Zakon o notarima

Ovim zakonom uređuju se poslovi notara, organizacija notarske službe, uslovi za obavljanje i razlozi za prestanak notarske djelatnosti, nadzor nad radom notara, disciplinska odgovornost notara i druga pitanja od značaja za obavljanje notarske djelatnosti.

Notar vrši notarsku službu kao javnu službu, profesionalno i kao isključivo zanimanje, u skladu sa ovim zakonom.

Notar je lice koje uživa javno povjerenje.

Notar je dužan da vrši poslove iz svoje nadležnosti savjesno i pošteno, u skladu sa propisima.

Notar može odbiti da vrši poslove iz svoje nadležnosti samo u slučajevima određenim ovim zakonom.

Notar je ovlašćen da vrši sljedeće poslove:

1) sastavlja notarske akte;

2) prima u depozit isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete;

3) po nalogu suda vrši poslove povjerene ovim zakonom;

3a) sprovodi postupak raspravljanja zaostavštine i donosi odluke u tom postupku u skladu sa zakonom kojim se uređuje vanparnični postupak;

4) vrši i druge poslove povjerene posebnim zakonom.

Akti koje notar donosi kao povjerenik suda u postupku raspravljanja zaostavštine, predstavljaju javnu ispravu.

Notarski akti su akti o pravnim poslovima, izjavama volje i činjenicama koje, u okviru svoje nadležnosti, sastavlja notar (notarski zapis), zapisnici o pravnim radnjama i činjenicama kojima prisustvuje notar (notarski zapisnik), potvrde o činjenicama koje potvrđuje notar (notarska potvrda).

Notarskim aktom smatra se i potvrda o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa sačinjena u skladu sa zakonom kojim se uređuje ovjera potpisa, rukopisa i prepisa, kao i ovjera drugih podataka (notarska ovjera).

Notarski akt predstavlja javnu ispravu, ako su prilikom njegovog sastavljanja ispoštovani bitni elementi forme propisane ovim zakonom.

Notarski akt je vjerodostojna, odnosno izvršna isprava u slučajevima predviđenim ovim zakonom.

Sud može notaru povjeriti sljedeće poslove:

1) popis i procjenu zaostavštine;

2) čuvanje ostavinskih isprava, novca, hartija od vrijednosti ili dragocjenosti;

3) druge poslove određene posebnim zakonima.

Poslove iz stava 1 ovog člana sud povjerava notaru koji ima službeno sjedište na području tog suda.

Kad na području suda više notara ima službeno sjedište, poslovi iz stava 1 ovog člana će im se povjeravati u rad ravnomjerno po abecednom redu ličnog imena notara.

Pored akata iz člana 5 ovog zakona, notar je ovlašćen, kada je to zakonom propisano, da na zahtjev stranke sastavlja i druge akte.

Akt iz stava 1 ovog člana ima svojstvo javne isprave pod uslovima iz člana 5 stav 2 ovog zakona.

Strani notarski akt ima, pod uslovom uzajamnosti, isto pravno dejstvo kao i notarski akt sastavljen po ovom zakonu.

Strani notarski akt može biti izvršna isprava, ako se odnosi na prava koja nijesu u suprotnosti sa pravnim poretkom Crne Gore i ako sadrži sve elemente koji su po zakonu neophodni za izvršenje.

Ako su notarski akt sastavili domaći i strani notar, notarski akt se smatra domaćom javnom ispravom, ako je ovjeren pečatom i štambiljem domaćeg notara.

Notar ne smije u obavljanju notarskih poslova vršiti diskriminaciju po osnovu: rase, boje kože, nacionalne pripadnosti, društvenog i etničkog porijekla, veze sa nekim manjinskim narodom ili manjinskom nacionalnom zajednicom, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili drugog mišljenja, pola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja,

invaliditeta, starosne dobi, imovnog stanja, pripadnosti grupi ili pretpostavci o pripadnosti grupi, političkoj partiji ili drugoj organizaciji, kao i po osnovu drugih ličnih svojstava.

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Notari su dužni da u notarskim aktima koje sastavljaju odnosno drugim aktima koje donose koriste riječi u rodu kojem pripada lice na koje se ti akti odnose.

Notar vrši poslove na svom službenom području, koje obuhvata područje osnovnog suda u kome se nalazi službeno sjedište notara.

Notarske zapise o pravnim poslovima na osnovu kojih se vrši prenos i uspostavljanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava na nepokretnosti sastavlja notar na čijem službenom području se nepokretnost nalazi.

Ukoliko se nepokretnosti koje su predmet pravnog posla nalaze na službenom području dva ili više notara, notarski akt sastavlja jedan od notara na čijem se službenom području nalazi jedna od nepokretnosti, i to notar kome se stranka prvo obrati.

Notarske zapise o pravnim poslovima na osnovu kojih se vrši prenos i uspostavljanje prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima u kojim se kao ugovorna strana, odnosno založni povjerilac pojavljuju državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, ustanove i druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja, kao i privredna društva u kojima je država većinski vlasnik kapitala, sastavlja notar sa službenog područja iz stava 2, odnosno stava 3 ovog člana, pri čemu se mora voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti notara u vršenju ovih poslova.

Ravnomjernu zastupljenost notara iz stava 4 ovog člana, obezbjeđuje Notarska komora Crne Gore (u daljem tekstu: Komora), određivanjem notara koji će sastaviti notarski zapis prema abecednom redu ličnog imena notara.

Ako za određeno službeno područje nije imenovan notar ili notar sa tog područja mora biti izuzet, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministarstvo) će uz prethodno pribavljeno mišljenje Komore, za obavljanje notarskih poslova na tom području odrediti notara sa najbližeg službenog područja.

Notaru se određuje službeno sjedište.

Broj mjesta i sjedišta notara određuje ministarstvo, tako da se za teritoriju opštine na svakih započetih 15.000 stanovnika odredi po jedno notarsko mjesto. Izuzetno, u opštinama s povećanim oblikom privredne djelatnosti, ministarstvo može, nakon pribavljenog mišljenja Komore, odrediti i veći broj mjesta.

Službeno sjedište notara se može premjestiti u okviru službenog područja, ako je to potrebno radi urednog funkcionisanja notarske službe. Odluku o tome donosi ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje Komore i uz pristanak notara.

Komora može dozvoliti notaru da povremeno vrši poslove i izvan svog službenog sjedišta, ako to zahtijevaju objektivne potrebe stanovništva.

Ministarstvo donosi pravilnik o radu notara (u daljem tekstu: Pravilnik),kojim se bliže uređuju pitanja određena ovim zakonom, kao i pitanja od značaja za organizaciju i način unutrašnjeg poslovanja kancelarije notara i rad notara.

Radno vrijeme notara propisuje ministarstvo.

Notar može, po potrebi, obaviti službenu radnju i izvan utvrđenog radnog vremena.