Zakon o izmjenama i dopunama zakona o notarima

U Zakonu o notarima („Službeni list RCG“, broj 68/05 i „Službeni list CG“, broj 49/08) u članu 4 stav 1 poslije tačke 3 dodaje se nova tačka koja glasi:

„3a) sprovodi postupak raspravljanja zaostavštine i donosi odluke u tom postupku u skladu sa zakonom kojim se uređuje vanparnični postupak;“.

Poslije stava 1 dodaje se novi stav koji glasi:

„Akti koje notar donosi kao povjerenik suda u postupku raspravljanja zaostavštine, predstavljaju javnu ispravu.“

U članu 6 poslije stava 1 dodaju se dva nova stava koji glase:

„Poslove iz stava 1 ovog člana sud povjerava notaru koji ima službeno sjedište na području tog suda.

Kad na području suda više notara ima službeno sjedište, poslovi iz stava 1 ovog člana će im se povjeravati u rad ravnomjerno po abecednom redu ličnog imena notara.“

Poslije člana 8 dodaju se dva nova člana koja glase:

„Zabrana diskriminacije

Član 8a

Notar ne smije u obavljanju notarskih poslova vršiti diskriminaciju po osnovu: rase, boje kože, nacionalne pripadnosti, društvenog i etničkog porijekla, veze sa nekim manjinskim narodom ili manjinskom nacionalnom zajednicom, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili drugog mišljenja, pola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja,

invaliditeta, starosne dobi, imovnog stanja, pripadnosti grupi ili pretpostavci o pripadnosti grupi, političkoj partiji ili drugoj organizaciji, kao i po osnovu drugih ličnih svojstava.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 8b

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Notari su dužni da u notarskim aktima koje sastavljaju odnosno drugim aktima koje donose koriste riječi u rodu kojem pripada lice na koje se ti akti odnose.“

Član 9 mijenja se i glasi:

„Notar vrši poslove na svom službenom području, koje obuhvata područje osnovnog suda u kome se nalazi službeno sjedište notara.

Notarske zapise o pravnim poslovima na osnovu kojih se vrši prenos i uspostavljanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava na nepokretnosti sastavlja notar na čijem službenom području se nepokretnost nalazi.

Ukoliko se nepokretnosti koje su predmet pravnog posla nalaze na službenom području dva ili više notara, notarski akt sastavlja jedan od notara na čijem se službenom području nalazi jedna od nepokretnosti, i to notar kome se stranka prvo obrati.

Notarske zapise o pravnim poslovima na osnovu kojih se vrši prenos i uspostavljanje prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima u kojim se kao ugovorna strana, odnosno založni povjerilac pojavljuju državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, ustanove i druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja, kao i privredna društva u kojima je država većinski vlasnik kapitala, sastavlja notar sa službenog područja iz stava 2, odnosno stava 3 ovog člana, pri čemu se mora voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti notara u vršenju ovih poslova.

Ravnomjernu zastupljenost notara iz stava 4 ovog člana, obezbjeđuje Notarska komora Crne Gore (u daljem tekstu: Komora), određivanjem notara koji će sastaviti notarski zapis prema abecednom redu ličnog imena notara.

Ako za određeno službeno područje nije imenovan notar ili notar sa tog područja mora biti izuzet, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministarstvo) će uz prethodno pribavljeno mišljenje Komore, za obavljanje notarskih poslova na tom području odrediti notara sa najbližeg službenog područja.“

U članu 10 stav 2 riječi: „nadležno za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministarstvo)“ brišu se, a riječi: „Notarske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Komora)“ zamjenjuju se riječju „Komore“.

U članu 12 poslije stava 1 dodaje se novi stav koji glasi:

„Izuzetno od stava 1 tačka 1 ovog člana, za notara može biti imenovano lice koje je državljanin države članice Evropske unije.“

U članu 16 poslije stava 3 dodaje se novi stav koji glasi:

„U slučaju iz stava 3 ovog člana, ministar će odluku o imenovanju notara staviti van snage.“

Naziv člana 17 mijenja se i glasi: „Pečat, štambilj, potpis i žig“.

Stav 1 mijenja se i glasi:

„Notar ima pečat, štambilj, potpis i žig.“

Poslije člana 20 dodaje se novi član koji glasi:

„Zajednička kancelarija

Član 20a

Dva ili više notara sa istog službenog područja mogu obavljati djelatnost u zajedničkoj kancelariji, uz odobrenje ministra, po prethodno pribavljenom mišljenju Komore.

Bliži uslovi za obavljanje notarske djelatnosti u zajedničkoj kancelariji u smislu stava 1 ovog člana, propisuju se Pravilnikom.“

U članu 23 stav 1 poslije tačke 6 dodaje se nova tačka koja glasi:

„7) ako je učinio najtežu povredu notarske dužnosti iz člana 112a stav 4 ovog zakona.“

Stav 2 mijenja se i glasi:

„Odluku o razrješenju notara u slučaju iz stava 1 tač. 1 do 6 ovog člana, donosi ministar, na osnovu obrazloženog predloga Komore.“

Poslije stava 2 dodaje se novi stav koji glasi:

„Odluku o razrješenju notara u slučaju iz stava 1 tačka 7 ovog člana, donosi ministar, na predlog disciplinske komisije iz člana 117a stav 2 ovog zakona.“

Dosadašnji st. 3 i 4 postaju st. 4 i 5.

U članu 24 stav 3 riječi: „pečat i štambilj“ zamjenjuju se riječima: „pečat, štambilj i žig“.

U članu 31 stav 2 mijenja se i glasi:

„Najniži iznos osiguranja određuje se u visini od 100.000 eura.“

Naziv člana 32 mijenja se i glasi: „Obaveza čuvanja pečata, štambilja i žiga“.

U st.1 i 2 riječi: „pečat i štambilj“ zamjenjuju se riječima: „pečat, štambilj i žig“.

U stavu 3 riječi: „pečat ili štambilj“ zamjenjuju se riječima: „pečat, štambilj ili žig“.

Član 34 mijenja se i glasi:

„Određivanje pritvora notaru

Član 34

U postupku koji je protiv notara pokrenut zbog sumnje da je učinio krivično djelo u vezi sa vršenjem notarskih poslova, po određivanju pritvora notaru sud je dužan da obavijesti Komoru.“