Zakon o izmjenama i dopunama zakona o javnim nabavkama

U Zakonu o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 74/19, 3/23 i 11/23) u članu 22 riječi: „iz čl. 175, 176 i 177 ovog zakona” zamjenjuju se riječima: „iz člana 176 ovog zakona”.

Član 23 mijenja se i glasi:

„Način sprovođenja postupka i monitoring, realizacija nabavke iz člana 26 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona (u daljem tekstu: jednostavne nabavke) propisuje Ministarstvo.”

U članu 27 stav 1 briše se.

Dosadašnji st. 2 do 5 postaju st. 1 do 4.

Član 38 mijenja se i glasi:

„Definicija korupcije u javnim nabavkama

Član 38

Korupcija u javnim nabavkama je postupanje učesnika u postupku javne nabavke, kojim se zloupotrebljava službeni položaj, uticaj, povjerenje, ovlašćenje ili informacije sa ciljem pribavljanja nedozvoljene koristi za sebe ili drugo fizičko ili pravno lice.

Korupcija u postupku javne nabavke, sa ciljem sticanja protivpravne imovinske ili neimovinske koristi, ostvaruje se na osnovu radnji, radi uticanja na tok ili ishod postupka javne nabavke, koje naročito obuhvataju:

1) podređenost javnog interesa privatnom – kada lice koje odlučuje u postupku ima lični, porodični ili poslovni interes povezan sa ponuđačem;

2) davanje prednosti jednom privrednom subjektu u odnosu na drugog – utvrđivanje tehničkih specifikacija, uslova, kriterijuma ili drugih elemenata postupka javne nabavke na način kojim se jednom ili više privrednih subjekata daje prednost u odnosu na druge;

3) dogovor – usaglašavanje ponuda ponuđača radi ograničavanja ili narušavanja konkurencije u namjeri da time utiče na donošenje odluka naručioca javne nabavke;

4) neovlašćenu izmjenu dokumentacije – krivotvorenje podataka u ponudi, kao i dokumentaciji postupka javne nabavke;

5) nepravilnu realizaciju ugovora o javnoj nabavci – izvršavanje ugovora na način suprotno ugovorenim uslovima, kao i naknadne neosnovane izmjene ugovora.

Načela integriteta, transparentnosti i odgovornosti, kao i pravila ponašanja naručioca, privrednih subjekata i drugih lica koja su neposredno ili posredno uključena u postupak javne nabavke, bliže se uređuju Etičkim kodeksom u javnim nabavkama.

Etički kodeks u javnim nabavkama propisuje Ministarstvo.”

Član 39 mijenja se i glasi:

„Antikorupcijske mjere u javnim nabavkama, obaveza prijave i sankcije

Član 39

Naručilac je dužan da uspostavi i primjenjuje antikorupcijske mjere koje obuhvataju:

1) identifikaciju, procjenu i upravljanje rizicima od korupcije u javnim nabavkama,

2) procedure za prevenciju i kontrolu podređenosti javnog interesa privatnom,

3) edukaciju zaposlenih o sprečavanju korupcije, etici i profesionalnom ponašanju,

4) procedure za anonimnu prijavu nepravilnosti i sumnji na koruptivne aktivnosti putem ESJN.

Lice zaposleno na poslovima javnih nabavki ili drugo angažovano lice kod naručioca, koje ima saznanje o korupciji u javnim nabavkama, dužno je da, zavisno od toga na koga se saznanje odnosi, o tome bez odlaganja obavijesti ovlašćeno lice naručioca, Ministarstvo, organ nadležan za sprečavanje korupcije i nadležnog državnog tužioca.

Naručilac je dužan da:

1) iz postupka javne nabavke isključi privrednog subjekta, podnosioca prijave za kvalifikaciju odnosno ponuđača za koga je utvrđeno da je neposredno ili posredno dao, ponudio, obećao ili na drugi način stavio u izgled poklon ili drugu korist ovlašćenom službeniku za javne nabavke, članu komisije za sprovođenje postupka javne nabavke, licu koje je učestvovalo u pripremi tenderske dokumentacije, licu koje učestvuje u planiranju nabavke ili drugom licu, sa ciljem da sazna povjerljive informacije ili da utiče na postupanje naručioca i podnese prijavu državnim organima nadležnim za sprečavanje korupcije u svrhu preduzimanja mjera u skladu sa zakonom;

2) evidentira svaki slučaj sumnje ili pokrenute procedure ispitivanja slučajeva korupcije, sačini službenu zabilješku, podnese prijavu nadležnim državnim organima radi preduzimanja mjera u skladu sa zakonom i obavijesti Ministarstvo;

3) vrši analizu i kontrolu rizika u postupcima javnih nabavki;

4) primjenjuje Etički kodeks u javnim nabavkama.

Ugovor o javnoj nabavci koji je zaključen uz kršenje antikorupcijskog pravila ništav je (antikorupcijska klauzula).

Ništavost ugovora iz stava 4 ovog člana utvrđuje nadležni sud na zahtjev naručioca, Ministarstva, Agencije za sprječavanje korupcije ili državnog tužioca.

Zahtjev za utvrđivanje ništavosti podnosi se u roku od tri godine od dana zaključenja ugovora.

Pitanja koja nijesu izričito uređena ovim zakonom, a odnose se na sprječavanje sukoba javnog i privatnog interesa, zaštitu lica koja prijavljuju nepravilnosti, kao i druga pitanja od značaja za sprječavanje i suzbijanje korupcije, uređuju se propisima iz oblasti sprječavanja korupcije i sukoba interesa.

Način vođenja, sadržaj evidencije o sukobu interesa, odnosno kršenju antikorupcijskog pravila i metodologiju analize rizika u vršenju kontrole u postupcima javnih nabavki, radi proaktivnog djelovanja u prevenciji i ranom otkrivanju koruptivnih radnji i drugih djela sa obilježjem korupcije, propisuje Ministarstvo.”

U članu 41 stav 2 tačka 2 poslije riječi: „planiranju nabavke” dodaje se zarez i riječi: „drugo lice koje je uključeno u sprovođenje postupka ili koje može uticati na odlučivanje naručioca u postupku javne nabavke;”.

Poslije stava 5 dodaju se dva nova stava koja glase:

„Privredni subjekat, odnosno lice koje je učestvovalo, samostalno ili preko povezanog lica, u svoje ime ili u ime drugog lica, u tehničkim konsultacijama ili davanju tehničkih savjeta naručiocu ili izradilo ili učestvovalo u izradi tehničke dokumentacije koja se koristi za izradu tehničke specifikacije u tenderskoj dokumentaciji ne smije da učestvuje u tom postupku javne nabavke, osim ako su sve informacije i dokumenta nastala tokom konsultacija ili pripreme dokumentacije učinjeni dostupnim svim zainteresovanim licima kroz tendersku dokumentaciju.

Sukob interesa za nabavku radova i usluga u oblasti izgradnje objekata vrši se u skladu sa posebnim zakonom o izgradnji.”

Član 42 briše se.