Закон о заработных платах и других правах в связи с осуществлением судейских функций и функций судей конституционного суда

Ovim zakonom uređuju se pravo na zaradu, druga prava u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, kao i uslovi za sticanje prava na starosnu penziju u slučaju prestanka funkcije.

Nosilac pravosudne funkcije, u smislu ovog zakona, je predsjednik suda, sudija, vrhovni državni tužilac, glavni specijalni tužilac, specijalni tužilac, rukovodilac državnog tužilaštva i državni tužilac.

Nosilac ustavnosudske funkcije, u smislu ovog zakona, je predsjednik i sudija Ustavnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Ustavni sud).

U pogledu pojedinih prava nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija koja ovim zakonom nijesu posebno uređena shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru, zakon kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika, opšti propisi o radu, kao i propisi o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Zarada nosioca pravosudne, odnosno ustavnosudske funkcije sastoji se od:

1) osnovne zarade;

2) posebnog dijela zarade; i

3) dodataka na osnovnu zaradu.

Osnovna zarada utvrđuje se množenjem koeficijenta platnog razreda sa obračunskom vrijednošću koeficijenta.

Obračunska vrijednost koeficijenta iz stava 1 ovog člana je iznos 1/11 prosječne neto zarade u Crnoj Gori u godini koja prethodi obračunu zarade prema podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike (u daljem tekstu: obračunska vrijednost koeficijenta).

Posebni dio zarade obuhvata naknadu troškova toplog obroka i regresa.

Posebni dio zarade u bruto iznosu iznosi 70% obračunske vrijednosti koeficijenta.

Dodaci na osnovnu zaradu su:

- dodatak po osnovu godina radnog staža;

- dodatak za rad noću, rad u dane državnog ili vjerskog praznika i rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad);

- dodatak za dežurstvo i pripravnost;

- specijalni dodatak;

- dodatak u slučaju nepopunjenosti suda, odnosno državnog tužilaštva ili zbog povećanja obima posla;

- dodatak za postignute rezultate rada.

Za utvrđivanje zarade, u zavisnosti od složenosti, odgovornosti, značaja i uslova rada, nosioci pravosudnih i ustavnosudskih funkcija razvrstavaju se u devet platnih razreda izraženim sljedećim koeficijentima:

Osnovna zarada uvećava se po osnovu godina radnog staža, i to za svaku započetu godinu:

- do deset godina radnog staža - za 0,5%;

- od deset do 20 godina radnog staža - za 0,75%;

- preko 20 godina radnog staža - za 1,0%.

Osnovna zarada uvećava se po započetom času, a cijena časa se utvrđuje prema osnovnoj zaradi, i to za:

- noćni rad (između 22 časa i 6 časova narednog dana) - 50%;

- rad na dan državnog ili vjerskog praznika - 150%;

- prekovremeni rad - 50%;

- rad subotom i nedjeljom - 80%.

Osnovna zarada uvećava se po započetom času, a cijena časa se utvrđuje prema osnovnoj zaradi, i to za:

- dežurstvo - 50%;

- pripravnost - 20% od cijene časa utvrđenog prema osnovnoj zaradi.

Pripravnost u Ustavnom sudu, sudovima i državnom tužilaštvu može trajati tokom cijelog mjeseca.

Utvrđivanje prava na uvećanje osnovne zarade po osnovu dežurstva i pripravnosti, vrši se na osnovu evidencije koju vodi Ustavni sud, sud, odnosno državno tužilaštvo, na osnovu dostavljenog izvještaja.

Dežurstvom se smatra vrijeme koje se provede u toku pripravnosti u obavljanju poslova po pozivu, na radnom mjestu ili drugom mjestu u vezi sa vršenjem funkcije, uključujući i vrijeme koje je potrebno za put od mjesta stanovanja do mjesta rada, kao i postupanje u predmetima u cilju otklanjanja administrativnih nedostataka potrebnih za postupanje u pojedinim predmetima.

Sadržaj izvještaja iz stava 3 ovog člana utvrđuje Ustavni sud, Sudski savjet, odnosno Tužilački savjet.

Nosilac pravosudne, odnosno ustavnosudske funkcije koji postupa u predmetima iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva ima pravo na specijalni dodatak u visini do 80% osnovne zarade.

Kriterijume za određivanje visine specijalnog dodatka i način ostvarivanja specijalnog dodatka utvrđuje za sudije Sudski savjet, za državne tužioce Tužilački savjet, za predsjednika Ustavnog suda Ustavni sud na sjednici, a za sudije Ustavnog suda predsjednik Ustavnog suda.

Osnovna zarada nosioca pravosudne, odnosno ustavnosudske funkcije koji vrši funkciju u sudu ili sudskom odjeljenju, državnom tužilaštvu, odnosno Ustavnom sudu u kojem je nepopunjeno više od 10% sudijskih, odnosno tužilačkih mjesta ili u kojem je znatno povećan obim posla uvećava se od 10% do 50%, srazmjerno broju nepopunjenih mjesta, odnosno obimu povećanja posla.

Kao nepopunjeno mjesto iz stava 1 ovog člana smatra se i mjesto sudije, odnosno državnog tužioca koji je privremeno udaljen od dužnosti, privremeno spriječen da obavlja dužnost po propisima o zdravstvenom osiguranju (a sve duže od 90 dana), odnosno kojem miruje funkcija zbog izbora, imenovanja, privremenog upućivanja u drugi sud, odnosno državno tužilaštvo, organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa, Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu ili međunarodnu organizaciju.

Kriterijume za određivanje visine dodatka iz stava 1 ovog člana i način ostvarivanja tog dodatka utvrđuje za sudije Sudski savjet, za državne tužioce Tužilački savjet, za predsjednika Ustavnog suda Ustavni sud na sjednici, a za sudije Ustavnog suda predsjednik Ustavnog suda.