusa koje je promjenljivo i traje od sedam do 17 mjeseci, u zavisnosti od klimatskih uslova i geografskog položaja;

4) individualno vodosnabdijevanje je oblik pojedinačnog vodosnabdijevanja za manje od 50 potrošača ili 10 m³/dan, ako se na njemu ne obavlja komercijalna ili djelatnost od javnog interesa;

5) indikatorski parametar je pokazatelj zdravstvene ispravnosti vode koji uključuje pojedine fizičke, fizičko-hemijske, biološke i mikrobiološke parametre;

6) izvorište je prostor gdje voda prirodno izvire na površinu, odnosno mjesto gdje se iz bunara, izvora ili vrela, voda crpi iz tijela podzemne vode, kao i mjesto zahvata vode iz površinske vode;

7) isporučilac vode je subjekat koji isporučuje vodu namijenjenu za ljudsku upotrebu;

8) iznenadno zagađenje (incidentni događaj) je nagli prodor štetnih i/ili opasnih supstanci i/ili mikroorganizama u količinama koje mogu biti štetne ili opasne po zdravlje ljudi u vodozahvatu ili vodne građevine za vodosnabdijevanje, a posljedica su ljudske aktivnosti;

9) javno vodosnabdijevanje je djelatnost zahvatanja vode iz podzemnih i površinskih vodonosnih slojeva i njene obrade, kao i distribucije do krajnjeg potrošača ili do drugog pravnog lica za javno vodosnabdijevanje za više od 50 potrošača ili 10 m³/dan, ako se ti poslovi obavljaju putem sistema javnog vodosnabdijevanja kojima upravljaju pravna lica registrovana za obavljanje djelatnosti javnog vodosnabdijevanja (u daljem tekstu: pravno lice);

10) lokalni vodovod je vodovod u naselju ili izvan naselja koji služi za snabdijevanje vodom jednog ili grupe stambenih ili privrednih objekata;

11) mediji za filtriranje su materijali kroz koje voda prolazi tokom procesa filtracije, a koji zadržavaju ili uklanjaju čestice, mikroorganizme ili hemijske supstance iz vode;

12) monitoring vode je sistematsko praćenje zdravstvene ispravnosti vode sprovođenjem niza planiranih mjerenja i analiza pojedinih parametara, kako bi se utvrdila njena usaglašenost sa propisanim vrijednostima;

13) opasnost predstavlja biološki, hemijski, fizički ili radiološki agens u vodi ili drugi oblik stanja vode koji može štetno da utiče na zdravlje ljudi;

14) opasan događaj predstavlja događaj kojim se sistem snabdijevanja vodom dovodi u opasnost, odnosno iz njega se ne uklanja opasnost;

15) prioritetni objekti su veliki objekti koji nijesu domaćinstva, sa većim brojem korisnika koji su potencijalno izloženi rizicima povezanim sa vodom i veliki objekti za javnu upotrebu: zdravstvene ustanove, obrazovno-vaspitne ustanove, ustanove socijalne i dječje zaštite, sportske dvorane, ugostiteljski objekti i objekti za kolektivni smještaj, tržni centri i sl;

16) poslovanje hranom je profitabilna ili neprofitabilna djelatnost, javna ili privatna, koja se obavlja u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane;

17) regionalni vodovod je vodovod koji snabdijeva vodom dva ili više naselja na području više jedinica lokalne samouprave;

18) rizik predstavlja kombinaciju mogućeg opasnog događaja i ozbiljnosti posljedica ako se u sistemu vodosnabdijevanja dogode opasnost i opasan događaj;

19) smjesa je hemijska smješa metala, emajla, keramike ili drugog anorganskog materijala;

20) subjekat u poslovanju hranom je pravno ili fizičko lice ili preduzetnik koji je odgovoran za ispunjavanje propisanih zahtjeva za hranu u okviru djelatnosti koju obavlja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje bezbjednost hrane;

21) seoski vodovod je sistem za snabdijevanje vodom za piće seoskog naselja ili njegovog dijela koje ima manje od 200 stanovnika ili čija prosječna godišnja potreba za vodom nije veća od 100 m³/dan (1,16 l/s);

22) unutrašnja vodovodna mreža je unutrašnja instalacija vodovodne mreže koju čine cijevi, oprema i uređaji instalirani od zatvarača, koji se nalazi neposredno iza vodomjera, do slavine koja se uobičajeno koristi za točenje vode u javnim i privatnim prostorima, za koju ne odgovara isporučilac vode, u skladu sa zakonom;

23) usaglašenost je usklađenost rezultata analize parametara sa propisanim vrijednostima, odnosno maksimalno dozvoljenim koncentracijama;

24) uzorak vode je određena količina vode koja je na propisani način uzeta za laboratorijsku analizu jednokratno na jednom mjestu;

25) uzorkovanje je postupak uzimanja uzorka vode za laboratorijsku analizu iz izvorišta, pojedinih objekata za javno vodosnabdijevanje i drugih mjesta u određenim vremenskim razmacima;

26) vodovodna mreža je sistem transportnih (magistralnih), transportno-distributivnih (glavnih) i distributivnih cjevovoda sa pratećim objektima i uređajima, kojima se voda od vodozahvata transportuje do mjernog instrumenta potrošača, uključujući i mjerni instrument.

Radi zaštite zdravlja ljudi od negativnih uticaja svih oblika zagađenja, voda mora da bude zdravstveno ispravna.

Voda je zdravstveno ispravna ako ispunjava sljedeće standarde kvaliteta:

1) ne sadrži mikroorganizme, parazite i njihove razvojne oblike ili supstance koje same ili u određenoj koncentraciji mogu predstavljati opasnost po zdravlje ljudi;

2) ispunjava minimalne vrijednosti mikrobioloških, hemijskih i indikatorskih parametara koji se koriste za praćenje zdravstvene ispravnosti vode i parametara relevantnih za procjenu rizika za unutrašnju vodovodnu mrežu;

3) preduzimaju se odgovarajuće mjere za obezbjeđivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti vode, u skladu sa ovim zakonom;

4) ispunjava vrijednosti dopunskih parametara koji se mogu utvrditi samo za određeni dio teritorije Crne Gore, radi zaštite zdravlja ljudi.

Parametre, vrijednost parametara, metode, obim i učestalost analiza koje se koriste za provjeru zdravstvene ispravnosti vode propisuje Ministarstvo.

Zdravstvena ispravnost vode obezbjeđuje se preduzimanjem mjera i aktivnosti kojima se održavaju ili popravljaju vrijednosti parametara (prečišćavanje vode), obezbjeđivanjem kvaliteta tretmana vode, opreme i materijala koji dolaze u kontakt s vodom.

Mjere i aktivnosti iz stava 1 ovog člana zasnivaju se na načelu predostrožnosti, koje podrazumijeva zaštitu od direktnog ili indirektnog uticaja na smanjenje kvaliteta ili povećanje zagađenja vode, u skladu sa ovim zakonom.

U cilju primjene načela iz stava 2 ovog člana, izvorišta, kao i objekti za javno vodosnabdijevanje moraju biti zaštićeni od slučajnog ili namjernog zagađenja, kao i od drugih uticaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost i čistoću vode koja se koristi za proizvodnju vode u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje vodama.

Preduzimanje mjera i aktivnosti iz stava 1 ovog člana ne smije direktno ili indirektno uticati na pogoršanje postojećeg kvaliteta vode u obimu koji je od značaja za zaštitu zdravlja ljudi, kao ni na bilo koje povećanje zagađenja vode.

Ako se vrši dezinfekcija vode kao dio obrade ili distribucije, pravno lice provjerava efikasnost upotrijebljenog dezinfekcionog tretmana kako bi se zagađenje usljed nusproizvoda dezinfekcije održavalo što je moguće nižim, bez ugrožavanja same dezinfekcije.

Vodi se ne smiju dodavati nikakve materije, osim onih koje zahtijeva postupak obrade ili dezinfekcije.

Voda kojoj nije potrebna dodatna obrada ima prednost korišćenja za javno vodosnabdijevanje.

Vrijednosti mikrobioloških i hemijskih parametara vode moraju biti usaglašene na mjestu isporuke vode, i to na:

1) slavini iz koje voda izlazi u prostoriji ili objektu gdje se uobičajeno koristi za upotrebu, ako se doprema putem vodovodne mreže;

2) slavini iz koje voda izlazi, ako se doprema iz cistijerne;

3) mjestu punjenja u boce ili drugu ambalažu namijenjenu za upotrebu;

4) mjestu na kojem je subjekat u poslovanju hranom uključuje u proces proizvodnje hrane;

5) izvorištu, sa kojeg se direktno upotrebljava;

6) mjestu zahvatanja iz bistijerne i bunara;

7) mjestu točenja, nakon procesa obrade i/ili dezinfekcije, ako se obrađuje i/ili dezinfikuje;

8) mjestu predaje drugom subjektu koji obavlja djelatnost javnog vodosnabdijevanja (uvoz, regionalni vodovod i drugi sistemi) ili do krajnjeg potrošača;

9) slavini iz koje voda izlazi na česmi koja se nalazi na javnim mjestima, u skladu sa odlukom jedinice lokalne samouprave.

Obrada i distribucija, kao i snabdijevanje vodom zasniva se na principu procjene rizika i upravljanja rizikom koju sprovodi pravno lice i obuhvata cijeli lanac snabdijevanja od područja sliva za vodozahvat, obrade, skladištenja i distribucije do mjesta usaglašenosti parametara na mjestu isporuke vode iz člana 8 ovog zakona.

Procjena rizika i upravljanje rizikom obuhvata:

1) procjenu rizika i upravljanje rizikom za područje sliva za vodozahvate, u skladu sa članom 12 ovog zakona;

2) procjenu rizika i upravljanje rizikom za svaki sistem vodosnabdijevanja koji uključuje zahvatanje, obradu, skladištenje i distribuciju vode do mjesta isporuke iz člana 8 ovog zakona; i

3) procjenu rizika za unutrašnju vodovodnu mrežu, u skladu sa članom 18 ovog zakona.

Procjenu rizika i upravljanje rizikom za područje sliva za vodozahvate pravno lice sprovodi jednom u šest godina, a po potrebi i češće i redovno preispituje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje vodama.

Procjenu rizika i upravljanje rizikom za sistem javnog vodosnabdijevanja pravno lice sprovodi jednom u šest godina, a po potrebi i češće, u skladu sa ovim zakonom.

Procjenu rizika za unutrašnju vodovodnu mrežu vlasnik, odnosno korisnik mreže sprovodi u skladu sa ovim zakonom.

U slučaju iznenadnog zagađenja (incidentni događaj), pravno lice dužno je da o tome odmah obavijesti potrošače objavljivanjem obavještenja na svojoj internet stranici i u drugim sredstvima javnog informisanja, kao i da obavijesti Institut ili zdravstvenu ustanovu koja ima organizovanu higijensko-epidemiološku službu za teritoriju na kojoj se nalazi izvorište, odnosno pravno lice i sanitarnu inspekciju.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, Institut, odnosno zdravstvena ustanova daje potrošačima preporuke i uputstva i predlaže preduzimanje mjera u cilju zaštite zdravlja ljudi.

Prije korišćenja novog izvorišta za javno vodosnabdijevanje, pravno lice je dužno da izvrši analizu vrijednosti parametara iz člana 6 ovog zakona najmanje četiri puta u jednoj hidrološkoj godini, a ako izvorište nije korišćeno duže od šest mjeseci, prije njegovog ponovnog korišćenja vrši se procjena rizika i analiza vrijednosti mikrobioloških, fizičkih, hemijskih i indikatorskih parametara.

Analizu iz stava 1 ovog člana i člana 32 ovog zakona vrši laboratorija zdravstvene ustanove koja je akreditovana i ovlašćena u skladu sa članom 23 ovog zakona.

Pored mjera za zaštitu površinskih voda, podzemnih voda i zaštićenih područja koje se sprovode u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje vodama, organ uprave nadležan za hidrometeorološke poslove dužan je da za područje sliva za vodozahvate uspostavi i sprovodi procjenu rizika i upravlja rizikom od zagađenja koja obuhvata:

1) određivanje područja sliva za vodozahvat, sa:

- utvrđivanjem i izradom mape područja sliva za vodozahvat,

- izradom mape zaštićenih zona, u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje vodama,

- georeferentnim podacima za sve vodozahvate u područjima sliva, koji se prikupljaju i čuvaju u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje vodama,

- opisom korišćenja zemljišta, načinom oticanja vode i ponovnog napajanja u područjima sliva za vodozahvate;

2) utvrđivanje opasnosti i opasnih događaja u područjima sliva za vodozahvate određenih zakonom kojim se uređuje upravljanje vodama i procjenu rizika koji mogu prouzrokovati pogoršanje kvaliteta vode, koji može predstavljati rizik po zdravlje ljudi;

3) odgovarajuće praćenje određenih parametara, supstanci ili zagađujućih supstanci u površinskoj, podzemnoj ili mješovitoj vodi u području sliva za vodozahvat ili u sirovoj vodi, u skladu sa opasnostima i opasnim događajima iz tačke 2 ovog stava, koji se odnose na:

- mikrobiološke, hemijske ili dopunske parametre,

- zagađujuće supstance utvrđene u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje vodama,

- prioritetne supstance i druge zagađujuće supstance utvrđene propisom kojim se uređuju standardi kvaliteta podzemnih voda,

- zagađujuće supstance specifične za rječni sliv utvrđene zakonom kojim se uređuje upravljanje vodama,

- druge zagađujuće supstance od značaja za vodu, utvrđene u skladu sa tačkom 2 ovog stava,

- supstance prirodno prisutne u vodi koje mogu predstavljati rizik po zdravlje ljudi,

- supstance i jedinjenja koji se nalaze na spisku za praćenje i koji su od značaja za javnost i nauku zbog javnog zdravlja, u skladu sa članom 22 stav 5 tačka 3 ovog zakona.

Organ uprave nadležan za hidrometeorološke poslove koji sprovodi procjenu rizika u području sliva za vodozahvate ili prati sirovu vodu, dužan je da obavijesti Ministarstvo, Institut i organ uprave nadležan za poslove upravljanja vodama o kretanjima i neuobičajenim količinama ili koncentracijama parametara, supstanci ili zagađujućih supstanci.

U skladu sa rezultatima procjene rizika iz člana 12 ovog zakona, a radi sprečavanja ili kontrole utvrđenih rizika, organ uprave nadležan za hidrometeorološke poslove preduzima sljedeće mjere upravljanja rizikom, i to:

1) utvrđuje i sprovodi preventivne mjere u područjima sliva za vodozahvate;

2) utvrđuje i sprovodi mjere ublažavanja rizika u područjima sliva za vodozahvate;

3) vrši odgovarajuće praćenje parametara, supstanci ili zagađujućih supstanci u površinskoj, podzemnoj ili mješovitoj vodi u područjima sliva za vodozahvate ili u sirovoj vodi čija upotreba može da predstavlja rizik po zdravlje ljudi ili da izazove neprihvatljivo pogoršanje kvaliteta vode;

4) vrši evaluaciju potrebe za uspostavljanjem i prilagođavanjem zona zaštite za podzemnu i površinsku vodu.

Za vodozahvat koji ima status vodnog dobra od lokalnog značaja, mjere upravljanja rizicima iz stava 1 ovog člana preduzima nadležni organ lokalne uprave.

Radi procjene rizika i upravljanja rizikom za područje sliva za vodozahvate i kontrole kvaliteta vode, Ministarstvo, Institut i organ uprave nadležan za poslove upravljanja vodama međusobno sarađuju radi prikupljanja i razmjene informacija i podataka o sprovođenju mjera u

skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje vodama i procjenom rizika i upravljanja rizikom u skladu sa čl. 12 i 13 ovog zakona.

Na osnovu procjene rizika i informacija iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo pravnom licu može da:

1) naloži dodatno praćenje ili obradu određenih parametara;

2) odobri smanjenje učestalosti praćenja ili prestanak praćenja pojedinih parametara sa spiska parametara koji se prate, u skladu sa članom 22 stav 5 tačka 1 ovog zakona, bez sprovođenja procjene rizika za sistem snabdijevanja, osim osnovnih parametara sa spiska parametara utvrđenog propisom iz člana 22 stav 8 ovog zakona i supstanci za koje postoji opravdan rizik da mogu pogoršati kvalitet vode.

U slučaju iz stava 2 tačka 2 ovog člana, obezbjeđuje se odgovarajuće praćenje parametara, uz preispitivanje procjene rizika i upravljanja rizikom za područja sliva za vodozahvate u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje vodama.