Правила о мерах по охране труда и здоровья от рисков воздействия вибрации

Ovim pravilnikom propisuju se minimalni zahtjevi koji se odnose na mjere zaštite i zdravlja na radu koje poslodavac treba da obezbijedi radi otklanjanja ili smanjenja rizika po zaštitu i zdravlje na radu zaposlenih koji proizilaze ili mogu proisteći iz izloženosti mehaničkim vibracijama za vrijeme rada.

Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:

1) vibracije šaka - ruka su mehaničke vibracije koje, kad se prenesu na sistem šaka - ruka, predstavljaju rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenog, a naročito rizik od nastanka vaskularnih, koštanih, neuroloških i mišićnih poremećaja, kao i oštećenja kostiju i zglobova;

2) vibracije cijelog tijela su mehaničke vibracije koje, kad se prenesu na cijelo tijelo, predstavljaju rizik po zaštitu i zdravlje zaposlenog, a naročito rizik od nastanka oboljenja donjeg dijela leđa i povrede kičme;

3) poslodavac je pravno lice, dio stranog privrednog društva ili preduzetnik, državni organ, organ državne uprave, služba Predsjednika Crne Gore, Skupštine Crne Gore, Vlade Crne Gore, sud, tužilaštvo, fond, zavod, agencija, ustanova, regulatorno i nezavisno tijelo, organ lokalne samouprave i lokalne uprave, kao i fizičko lice u svojstvu investitora, koji zapošljava lice po osnovu ugovora o radu ili ga angažuje po drugom osnovu u skladu sa zakonom;

4) radna sredina i radna okolina je prostor u kojem se obavlja rad i uključuje radna mjesta, radne uslove, radne postupke, odnose u procesu rada i druge uticaje spoljašnje sredine;

5) mjere zaštite i zdravlja na radu su dio prevencije i preduzimaju se u cilju poboljšanja zaštite i/ili higijene i/ili zdravlja zaposlenog;

6) rizik je vjerovatnoća da opasnost može prouzrokovati povredu na radu, profesionalnu bolest ili bolest u vezi sa radom;

7) procjena rizika je sistematsko evidentiranje i procjenjivanje svih faktora u procesu rada, saglasno prirodi djelatnosti poslodavca sa ciljem da se utvrde mogući uzroci nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti ili bolesti u vezi sa radom i utvrđivanje mogućnosti, odnosno načina sprečavanja, otklanjanja ili smanjenja rizika;

8) zaposleni je lice koje radi kod poslodavca po osnovu ugovora o radu, uključujući lice koje se osposobljava za rad i pripravnika, kao i svako lice koje po bilo kom pravnom osnovu obavlja rad kod poslodavca;

9) radna stanica obuhvata cjelokupno okruženje i prostor u kojem se zaposleni nalazi i obavlja svoje radne zadatke.

Granične i akcione vrijednosti izloženosti vibracijama šaka - ruka su:

1) dnevna granična vrijednost izloženosti utvrđena u odnosu na referentni period od osam sati – 5 m/s²;

2) dnevna akciona vrijednost izloženosti utvrđena u odnosu na referentni period od osam sati – 2,5 m/s².

Procjena i mjerenje izloženosti zaposlenog vibracijama šaka - ruka dati su u Prilogu 1.

Granične i akcione vrijednosti izloženosti vibracijama cijelog tijela su:

1) dnevna granična vrijednost izloženosti utvrđena u odnosu na referentni period od osam sati – 1,15 m/s²;

2) dnevna akciona vrijednost izloženosti utvrđena u odnosu na referentni period od osam sati – 0,5 m/s².

Procjena i mjerenje izloženosti zaposlenog vibracijama cijelog tijela dati su u Prilogu 2.

Poslodavac treba da za sva radna mjesta u radnoj sredini i radnoj okolini na kojima postoji mogućnost izlaganja zaposlenih mehaničkim vibracijama izvrši procjenu rizika od nastanka povreda i oštećenja zdravlja zaposlenih i utvrdi mjere za otklanjanje ili smanjenje tih rizika.

U okviru procjene rizika iz stava 1 ovog člana, poslodavac procjenjuje nivo mehaničkih vibracija kojima su zaposleni izloženi, a ako je potrebno, obezbjeđuje mjerenje nivoa tih vibracija u skladu sa tačkom 2 Priloga 1 ili tačkom 2 Priloga 2.

Nivo izloženosti mehaničkim vibracijama može se procijeniti posmatranjem određenih radnih aktivnosti i korišćenjem odgovarajućih informacija o vjerovatnom nivou vibracija koje odgovaraju sredstvima za rad ili tipovima sredstava za rad koji se koriste u određenim uslovima rada, uključujući i informacije koje daje proizvođač sredstava za rad.

Procjena nivoa izloženosti mehaničkim vibracijama iz stava 3 ovog člana ne smatra se mjerenjem nivoa mehaničkih vibracija, jer mjerenje zahtijeva upotrebu odgovarajućih mjernih instrumenata i primjenu odgovarajuće metodologije.

Procjenu i mjerenje nivoa mehaničkih vibracija iz stava 1 ovog člana, u odgovarajućim vremenskim intervalima, planiraju i sprovode pravna lica ili preduzetnici koji imaju ovlašćenje za obavljanje stručnih poslova zaštite i zdravlja na radu u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu.

Poslodavac treba da podatke dobijene na osnovu procjene i/ili mjerenja mehaničkih vibracija čuva u odgovarajućem obliku, kako bi se omogućio uvid u te podatke u kasnijim fazama.

Prilikom procjene rizika, poslodavac treba da uzme u obzir:

1) nivo, tip i trajanje izloženosti mehaničkim vibracijama, uključujući izloženost vibracijama sa prekidima ili ponavljajućim udarima;

2) granične i akcione vrijednosti izloženosti iz čl. 4 i 5 ovog pravilnika;

3) bilo koju posljedicu po zaštitu i zdravlje zaposlenog kod posebno visokog rizika;

4) bilo kakve indirektne uticaje na zaštitu i zdravlje zaposlenog koji su rezultat međusobnog uticaja mehaničkih vibracija i radnog mjesta ili sredstava za rad, naročito u slučaju ometanja i indirektnih rizika iz tač. 3 i 4 Priloga 1;

5) informacije dobijene od proizvođača sredstava za rad, u skladu sa posebnim propisima;

6) mogućnosti zamjene sredstava za rad drugim sredstvima za rad projektovanim za smanjivanje nivoa izloženosti mehaničkim vibracijama;

7) izloženost zaposlenog vibracijama cijelog tijela kad radi duže od punog radnog vremena, naročito u slučaju produžene izloženosti iz tačke 5 Priloga 2;

8) specifične uslove rada (npr. niske temperature);

9) odgovarajuće informacije dobijene praćenjem zdravstvenog stanja zaposlenog, uključujući i objavljene informacije, kad je to moguće.

Ako se na osnovu procjene rizika utvrdi da priroda i obim rizika u vezi sa mehaničkim vibracijama ne zahtijevaju dalju detaljnu procjenu, poslodavac može u procjeni rizika navesti obrazloženje za takav zaključak.

Poslodavac treba da izmijeni akt o procjeni rizika u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu, naročito ako su nastale značajne promjene zbog kojih ovaj akt ne odgovara stvarnom stanju ili kad rezultati praćenja zdravstvenog stanja zaposlenog pokažu da je to neophodno.

Poslodavac treba da, uzimajući u obzir tehnički napredak i raspoložive mjere za kontrolu rizika na izvoru, rizike od izloženosti mehaničkim vibracijama otkloni na izvoru ili ih svede na najmanju moguću mjeru, u skladu sa opštim načelima prevencije utvrđenim zakonom.

Kad se na osnovu procjene rizika iz člana 6 ovog pravilnika utvrdi da su prekoračene akcione vrijednosti izloženosti vibracijama iz čl. 4 i 5 ovog pravilnika, poslodavac treba da donese i sprovede plan tehničkih i organizacionih mjera za smanjenje izloženosti mehaničkim vibracijama i drugim povezanim rizicima na najmanju moguću mjeru, uzimajući u obzir naročito:

- druge metode rada kojima se obezbjeđuje manja izloženost mehaničkim vibracijama;

- odgovarajuća sredstva za rad na kojima su primijenjeni ergonomski zahtjevi i koja, s obzirom na poslove koji treba da se obave, prouzrokuju mehaničke vibracije u najmanjoj mogućoj mjeri;

- pomoćnu opremu koja smanjuje rizik od mehaničkih vibracija, kao što su sjedišta koja efektivno smanjuju vibracije cijelog tijela i rukohvati koji smanjuju vibracije šaka - ruka;

- odgovarajuće načine održavanja sredstava za rad i radne sredine i radne okoline;

- projektovanje i raspored radnih mjesta i radnih stanica;

- odgovarajući stepen informisanosti i osposobljenosti zaposlenog za korišćenje sredstava za rad na način kojim se obezbjeđuje najmanja moguća mjera izloženosti mehaničkim vibracijama;

- ograničenje trajanja i intenziteta izloženosti mehaničkim vibracijama;

- raspored radnog vremena i odmor u toku radnog vremena;

- obezbjeđivanje sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite na radu za zaštitu zaposlenih od hladnoće i vlage.

Poslodavac treba da obezbijedi da zaposleni ni u kom slučaju ne bude izložen mehaničkim vibracijama iznad graničnih vrijednosti izloženosti.

Ako i pored mjera koje preduzima, izloženost zaposlenog mehaničkim vibracijama prelazi granične vrijednosti, poslodavac odmah treba da sprovede sve mjere zaštite i zdravlja na radu u skladu sa zakonom, kako bi izloženost bila ispod granične vrijednosti.

U slučaju iz stava 4 ovog člana, poslodavac utvrđuje razloge prekoračenja granične vrijednosti izloženosti i prilagođava mjere zaštite i zdravlja na način kojim se sprečava ponovno prekoračenje granične vrijednosti izloženosti mehaničkim vibracijama.

Poslodavac treba da mjere iz ovog člana prilagodi zaposlenim ženama za vrijeme trudnoće, licima mlađim od 18 godina života, kao i licima sa invaliditetom, u skladu zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu.

Kad su zaposleni izloženi mehaničkim vibracijama na radu, poslodavac treba da zaposlenima i predstavnicima zaposlenih za zaštitu i zdravlje na radu obezbijedi odgovarajuće informisanje i osposobljavanje u vezi sa ishodom procjene rizika iz člana 6 ovog pravilnika, koje naročito obuhvata:

1) mjere koje se preduzimaju radi otklanjanja ili smanjenja rizika od izloženosti mehaničkim vibracijama;

2) granične i akcione vrijednosti izloženosti iz čl. 4 i 5 ovog pravilnika;

3) rezultate procjene rizika i mjerenja iz člana 6 ovog pravilnika i povrede koje mogu nastati upotrebom sredstava za rad;

4) način prepoznavanja i prijavljivanja povreda;

5) pravo zaposlenih na praćenje zdravstvenog stanja;

6) bezbjedne postupke u svim procesima rada kojima se smanjuje izloženost mehaničkim vibracijama.

Kad rezultati procjene rizika i mjerenja iz člana 6 ovog pravilnika ukazuju na rizik po zdravlje zaposlenog usljed izloženosti mehaničkim vibracijama, poslodavac treba da zaposlenom obezbijedi praćenje zdravstvenog stanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu.

Praćenje zdravstvenog stanja iz stava 1 ovog člana ima za cilj prevenciju i brzo otkrivanje bilo kog oštećenja zdravlja povezanog sa izlaganjem mehaničkim vibracijama za konkretno radno mjesto i primjenjuje se u slučaju kad:

1) je izloženost zaposlenog mehaničkim vibracijama takva da se može uspostaviti veza između te izloženosti i prepoznatljive bolesti ili štetnih efekata po zdravlje zaposlenog;

2) postoji vjerovatnoća da će se bolest ili štetni efekti pojaviti u konkretnim uslovima u kojima zaposleni radi; i

3) postoje provjerene metode za otkrivanje bolesti ili štetnih efekata po zdravlje.

Zaposleni koji su izloženi mehaničkim vibracijama koje premašuju vrijednosti iz člana 4 stav 1 tačka 2 i člana 5 stav 1 tačka 2 ovog pravilnika, imaju pravo na praćenje zdravstvenog stanja.

Za svakog zaposlenog čije se zdravstveno stanje prati vodi se i redovno ažurira individualna zdravstvena dokumentacija u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu i propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, koja sadrži rezultate sprovedenog praćenja i čuva se u obliku koji omogućava naknadni uvid, uz poštovanje povjerljivosti podataka u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje podacima u oblasti zdravstva.

Zaposleni ima pravo pristupa podacima iz svoje zdravstvene dokumentacije, a nadležnoj inspekciji se, na zahtjev, dostavljaju kopije, odnosno odgovarajući podaci iz zdravstvene dokumentacije, u skladu sa zakonom.

Ako se praćenjem zdravstvenog stanja utvrdi postojanje bolesti ili štetnih uticaja po zdravlje zaposlenog, za koje doktor specijalista medicine rada smatra da je posljedica izloženosti mehaničkim vibracijama na radu:

1) doktor specijalista medicine rada obavještava zaposlenog o rezultatima uticaja na njegovo zdravlje i savjetuje ga o praćenju zdravstvenog stanja kojem bi trebalo da se podvrgne nakon prestanka izloženosti mehaničkim vibracijama;

2) poslodavac se obavještava o svim značajnim rezultatima praćenja zdravstvenog stanja, uz poštovanje privatnosti i povjerljivosti svih podataka o zdravlju zaposlenog u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje podacima u oblasti zdravstva;

3) poslodavac treba da:

- preispita procjenu rizika iz člana 6 ovog pravilnika,

- preispita i, po potrebi, izmijeni mjere iz člana 7 ovog pravilnika,

- prilikom preduzimanja mjera iz člana 7 ovog pravilnika, uzme u obzir mišljenje doktora specijaliste medicine rada i razmotri mogućnost raspoređivanja zaposlenog na poslove bez rizika od daljeg izlaganja mehaničkim vibracijama;

- obezbijedi redovno praćenje i provjeru zdravstvenog stanja drugih zaposlenih koji su bili izloženi sličnim nivoima mehaničkih vibracija od strane doktora specijaliste medicine rada, stručnog lica za zaštitu i zdravlje na radu, odnosno nadležnog organa u skladu sa zakonom.

Prilozi br. 1 i 2 čine sastavni dio ovog pravilnika.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu od rizika izloženosti vibracijama* („Službeni list CG“, broj 24/16).

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.

1. Procjena izloženosti

1.1. Procjena nivoa izloženosti mehaničkim vibracijama šaka - ruka zasniva se na izračunavanju vrijednosti dnevne izloženosti svedene na osmočasovni referentni period A(8), izražene kao korijen zbira kvadrata (rms) (ukupna vrijednost) frekvencijski ponderisanih vrijednosti ubrzanja, određenih na ortogonalnim osama ahwx, ahwy, ahwz, kako je definisano u poglavljima 4 i 5 i Prilogu A ISO standarda 5349-1 (2001).

1.2. Procjena nivoa izloženosti može se izvršiti na osnovu procjene zasnovane na podacima koje dostavljaju proizvođači, odnosno isporučioci sredstava za rad o nivou emisije sredstava za rad koja se koriste, kao i na osnovu posmatranja određenih radnih aktivnosti ili na osnovu mjerenja.

2. Mjerenje

2.1. Kada se mjerenje vrši u skladu sa članom 6 stav 4 ovog pravilnika:

- metode koje se koriste mogu obuhvatati uzorkovanje, koje mora biti reprezentativno za ličnu izloženost zaposlenog predmetnim mehaničkim vibracijama;

- metode i aparati koji se koriste i moraju biti prilagođeni specifičnim karakteristikama mehaničkih vibracija koje se mjere, faktorima okoline i karakteristikama mjernih uređaja, u skladu sa ISO standardom 5349-2(2001);

- u odnosu na uređaje koji se moraju držati objema rukama, mjerenja se moraju vršiti na svakoj ruci, a izloženost se određuje u odnosu na višu od te dvije vrijednosti, pri čemu se moraju navesti podaci i za drugu ruku.

3. Ometanje

3.1. Ometanje nastaje u slučaju kada mehaničke vibracije ometaju pravilno rukovanje komandama ili očitavanje indikatora.

4. Indirektni rizici

4.1. Indirektni rizici nastaju u slučaju kada mehaničke vibracije ugrožavaju stabilnost konstrukcija ili bezbjednost spojeva.

5. Sredstva i oprema lične zaštite na radu

5.1. Sredstva i oprema lične zaštite na radu protiv mehaničkih vibracija koje se prenose na šaku i ruku može biti uključena u plan tehničkih i organizacionih mjera iz člana 7 stav 2 ovog pravilnika.

1. Procjena izloženosti

1.1. Procjena nivoa izloženosti mehaničkim vibracijama cijelog tijela zasniva se na izračunavanju dnevne izloženosti A(8) izražene kao ekvivalentno kontinuirano ubrzanje tokom osmočasovnog perioda, izračunata kao najviša (rms) vrijednost ili najviša vrijednost doze vibracija (VDV) frekvencijski ponderisanih ubrzanja određenih na tri ortogonalne ose (1,4awx, 1,4awy, awz za zaposlenog koji sjedi ili stoji), u skladu sa poglavljima 5, 6 i 7, Prilogom A i Prilogom B ISO standarda 2631-1(1997).

1.2. Procjena nivoa izloženosti može se izvršiti na osnovu procjene zasnovane na podacima koje dostavljaju proizvođači o nivou emisije sredstva za rad koja se koristi, kao i na osnovu posmatranja određenih radnih aktivnosti ili na osnovu mjerenja.

1.3. U pomorskom saobraćaju procjena nivoa izloženosti može se izvršiti u odnosu na vibracije čija je frekvencija veća od 1 HZ.

2. Mjerenje

2.1. Kada se mjerenje vrši u skladu sa članom 6 stav 4 ovog pravilnika, metode koje se koriste mogu obuhvatati uzorkovanje koje mora biti reprezentativno za ličnu izloženost zaposlenog predmetnim mehaničkim vibracijama i moraju biti prilagođene specifičnim karakteristikama mehaničkih vibracija koje se mjere, faktorima okoline i karakteristikama mjernih uređaja.

3. Ometanje

3.1. Ometanje nastaje u slučaju kada mehaničke vibracije ometaju pravilno rukovanje komandama ili očitavanje indikatora.

4. Indirektni rizici

4.1. Indirektni rizici nastaju kad mehaničke vibracije ugrožavaju stabilnost konstrukcija ili bezbjednost spojeva.

5. Produžena izloženost

5.1. Produžena izloženost primenjuje se u situaciji kada zaposleni, zbog prirode posla koji obavlja, koristi i prostorije za odmor koje nadzire poslodavac, u kojem slučaju vibracije cijelog tijela u tim prostorijama moraju biti smanjene na nivo koji je u skladu sa njihovom namjenom i uslovima korišćenja, osim u slučajevima više sile.