Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 28. saziva, na Drugoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2024. godini, dana 4. aprila 2024. godine, donijela je
Montenegro · Zaštita Životne Sredine
Zakon o upravljanju otpadom
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Ovim zakonom uređuju se vrste i klasifikacija otpada, planiranje, uslovi i način upravljanja otpadom, kao i druga pitanja od značaja za upravljanje otpadom.
Upravljanje otpadom
(1) Upravljanje otpadom podrazumijeva sakupljanje, transport, preradu, sortiranje i odstranjivanje otpada, kontrolu nad tim postupcima, naknadno održavanje deponija, kao i aktivnosti trgovca i posrednika otpadom i sanaciju neuređenih odlagališta.
(2) Upravljanje otpadom je djelatnost od javnog interesa.
(3) U skladu sa principom „zagađivač plaća“ troškove upravljanja otpadom, kao i troškove za neophodnu infrastrukturu (utvrđenu planovima upravljanja otpadom) i njen rad, snosi svako lice čijom aktivnošću nastaje otpad (u daljem tekstu: izvorni proizvođač otpada), postojeći ili prethodni imalac otpada.
(4) Troškove upravljanja otpadom snose u potpunosti proizvođači proizvoda od kojih otpad potiče u skladu sa članom 15 ovog zakona.
Izuzeće od primjene
Ovaj zakon ne primjenjuje se na:
1) gasovite materije koje se emituju u vazduh i ugljen-dioksid sakupljen i prebačen za geološko skladištenje i geološki skladišten u skladu sa propisima o zaštiti od negativnog uticaja klimatskih promjena;
2) zemljište, uključujući neiskopano kontaminirano zemljište (in situ) i građevinske objekte trajno povezane sa zemljištem;
3) nekontaminirano zemljište i druge prirodne materijale iskopane izvođenjem građevinskih radova, kad se taj materijal koristi za građevinske svrhe, u svom prirodnom obliku na gradilištu na kojem je iskopan;
4) radioaktivni otpad;
5) deaktivirane, odnosno delaborisane eksplozive;
6) fekalnu materiju, slamu i druge neopasne poljoprivredne ili šumske materijale, koji se nalaze u prirodi i koji se koriste u poljoprivredi, šumarstvu ili za proizvodnju energije iz biomase na način kojim se ne utiče negativno na životnu sredinu i zdravlje ljudi;
7) sedimente koji se premještaju unutar površinskih voda, radi upravljanja vodama i vodotocima, sprječavanja poplava ili ublažavanja posljedica poplava, suša ili regeneracije zemljišta, ako se dokaže da su ti sedimenti neopasni;
8) mulj iz kanalizacionih sistema i sadržaj septičkih jama, osim mulja iz postrojenja za tretman otpadnih voda;
9) otpadne vode;
10) nus proizvode životinjskog porijekla koji nijesu namijenjeni ishrani ljudi, kao i proizvode dobijene od nus proizvoda životinjskog porijekla na koje se primjenjuju propisi o nus proizvodima životinjskog porijekla, osim onih koji su namijenjeni za spaljivanje, korišćenje u postrojenjima za biogas ili postrojenjima za kompostiranje ili odlaganje na deponiju, u skladu sa ovim zakonom;
11) leševe uginulih ili usmrćenih životinja, osim zaklanih kao i na usmrćene životinje radi iskorjenjivanja epizootske bolesti, a koje su odložene u skladu sa propisima koji se odnose na nusproizvode životinjskog porijekla koji nijesu namijenjeni ishrani ljudi;
12) otpad, koji nastaje tokom rada broda ili tokom utovara, istovara i čišćenja broda, kao i ostatke tereta, dok se taj otpad ne isporuči u dalju obradu van područja u nadležnosti luke.
Principi upravljanja otpadom
Upravljanje otpadom zasniva se na principima:
1) održivog razvoja, kojim se obezbjeđuje efikasnije korišćenje resursa, smanjenje količine otpada i postupanje sa otpadom na način kojim se doprinosi smanjenju negativnih uticaja na životnu sredinu i poboljšanju efikasnosti korišćenja resursa, radi unaprjeđenja kružne ekonomije i garantovanja dugoročne konkurentnosti;
2) blizine i regionalnog upravljanja otpadom, radi obrade otpada što je moguće bliže mjestu nastajanja u skladu sa ekonomskom opravdanošću izbora lokacije, dok se regionalno upravljanje otpadom obezbjeđuje izradom i primjenom strateških planova zasnovanih na nacionalnoj politici;
3) predostrožnosti, odnosno preventivnog djelovanja, preduzimanjem mjera za sprječavanje negativnih uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi i u slučaju nepostojanja naučnih i stručnih podataka;
4) „zagađivač plaća“ prema kojem proizvođač otpada snosi troškove upravljanja otpadom, kao i troškove za potrebnu infrastrukturu i njen rad, troškove preventivnog djelovanja i troškove sanacionih mjera zbog negativnih uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi;
5) hijerarhije otpada koja obezbjeđuje poštovanje redosljeda prioriteta u upravljanju otpadom i to:
- sprječavanje nastanka otpada;
- pripreme za ponovnu upotrebu;
- recikliranje;
- drugi način prerade (energetska prerada); i
- odstranjivanje otpada;
6) odvojenog sakupljanja otpada i zabrane miješanja sa drugim otpadom ili drugim materijalima kada je to neophodno radi usaglašavanja sa ciljevima i principima ovog zakona i hijerarhije otpada, kao i radi olakšavanja i unaprjeđenja pripreme za ponovnu upotrebu, recikliranje ili druge postupke prerade;
7) da otpad ili materije dobijene od njega ne predstavljaju veći potencijal opasnosti u slučaju recikliranja od uporedivih primarnih sirovina ili proizvoda od primarnih sirovina;
8) proširene odgovornosti proizvođača prema kojoj svako fizičko ili pravno lice koje profesionalno razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje ili uvozi proizvode snosi odgovornost za upravljanje otpadom koji preostaje nakon upotrebe tih proizvoda, kao i finansijsku odgovornost za te aktivnosti.
Zaštita životne sredine i zdravlja ljudi
Upravljanje otpadom vrši se na način kojim se ne stvara negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a naročito:
- na vodu, vazduh, zemljište, biljke i životinje;
- u pogledu buke i mirisa;
- na područja od posebnog interesa (zaštićena prirodna i kulturna dobra).
Upotreba rodno osjetljivog jezika
Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.
Značenje izraza
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
1) ambalaža je proizvod, bez obzira na prirodu materijala od kojeg je izrađen, koji se koristi za smještaj, čuvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika ili potrošača, uključujući i nepovratne predmete koji se koriste u te svrhe;
2) biološki razgradivi otpad je otpad koji je pogodan za anaerobnu ili aerobnu razgradnju (biootpad, papir i karton);
3) biomasa je biljni materijal nastao iz poljoprivrede ili šumarstva i industrije hrane, koji se koristi za grijanje ili u industrijskom procesu, vlaknasti biljni otpad iz proizvodnje primarne celuloze i papira iz celuloze ako se spaljuje na mjestu proizvodnje i ako se toplota dobijena spaljivanjem koristi za grijanje ili u industrijskom procesu, otpad od plute, drvni otpad, osim drvnog otpada koji sadrži halogene organske materije ili teške metale koji nastaju upotrebom proizvoda za zaštitu drveta ili premaza i koji naročito uključuje drvni otpad koji potiče od građevinskog otpada ili otpada nastalog rušenjem;
4) biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrane i kuhinjski otpad koji nastaje u domaćinstvima, kancelarijama, restoranima, veleprodajama, menzama, ugostiteljskim i maloprodajnim objektima i sličan otpad iz objekata namijenjenih za preradu hrane;
5) deponija je stalno mjesto čija je primarna funkcija odlaganje otpada na površini ili ispod površine zemlje, uključujući internu deponiju na kojoj proizvođač odlaže sopstveni otpad na mjestu nastanka, osim mjesta gdje se otpad priprema za dalji prevoz do mjesta obrade na drugim lokacijama i mjesta za skladištenje otpada prije njegove obrade na period do tri godine ili mjesta za skladištenje otpada prije njegovog odlaganja na period do jedne godine;
6) distributer proizvoda je privredno društvo ili preduzetnik koje obezbjeđuje proizvode radi stavljanja u promet ili davanja na korišćenje krajnjem korisniku;
7) energetska prerada otpada je korišćenje otpada kao goriva ili na drugi način za proizvodnju energije;
8) građevinski otpad je otpad koji nastaje prilikom građenja novog objekta, održavanja, rekonstrukcije, adaptacije i rušenja građevinskih objekata;
9) imalac otpada je proizvođač otpada ili pravno ili fizičko lice ili preduzetnik koje posjeduje otpad;
10) industrijski otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji i zanatstvu, a razlikuje se od komunalnog otpada po svom sastavu i karakteristikama;
11) inertni otpad je neopasan otpad kod kojeg nije moguće izazvati značajnu fizičku, hemijsku ili biološku promjenu, ne rastvara se, ne sagorijeva, nije biorazgradiv, ne zagađuje životnu sredinu, ne ugrožava zdravlje ljudi i čije ocjedne vode u kontaktu sa drugim materijama ne izazivaju reakcije i ekotoksično ne ugrožavaju kvalitet površinske ili podzemne vode;
11a) internet (onlajn) platforma je usluga za hostovanje informacija na serveru putem koje se, na zahtjev primaoca usluge, informacije čuvaju i distribuiraju javnosti, osim ako se radi o sekundarnoj aktivnosti koja je isključivo pomoćna karakteristika druge usluge ili sporedna funkcionalnost glavne usluge i koja se, iz objektivnih i tehničkih razloga, ne može koristiti bez te druge usluge i integracija karakteristike ili funkcionalnosti u drugu uslugu nije način da se izbjegne primjena propisa koji regulišu internetske (onlajn) platforme;
12) kabasti otpad je otpad iz domaćinstava i sličan otpad iz drugih izvora, koji se ne uklapa zbog veličine, oblika ili težine u kontejnere ili posude koje se koriste za sakupljanje komunalnog otpada, uključujući i otpad napravljen od miješanog materijala (namještaj, dušeci, okovi, tapaciri i tepisi) i otpad napravljen od jednog materijala (plastika, tekstil, drvo, metal, koža i staklo);
13) kanalizacioni mulj je otpad koji nastaje prilikom tretmana komunalnih otpadnih voda u uređajima i postrojenjima za prečišćavanje;
14) katalog otpada je popis otpada prema svojstvima i mjestu nastanka, razvrstan na grupe, podgrupe i vrste otpada sa djelatnostima čijim obavljanjem se proizvodi otpad;
15) komercijalna otpadna ambalaža je otpad od primarne, sekundarne i tercijarne ambalaže koji nastaje u procesu proizvodnje, maloprodaje, uslužnim i drugim djelatnostima, kao i obavljanjem poslova u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, saobraćaju i turizmu;
16) komunalna otpadna ambalaža je otpad od primarne i sekundarne ambalaže koji nastaje u domaćinstvima (kućni otpad), industriji, zanatskim i uslužnim djelatnostima, kao i drugim djelatnostima i javnom sektoru, a sličan je otpadu iz domaćinstava u pogledu prirode, mjesta nastanka i sastava;
17) komunalni otpad je miješani otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz domaćinstava, papir, karton, staklo, metal, plastika, biootpad, drvo, tekstil, ambalaža, otpadna električna i elektronska oprema, otpadne baterije i kabasti otpad, sakupljeni otpad iz drugih izvora gdje je takav otpad sličan po svojoj prirodi i sastavu komunalnom otpadu, osim otpada iz proizvodnje, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, septičkih jama i otpada od održavanja kanalizacione mreže i obrade otpadnih voda, uključujući kanalizacioni mulj, otpadna vozila ili građevinski otpad i otpad od rušenja objekata;
17a) krajnji korisnik je svako fizičko ili pravno lice sa prebivalištem ili sjedištem u Crnoj Gori kome je proizvod dostupan kao potrošaču, van njegove trgovine, poslovanja, zanata ili profesije, ili kao profesionalnom krajnjem korisniku u toku njegovih industrijskih ili profesionalnih aktivnosti;
18) materijalna prerada je postupak prerade, osim energetske prerade i prerade u materijale koji se koriste kao goriva ili druga sredstva za proizvodnju energije, kao i pripremu za ponovnu upotrebu, recikliranje i popunjavanje otpadom;
19) medicinski otpad je otpad koji nastaje pružanjem zdravstvenih usluga i vršenjem naučnih istraživanja i eksperimenata u oblasti medicine;
20) miješani komunalni otpad je otpad iz domaćinstva preostao nakon odvajanja pojedinih frakcija komunalnog otpada za koji je predviđena mogućnost selektivnog sakupljanja, uključujući komunalnu otpadnu ambalažu;
21) mobilno postrojenje za obradu otpada je pokretna tehnička jedinica u kojoj se otpad obrađuje na mjestu nastanka ili na mjestu ugradnje u materijale postupcima obrade, osim postupaka R1 - korišćenjem otpada kao goriva ili na drugi način za proizvodnju energije, D1 - odstranjivanjem na zemljištu ili u zemljištu, na posebno izgrađenim prostorima za tu namjenu deponije, D2 - obradom otpada u zemljištu (biološka razgradnja tečnog ili taložnog otpada u zemljištu, sa osnovnim ciljem odstranjivanja otpada a ne poboljšanja njegovih svojstava), D3 - dubokim ubrizgavanjem (ubrizgavanjem otpada pumpama u bunare, iskorišćena ležišta soli, prirodne šupljine), D4 - površinskim odstranjivanjem (odlaganjem tečnih ili taložnih otpada u jame, basene ili lagune), D5 - odstranjivanjem otpada na posebnim deponijama (u linearno povezane zatvorene komore koje su izolovane jedna od druge i od životne sredine), D6 - ispuštanjem u kopnene vode, osim u mora i okeane, D7 - ispuštanjem u mora odnosno okeane, uključujući ubrizgavanje u morsko dno, D10 - spaljivanjem otpada na tlu (otpad koji se zbog određenih razloga ne može iskoristiti kao gorivo, a ima odgovarajuću energetsku vrijednost, može se odstraniti spaljivanjem), D11 - spaljivanjem otpada na moru (tehnološki postupak spaljivanja otpada na moru je isti kao pri spaljivanju na kopnu, sa razlikom u lokaciji uređaja i načinu odstranjivanja ostataka nakon spaljivanja koji se obično odlažu u more), D12 - podzemnim skladištenjem (smještanje kontejnera u rudnike) i postupaka R i D u kojima nastaje otpadna voda koja se ispušta u životnu sredinu;
22) najbolje dostupne tehnike (BAT) su najdjelotvornije i najmodernije faze u razvoju aktivnosti i načinu njihovog obavljanja, koje omogućavaju primjenu određenih tehnika koje ispunjavaju uslove graničnih vrijednosti emisija, propisanih radi sprječavanja, odnosno smanjenja emisija i njihovog uticaja na životnu sredinu kao cjelinu, pri čemu:
- najbolje podrazumijeva najefikasniji učinak u postizanju visokog nivoa zaštite životne sredine;
- dostupne podrazumijeva tehniku razvijenu do stepena koji omogućava primjenu u određenom sektoru industrije, pod ekonomski i tehnički prihvatljivim uslovima, uključujući troškove i koristi, ako je pod uobičajenim uslovima dostupna operateru;
- tehnike podrazumijevaju način na koji je postrojenje projektovano, izgrađeno, održavano, na koji funkcioniše i stavlja se van pogona ili zatvara, kao i tehnologiju koja se koristi;
23) neopasni otpad je otpad koji po sastavu i svojstvima nema neku od karakteristika opasnog otpada;
23a) neprodati potrošački proizvod je svaki potrošački proizvod koji nije prodat, uključujući višak zaliha odnosno prekomjerne zalihe i zalihe za otpis, kao i proizvode koje je potrošač vratio na osnovu svog prava na odustajanje od ugovora, ili, gdje je to primjenljivo, tokom dužeg roka za odustajanje koji je omogućio trgovac;
24) objekat i/ili postrojenje za upravljanje rudarskim otpadom je svaka lokacija uključujući objekte, postrojenja, opremu i uređaje određene za obradu otpada iz rudarstva u čvrstom ili tečnom stanju, u rastvorima ili suspenzijama, kao i brane, jalovišta, akumulacije i sve druge građevine koje služe za zadržavanje, ograđivanje ili na drugi način obezbjeđuju očuvanje i obezbjeđenje stabilnosti tog objekta i/ili postrojenja, u sljedećim vremenskim periodima:
- bez vremenskog ograničenja za objekat i/ili postrojenje za otpad kategorije A i opasni otpad koja su utvrđena planom upravljanja otpadom;
- duže od šest mjeseci za objekat i/ili postrojenje za neočekivano nastali opasni rudarski otpad;
- period duži od jedne godine za postrojenja za neopasni i neinertni otpad;
- duže od tri godine za objekat i/ili postrojenje za nezagađeno zemljište, neopasan rudarski otpad od geoloških istraživanja, otpad nastao otkopavanjem, pripremom ili skladištenjem treseta i inertni rudarski otpad, a isključuje otkopane prostore nastale radovima na eksploataciji i dobijanju mineralnih sirovina u koje se otpad vraća u svrhu saniranja ili izgradnje, prostore na koje se odlaže nezagađena otkrivka kao površinski sloj zemljine kore koji je uklonjen tokom aktivnosti otkopavanja mineralnih sirovina i koji se ne smatra zagađenim na osnovu propisa iz oblasti zaštite zemljišta, inertni i neopasni otpad nastao kao posljedica geoloških istraživanja, otkopavanja, pripreme i skladištenja nemetaličnih mineralnih sirovina sa kamenoloma, kao i otpada nastalog otkopavanjem, obradom i skladištenjem treseta, osim ako se ne skladišti u postrojenja kategorije A i neopasni otpad nastao istraživanjem mineralnih sirovina, osim nafte i evaporita, gipsa i anhidrita, kao i otpad nastao odlaganjem nezagađene otkrivke i otpada nastalog otkopavanjem, obradom i skladištenjem treseta u skladu sa ovim zakonom;
25) objekat i/ili postrojenje za otpad iz rudarstva kategorije A je objekat i/ili postrojenje:
- za koji se na osnovu prethodne procjene opasnosti utvrdi da propust ili greška u izgradnji (urušavanje jalovišta ili pucanje brane) može da prouzrokuje veliku nesreću, uzimajući u obzir trenutnu ili buduću veličinu objekta i/ili postrojenja, količinu otpada, lokaciju objekta i/ili postrojenja i njihov uticaj na životnu sredinu; ili
- u kojem se nalazi, odnosno proizvodi otpad koji se, kada pređe propisane granične vrijednosti, smatra opasnim; ili
- u kojem se nalaze supstance ili preparati koje se, kada pređu propisane granične vrijednosti, smatraju opasnim;
26) obrada otpada je postupak prerade i/ili odstranjivanja otpada, kao i priprema prije prerade i/ili odstranjivanja;
27) odstranjivanje otpada je postupak obrade koji nije prerada, pa ni u slučaju kada se tim postupkom kao sekundarna posljedica dobija materija ili energija;
28) odvojeno sakupljanje otpada (selekcija) je sakupljanje otpada na način da se otpad u postupcima upravljanja otpadom drži odvojeno prema tipu i svojstvu kako bi se olakšala obrada;
29) oksorazgradiva plastika su plastični materijali kojima su dodati aditivi i koji oksidacijom dovode do fragmentacije plastičnog materijala u mikrofragmente ili do hemijske razgradnje;
30) opasni otpad je otpad koji sadrži elemente ili jedinjenja koja pokazuju jedno ili više od sljedećih opasnih svojstava: eksplozivno, oksidira juće, zapaljivo, iritativno – iritacija kože i oštećenje oka, specifična toksičnost ciljnog organa (STCO) / aspiracijska toksičnost, akutna toksičnost, kancerogeno, korozivno, infektivno, toksično za reprodukciju, mutageno, oslobađanje akutnog toksičnog gasa, senzibilizirajuće, ekotoksično i svojstvo, da otpad može imati prethodno navedena opasna svojstva koja kao izvorni otpad nije direktno pokazivao;
31) organsko recikliranje je postupak aerobne prerade (kompostiranje) ili anaerobne prerade biološki razgradivog otpada;
31a) organizovani sistem za preuzimanje, sakupljanje i obradu otpada je pravno lice koje finansijski, odnosno finansijski i operativno, organizuje ispunjavanje obaveza proširene odgovornosti proizvođača u ime proizvođača;
32) otpad je svaka materija ili predmet koju je imalac odbacio, namjerava da odbaci ili je dužan da odbaci u skladu sa zakonom;
33) otpad od hrane je otpad koji nastane od hrane u skladu sa zakonom kojim se uređuje bezbjednost hrane;
34) otpad od električne i elektronske opreme je električna i elektronska oprema koja je otpad kao i sastavni djelovi, komponente, podsklopovi i potrošni materijal koji su dio opreme u vrijeme odbacivanja;
35) otpad u moru je otpad koji se nalazi u morskoj sredini i u priobalnom području koje je u neposrednom kontaktu sa morem, a koji nastaje kao posljedica ljudskih aktivnosti na kopnu ili moru i nalazi se na površini mora, u vodenom stubu ili na morskom dnu;
36) otpadna ambalaža je ambalaža ili ambalažni materijal koji su otpad, osim ostataka materijala koji nastaju prilikom izrade ambalaže;
37) operater rudarskog otpada je fizičko i pravno lice koje je proizvođač i imalac otpada koji upravlja rudarskim otpadom, a koje je nosilac prava na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, uključujući i privremeno skladištenje otpada iz rudarstva, kao i tokom perioda rada objekta i/ili postrojenja za upravljanje rudarskim otpadom i nakon njegovog zatvaranja;
38) otpadna ulja su mineralna ili sintetička ulja za podmazivanje ili industrijska ulja koja su postala neprikladna za upotrebu za koju su prvobitno bila namijenjena, kao što su ulja iz motora s unutrašnjim sagorijevanjem i ulja reduktora, ulja za podmazivanje, ulja za turbine i hidraulička ulja;
39) otpadno vozilo je vozilo koje se smatra otpadom, napušteno vozilo ili vozilo koje se ne može koristiti za osnovnu namjenu;
40) otpadne baterije su odbačene, istrošene ili oštećene baterije i akumulatori koji se ne mogu koristiti;
41) otpadne gume, odnosno pneumatici su gume čiji je rok upotrebe istekao ili su istrošene ili odbačene zbog oštećenja ili drugih razloga;
42) otpadni ribolovni alat je ribolovni alat koji je otpad, kao i sve posebne komponente, materije i materijali koji su bili dio ribolovnog alata u trenutku njegovog odbacivanja ili su bili pričvršćeni na njega;
43) polihlorovani bifenili su jedinjenja koja obuhvataju polihlorovane terfenile, monometil-tetrahlorodifenil metan, monometil-dihloro-difenil metan, monometil-dibromo-difenil metan, bilo koju smješu koja sadrži te supstance ukupnog masenog udjela većeg od 0,005 % (u daljem tekstu: PCB);
44) podzemno skladište je mjesto za odlaganje otpada u dubokoj geološkoj šupljini kao što su bivši rudnici soli ili kalijuma;
45) ponovna upotreba je postupak kojim se proizvodi ili djelovi proizvoda koji nijesu otpad ponovo upotrebljavaju za istu svrhu za koju su izvorno stvoreni;
46) posebne vrste otpada su otpad od električne i elektronske opreme, otpadna vozila, otpadne gume, otpadne baterije, otpadna ulja, otpadna ambalaža, građevinski otpad, otpad iz rudarstva, otpad koji sadrži azbest, PCB otpad, POPs otpad, otpad od žive, kanalizacioni mulj, medicinski i veterinarski otpad;
47) posrednik je privredno društvo ili preduzetnik koje organizuje oporavak ili odlaganje otpada u ime drugih, uključujući i posrednike koji ne preuzimaju fizički posjed nad otpadom;
48) POPs otpad je otpad koji sadrži ili je kontaminiran dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama u skladu sa zakonom kojim je uređena životna sredina i potvrđenim međunarodnim ugovorima;
49) popunjavanje otpadom je postupak prerade u kojem se neopasni otpad koristi za potrebe rekultivacije u iskopanim područjima ili u građevinske svrhe za uređenje prostora, a otpad koji se koristi za popunjavanje mora da nadoknadi neotpadne materijale, mora da bude pogodan za potrebe rekultivacije u iskopanim područjima ili u građevinske svrhe za uređenje prostora i ograničen na iznos koji je neophodan za postizanje tih ciljeva, kao i da bude ograničen na količinu koja je strogo neophodna za postizanje tih ciljeva;
49a) potrošač je svako fizičko lice koje djeluje u svrhe koje ne spadaju u okvir njegove trgovinske, poslovne, zanatske ili profesionalne djelatnosti;
50) prerada otpada je postupak čiji je glavni rezultat upotreba otpada u korisne svrhe, kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo upotrijebiti za tu svrhu ili kada se otpad priprema za tu svrhu u procesu proizvodnje ili za drugu privrednu namjenu;
51) pretvaranje žive je hemijska transformacija fizičkog stanja žive iz tečnog stanja u živin sulfid ili slično hemijsko jedinjenje koje je jednako stabilno ili stabilnije i jednako ili manje rastvorljivo u vodi i koje ne predstavlja veću opasnost za životnu sredinu ili zdravlje ljudi od živinog sulfida;
52) prevoznik je privredno društvo ili preduzetnik koji obavlja transport otpada;
53) priprema za ponovnu upotrebu otpada su postupci prerade koji se odnose na provjeru, čišćenje ili popravke, kojima se proizvodi ili djelovi proizvoda, koji su postali otpad pripremaju za ponovnu upotrebu bez sprovođenja nekog drugog prethodnog postupka;
54) privremeno, odnosno vremenski ograničeno skladištenje otpada je skladištenje otpada u određenom roku na mjestima gdje je otpad proizveden ili skladištenje tokom sakupljanja otpada, radi transporta do mjesta obrade otpada;
54a) proizvođač je privredno društvo ili preduzetnik koji se bavi proizvodnjom, poboljšanjem, preradom, tretmanom, prodajom (bez obzira na korišćenu tehniku prodaje, uključujući prodaju na daljinu) ili uvozom proizvoda (novih, korišćenih, popravljenih ili izmijenjenih) koji nakon upotrebe postaju otpad;
54b) proizvođač ambalaže je lice koje je određeno kao proizvođač ambalaže;
55) proizvođač otpada je izvorni proizvođač otpada i svako lice koje obavlja prethodnu obradu, miješanje ili druge postupke kojima se mijenja svojstvo ili sastav otpada;
56) program proširene odgovornosti proizvođača je niz mjera koje se preduzimaju kako bi se osiguralo da proizvođači proizvoda imaju finansijsku odgovornost ili finansijsku i organizacionu odgovornost za upravljanje otpadom, fazom ili fazama upravljanja otpadom u životnom ciklusu proizvoda;
56a) pružalac usluga ispunjenja porudžbina je svako fizičko ili pravno lice koje, u okviru komercijalne djelatnosti, nudi najmanje dvije od sljedećih usluga: skladištenje, pakovanje, adresiranje i otpremu, bez posjedovanja ovih proizvoda, isključujući poštanske usluge i usluge dostave paketa, i sve ostale poštanske ili teretne usluge prevoza;
57) reciklažno dvorište je mjesto uređeno za sakupljanje i privremeno skladištenje po vrstama, odnosno frakcijama komunalnog otpada koje se odvojeno sakupljaju;
58) reciklažni centar je mjesto uređeno za sakupljanje i privremeno skladištenje svih vrsta, odnosno frakcija komunalnog otpada koje su odvojeno sakupljene i sakupljanje miješanog komunalnog otpada zbog sortiranja ili drugog načina obrade;
59) recikliranje je postupak prerade radi korišćenja otpada kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode ili materije za izvornu ili drugu svrhu. Recikliranje obuhvata preradu organskog materijala, ali ne uključuje energetsku preradu i preradu u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za popunjavanje otpadom;
60) reciklirajuće/reciklabilne komponente komunalnog otpada kao frakcije otpada iz domaćinstava su: papir, proizvodi od plastike, aluminijske limenke, koje se mogu ponovo upotrebljavati ili reciklirati;
61) regeneracija otpadnih ulja je postupak prerade otpadnih ulja kojim se, uklanjanjem nečistoće, oksida i aditiva, dobija osnovno ulje;
62) rudarski otpad je otpad nastao prilikom geoloških istraživanja, eksploatacije, pripreme i skladištenja mineralnih sirovina, kao i otpad dobijen u procesu pripreme rude koji podrazumijeva mehanički, fizički, biološki, toplotni ili hemijski postupak (izmjena dimenzija, separacija i izluživanje, prerada ranije odbačenog otpada), osim topljenja, termo procese proizvodnje i metalurških procesa, osim otpada koji je nastao prilikom geoloških istraživanja, eksploatacije i pripreme mineralnih sirovina, koji nije u direktnoj vezi sa navedenim aktivnostima, otpad nastao u postupku istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju i otpada nastalog od ekstraktivne industrije koji je radioaktivan;
63) sakupljanje otpada je prihvat otpada i transport otpada do postrojenja za obradu otpada, kao i prethodno razvrstavanje i privremeno skladištenje otpada;
64) spaljivanje otpada je obrada otpada u stacionarnom ili mobilnom postrojenju za termičku obradu otpada sa ili bez korišćenja toplotne energije putem spaljivanja, oksidacijom otpada ili drugim termičkim procesima (piroliza, gasifikacija, postupak plazme i termičko-katalitička depolimerizacija i drugo), kada je produkt ovih procesa namijenjen naknadnom spaljivanju;
65) sprječavanje nastanka otpada podrazumijeva mjere koje se preduzimaju radi sprječavanja nastanka otpada ili mjere kojima se prije nego je materija ili predmet postao otpad, smanjuje:
- količina otpada, kroz ponovnu upotrebu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda;
- negativni uticaj proizvedenog otpada na životnu sredinu i na zdravlje ljudi;
- sadržaj štetnih materija u materijalima i proizvodima;
65a) omogućavanje dostupnosti na tržištu je svaka isporuka proizvoda radi distribucije ili upotrebe na tržište Crne Gore u okviru komercijalnih aktivnosti, uz plaćanje ili bez naknade;
65b) subjekt socijalne ekonomije je subjekt kojim upravlja privatno pravo, a koji pruža robu ili usluge i posluje u skladu sa sljedećim principima:
a) daje prioritet ljudima i društvenim i ekološkim ciljevima u odnosu na profit,
b) reinvestira svu ili većinu svoje dobiti i viškova kako bi unaprijedio svoje društvene ili ekološke ciljeve i obavlja aktivnosti u interesu svojih članova ili korisnika ili društva u cjelini; i
c) kojim se upravlja demokratski ili participativno;
66) suspaljivanje je obrada otpada u postrojenju za proizvodnju energije ili materijalnih dobara koje koristi otpad kao glavno ili dodatno gorivo ili u kojem se otpad termički obrađuje radi njegovog odstranjivanja spaljivanjem ili nekim drugim procesom termičke obrade (piroliza, gasifikacija, plazma postupak, termičko/katalitička depolimerizacija i drugo) ako se proizvodi procesa suspaljivanja naknadno spaljuju;
66a) tekstilni proizvodi su vrste tekstilnih proizvoda, proizvoda vezanih za tekstil i obuću u skladu sa članom 66a stav 5 ovog zakona;
67) transfer (pretovarna) stanica je mjesto na koje se otpad doprema i privremeno skladišti radi selektiranja ili pretovara prije transporta do mjesta za preradu i odstranjivanje;
68) transport otpada je prevoz otpada van postrojenja koji obuhvata utovar, prevoz, pretovar i istovar otpada;
69) trgovac je privredno društvo ili preduzetnik koji je u upravljanju otpadom odgovoran za nabavku i kasnije za prodaju otpada, uključujući i trgovce koji otpad ne preuzima u fizički posjed;
70) velika nesreća u upravljanju rudarskim otpadom je događaj na lokaciji tokom aktivnosti koja uključuje upravljanje rudarskim otpadom u bilo kom objektu i/ili postrojenju za rudarski otpad, a koji izaziva kratkoročno i dugoročno ozbiljnu opasnost za zdravlje ljudi i/ili životnu sredinu, odmah ili tokom vremena, na lokaciji ili van nje;
71) veterinarski otpad je otpad koji nastaje pružanjem veterinarskih usluga, kao i prilikom naučnih ispitivanja i eksperimenata na životinjama.
II. VRSTE I KLASIFIKACIJA OTPADA
Vrste otpada
(1) Otpad se razvrstava u grupe i podgrupe u zavisnosti od djelatnosti u okviru koje je proizveden, odnosno na način nastanka.\n(2) Vrste otpada, u zavisnosti od opasnih svojstava, su opasni i neopasni otpad, a u pogledu odlaganja i inertni otpad.
Klasifikacija otpada
(1) Otpad se klasifikuje po:\n- grupama i podgrupama, u skladu sa porijeklom otpada;\n- vrstama, u zavisnosti od opasnih svojstava.\n(2) Klasifikaciju otpada, katalog otpada, postupke obrade otpada, odnosno prerade i odstranjivanja propisuje organ državne uprave nadležan za poslove životne sredine (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Karakterizacija otpada
(1) Karakterizacija otpada obuhvata određivanje grupe ili podgrupe otpada u zavisnosti od opasnih svojstava otpada utvrđenih prema katalogu otpada ili na osnovu ispitivanja.\n(2) Imalac otpada dužan je da vrši karakterizaciju otpada, osim za komunalni otpad nastao u domaćinstvima.\n(3) Otpad koji u katalogu otpada nije klasifikovan kao opasan smatra se opasnim otpadom ako se njegovim ispitivanjem utvrdi da ima jedno ili više opasnih svojstava, u skladu sa propisom iz stava 6 ovog člana.\n(4) Ponovna klasifikacija opasnog otpada u neopasan otpad ne može biti rezultat razrjeđivanja ili miješanja otpada sa ciljem snižavanja početnih koncentracija opasnih materija na nivo ispod graničnih vrijednosti na osnovu kojih se za otpad utvrđuje da je opasan.\n(5) Ispitivanje opasnih svojstava otpada može da vrši akreditovana laboratorija sa svojstvom pravnog lica koja ispunjava uslove u pogledu kadra, opreme i prostora (u daljem tekstu: akreditovana laboratorija).\n(6) Metode ispitivanja opasnih svojstava otpada i uslove iz stava 5 ovog člana propisuje Ministarstvo.
Sporedni proizvodi
(1) Materije ili predmeti koji nastaju kao rezultat proizvodnog procesa čiji primarni cilj nije proizvodnja tih materija ili predmeta nije otpad već sporedni proizvod pod uslovom da:
- da se taj proizvod može dalje upotrebljavati;
- se koristi direktno bez dodatnog proizvodnog postupka obrade ili njegove obrade u okviru uobičajenih industrijskih procesa (pranje, sušenje, homogenizacija, sitnjenje, kontrole kvaliteta);
- ispunjava sve zahtjeve za namijenjenu upotrebu u pogledu kvaliteta i bezbjednosti proizvoda i zaštite životne sredine i zdravlja ljudi;
- njegova dalja upotreba nije zabranjena, ako drugim propisom nije određeno da se tim proizvodom upravlja kao otpadom.
(2) Privredno društvo, odnosno preduzetnik koji obavlja proizvodni proces ili aktivnost u kojoj nastaje otpad, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova iz stava 1 ovog člana podnosi zahtjev organu uprave nadležnom za poslove zaštite životne sredine (u daljem tekstu: Agencija).
(3) Zahtjev iz stava 2 ovog člana može se podnijeti Agenciji i u postupku podnošenja plana upravljanja otpadom na davanje saglasnosti.
(4) Uz zahtjev iz stava 2 ovog člana dostavlja se:
- ugovor o prodaji ostatka proizvodnje u cjelosti za dalju upotrebu;
- analiza tržišta kojom se dokazuje da je za sporedni proizvod obezbijeđeno tržište na duži period;
- tehnička dokumentacija industrijskog procesa (šema industrijskog procesa) na osnovu koje se utvrđuje da je ostatak proizvodnje integralni dio industrijskog procesa i da je upotrebljiv bez daljeg postupka obrade, osim obrade u okviru uobičajenih industrijskih procesa;
- isprava o usaglašenosti sporednog proizvoda sa tehničkim zahtjevima u skladu sa zakonom kojim se uređuje ocjenjivanje usaglašenosti proizvoda.
(5) Agencija donosi rješenje o ispunjenosti uslova iz stava 1 ovog člana, a u slučajevima iz stava 3 o ispunjenosti uslova iz stava 1 odlučuje rješenjem o davanju saglasnosti na plan upravljanja otpadom.
Prestanak statusa otpada
(1) Otpad koji je prošao postupak prerade, uključujući recikliranje, ne smatra se otpadom pod uslovom da su ispunjeni sljedeći uslovi:\n- dobijena materija ili predmet se koristi u određene svrhe;\n- za takvu materiju ili predmet postoji potražnja;\n- materija ili predmet ispunjava tehničke zahtjeve za određenu namjenu u skladu sa zakonom kojim se uređuje ocjenjivanje usaglašenosti proizvoda;\n- upotreba materije ili predmeta neće prouzrokovati negativne uticaje na životnu sredinu ili zdravlje ljudi.\n(2) Ispunjenost uslova iz stava 1 ovog člana utvrđuje Agencija na osnovu dozvole iz člana 37 ovog zakona.\n(3) Agencija donosi rješenje o ispunjenosti uslova iz stava 1 ovog člana.\n(4) Fizičko ili pravno lice koje:\n- prvi put koristi materiju ili predmet koji je prestao biti otpad i nije stavljen na tržište; ili\n- stavi materiju ili predmet na tržište prvi put nakon što je prestao biti otpad,\n- dužan je obezbijediti da ta materija ili predmet ispunjava relevantne zahtjeve u skladu sa propisom kojim se uređuju hemikalije.\n(5) Uslovi prestanka statusa otpada iz stava 1 ovog člana moraju biti ispunjeni prije nego što se propisi koji uređuju oblast hemikalija počne primjenjivati na materiju ili predmet koji je prestao biti otpad.\n(6) Kriterijume za prestanak statusa otpada za pojedine vrste otpada, kao i granične vrijednosti za opasne materije u otpadu propisuje Ministarstvo.
III. PRAVA I OBAVEZE U VEZI SA UPRAVLJANJEM OTPADOM
Obaveze izvornog proizvođača otpada
(1) Izvorni proizvođač otpada dužan je da primijeni tehnološki postupak, koristi sirovine i druge materijale, organizuje uslužne djelatnosti, odnosno postupa na način kojim se sprječava nastanak otpada ili proizvodi najmanja količina otpada.\n(2) Izvorni proizvođač može obradu otpada da vrši samostalno ili da je povjeri privrednom društvu, odnosno preduzetniku koji vrši sakupljanje, trgovinu ili obradu otpada, ili da izvrši izvoz otpada iz Crne Gore na obradu odnosno zbrinjavanje, a sve u skladu sa ovim zakonom.
(3) Ako se otpad, osim komunalnog otpada, radi obrade transportuje na teritoriji Crne Gore od izvornog proizvođača otpada do lica koja vrše sakupljanje ili obradu otpada iz stava 2 ovog člana ne prestaje odgovornost izvornog proizvođača otpada za sprovođenje postupka potpune prerade ili odstranjivanja.\n(4) Ako se otpad radi obrade izvozi iz Crne Gore na obradu odnosno zbrinjavanje u skladu sa ovim zakonom, odgovornost izvornog proizvođača otpada za sprovođenje postupka potpune prerade ili odstranjivanja prestaje trenutkom preuzimanja pošiljke otpada od strane uvoznika (ovlašćenog lica za preuzimanje otpada).\n(5) Odredbe st. 1, 2 i 3 ovog člana ne primjenjuju se na izvornog proizvođača komunalnog otpada u domaćinstvima.
Proširena odgovornost proizvođača
(1) Privredno društvo i preduzetnik koji se bavi proizvodnjom, unapređenjem, preradom, obradom, prodajom ili uvozom proizvoda (novih, korišćenih, popravljenih ili prepravljenih), koji nakon upotrebe postaju otpad (u daljem tekstu: proizvođač) obuhvaćeni su režimom proširene odgovornosti proizvođača.
(2) Proizvođač je dužan da:
1) vodi i čuva evidencije o količinama proizvedenih ili uvezenih proizvoda, odnosno opreme u kojima su ovi proizvodi ugrađeni;
2) besplatno vrši prihvat vraćenih proizvoda ili otpada koji preostaje nakon upotrebe tih proizvoda;
3) naknadno upravlja otpadom iz tačke 2 ovog stava i preuzima finansijsku odgovornost za te aktivnosti;
4) sprovodi obaveze iz programa proširene odgovornosti proizvođača, naročito u vezi sa plaćanjem finansijskih doprinosa i prikupljanjem podataka za proizvode koje stavlja na tržište, ako je za njih propisano uspostavljanje programa proširene odgovornosti proizvođača u skladu sa članom 15 ovog zakona;
5) pruža informacije u kojoj mjeri je proizvod pogodan za ponovnu upotrebu ili recikliranje i identifikuje reciklirajuće komponente proizvoda i označava proizvode oznakom o vrsti i načinu upravljanja otpadom koji nastaje od proizvoda;
6) dizajnira, odnosno projektuje proizvode na način da se smanji negativan uticaj na životnu sredinu, smanji proizvodnja otpada i osigura da se prerada i odstranjivanje proizvoda koji je postao otpad sprovode na način prihvatljiv za životnu sredinu i zdravlje ljudi, sa preporukama za razvoj, proizvodnju i marketing proizvoda koji su pogodni za višekratnu upotrebu, tehnički trajni, odnosno sa dužim vijekom upotrebe, a kad postanu otpad, budu pogodni za pravilnu i sigurnu preradu i odstranjivanje.
(3) Granične vrijednosti prisustva opasnih materija u pojedinim djelovima proizvoda iz stava 1 ovog člana koji se proizvode u Crnoj Gori ili se uvoze radi stavljanja u promet, odnosno upotrebu, kao i oznake o vrsti i načinu upravljanja otpadom koji nastaje iz tog proizvoda, način vođenja i čuvanja evidencije o količinama proizvedenih ili uvezenih proizvoda, odnosno opreme u kojima su ti proizvodi ugrađeni, način pružanja informacija o recikliranju i označavanje, propisuje Ministarstvo.
Program proširene odgovornosti proizvođača
(1) Proizvođač koji stavlja na tržište Crne Gore električnu i elektronsku opremu, vozila, baterije i akumulatore, gume, ambalažu, plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat koji sadrži plastiku ili tekstilne proizvode, dužan je da uspostavi program proširene odgovornosti proizvođača.
(2) Proizvodi iz stava 1 ovog člana ne mogu se uvoziti u Crnu Goru niti stavljati na tržište Crne Gore, osim ako je proizvođač registrovan kod Agencije u okviru šeme proširene odgovornosti proizvođača uspostavljene u skladu sa ovim zakonom i ako ispunjava obaveze koje iz nje proizilaze.
(3) Pored obaveza iz člana 14 ovog zakona proizvođač proizvoda iz stava 1 ovog člana dužan je da obezbijedi i:
1) odvojeno sakupljanje otpada koji nastaje od tih proizvoda kao komunalni otpad i koji je sakupljen od strane lica koja su upisana u registar sakupljača komunalnog otpada;
2) odvojeno sakupljanje otpada koji nastaje od tih proizvoda kao komunalni otpad koji nije komunalni otpad iz domaćinstva ili kao otpad koji nije komunalni otpad;
3) obradu sakupljenog otpada koji nastaje od proizvoda iz stava 1 ovog člana;
4) ispunjavanje ciljeva odvojenog sakupljanja, pripreme za ponovnu upotrebu, recikliranja ili druge postupke prerade otpada koji nastaje iz proizvoda iz stava 1 ovog člana;
5) informisanje javnosti i informisanje imaoca otpada o načinu i značaju prevencije otpada koji nastaje od proizvoda iz stava 1 ovog člana, njegovom odvojenom sakupljanju i ekološki prihvatljivom upravljanju otpadom;
6) pružanje informacija o proizvodima i načinu obrade otpada koji nastaje od proizvoda iz stava 1 ovog člana licima koje obavljaju obradu takvog otpada; i
7) prikupljanje podataka i izvještavanje o proizvodima koji se stavljaju na tržište u Crnoj Gori i o sakupljenom i obrađenom otpadu koji nastaje od proizvoda iz stava 1 ovog člana u skladu sa ovim zakonom.
(4) Proizvođač proizvoda iz stava 1 ovog člana dužan je da sprovodi obaveze iz programa proširene odgovornosti na način da:
1) samostalno organizuje sistem preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada;
2) sa drugim proizvođačem organizuje kolektivni organizovani sistem preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada preko posebnog privrednog društva; ili
3) se uključi u osnovani kolektivni organizovani sistem preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada u skladu sa ovim zakonom i zaključi ugovor sa upravljačem ovog kolektivnog organizovanog sistema sa kojim ga ovlasti za izvršavanje njegovih obaveza iz stava 3 ovog člana.
(5) Proizvođači iz stava 4 tač. 2 i 3 ovog člana su za istu vrstu proizvoda zajednički finansijski i organizaciono odgovorni za sprovođenje aktivnosti iz stava 3 ovog člana za otpad iz tih proizvoda koji nastaje u Crnoj Gori, pri čemu je udio finansijskih i organizacionih obaveza pojedinog proizvođača te vrste proizvoda jednak udjelu proizvoda koje stavlja na tržište u Crnoj Gori.
(6) Način ispunjavanja obaveza iz stava 4 ovog člana, zamjenu jednog sa drugim kolektivno organizovanim sistemom preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada, proizvođač može mijenjati samo jednom godišnje, o čemu obavještava Agenciju.
(7) Ako proizvođač proizvoda iz stava 1 ovog člana nije registrovan u Crnoj Gori, za obaveze iz programa proširene odgovornosti proizvođača odgovoran je ovlašćeni zastupnik.
(8) Organizovanim sistemom preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada može da upravlja proizvođač iz stava 5 ovog člana ili privredno društvo koje:
1) ima utvrđenu pokrivenost preuzimanja i sakupljanja otpada u smislu geografskog područja, proizvoda i materijala, bez ograničavanja za područja gdje sakupljanje, odnosno upravljanje otpadom nije profitabilno;
2) obezbjeđuje odgovarajuću raspoloživost (efikasnost) sistema za sakupljanje otpada u područjima iz tačke 1 ovog stava;
3) obezbjeđuje prikupljanje podataka o učesnicima organizovanog sistema podataka o proizvodima koje učesnik organizovanog sistema stavlja na tržište i podataka o sakupljanju i obradi otpada koji potiče od proizvoda iz stava 1 ovog člana i izvještava Agenciju o tim podacima;
4) obezbjeđuje ravnopravan odnos prema svim proizvođačima;
5) ima neophodna finansijska i organizaciona sredstva za ispunjavanje svojih obaveza proširene odgovornosti proizvođača u visini koja je najmanje jednaka zbiru udjela finansijskih i organizacionih obaveza iz stava 5 ovog člana svih proizvođača koji su uključeni u organizovani sistem preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada;
6) uspostavlja interne procedure za kontrolu internog upravljanja i kvaliteta prikupljenih podataka;
7) u slučaju kolektivnog ispunjavanja obaveza proširene odgovornosti proizvođača javno objavljuje informacije o:
- vlasništvu;
- proizvođačima iz stava 1 ovog člana koji učestvuju u organizovanom sistemu preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada, razvrstanim po kategorijama proizvoda;
- finansijskim doprinosima plaćenim od proizvođača po prodatoj jedinici ili po toni proizvoda stavljenog u promet;
- postupku javnog poziva za izbor sakupljača i obrađivača otpada;
- postizanju ciljeva upravljanja otpadom;
8) u slučaju kolektivnog ispunjavanja obaveza proširene odgovornosti proizvođača obavlja sve usluge sakupljanja i obrade otpada od proizvoda putem javnog tendera i vrši to ako ima direktan ili indirektan vlasnički/upravljački odnos sa licem koje ima sjedište u Crnoj Gori, koje vrši sakupljanje ili obradu otpada od proizvoda koji su predmet kolektivnog ispunjavanja obaveza proširene odgovornosti proizvođača;
9) u slučaju kolektivnog ispunjavanja obaveza proširene odgovornosti obezbjeđuje kolektivno ispunjavanje obaveza u organizovani sistem uključenih proizvođača, koji stavljaju na tržište godišnje najmanje 30% količine svih proizvoda stavljenih na tržište Crne Gore, za koje je organizovan sistem preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada.
(9) Agencija vodi evidenciju o učesnicima organizovanih sistema preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada i o proizvodima, koji su stavljeni na tržište od strane učesnika, na osnovu izvještavanja iz stava 8 tačka 3 ovog člana.
(10) Finansijski doprinosi koje proizvođač proizvoda iz stava 1 ovog člana plaća organizovanom sistemu za proizvode koje stavlja na tržište u skladu sa svojim obavezama iz programa proširene odgovornosti proizvođača:
- moraju pokriti troškove odvojenog sakupljanja otpada i njegovog transporta i obrade, uzimajući u obzir prihode od ponovne upotrebe otpada i prodaje sekundarnih sirovina, uključujući troškove prikupljanja podataka i izvještavanja u skladu sa stavom 8 tačka 3 ovog člana;
- različiti su u slučaju kolektivnog ispunjavanja obaveza proširene odgovornosti proizvođača za pojedine proizvode ili grupe sličnih proizvoda, uzimajući u obzir njihovu trajnost, mogućnost popravke, ponovne upotrebe i recikliranja, kao i prisustvo opasnih materija;
- ne smiju prelaziti troškove koji su potrebni za pružanje usluga upravljanja otpadom na troškovno efikasan način i utvrđuju se na transparentan način između relevantnih subjekata.
(11) Izuzetno od stava 10 alineja 1 ovog člana troškovi odvojenog sakupljanja otpadnih vozila nijesu uključeni u finansijske doprinose koje proizvođač proizvoda iz stava 1 ovog člana plaća organizovanom sistemu u skladu sa svojim obavezama iz programa proširene odgovornosti proizvođača.
(12) Metodologiju za određivanje troškova usluga preuzimanja, sakupljanja i sortiranja komunalnog otpada, koje pružaju organizovanom sistemu privredna društva ili preduzetnici koji su upisani u registar sakupljača komunalnog otpada, propisuje Ministarstvo.
Povezani dokumenti
- Mijenja0/128/2026/2228Ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom
- Mijenja0/128/2026/2228Zakon o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom
- Upućuje na3/39/2003/272Zakon o inspekcijskom nadzoru
- Upućuje na0/33/2014/865Zakon o prevozu opasnih materija
- Zasnovano na0/1/2007/1Ustav Crne Gore
- Mijenja0/92/2024/1410Ispravka zakona o upravljanju otpadom
- Upućuje na0/114/2026/2009Zakon o hemikalijama
- Upućuje na0/91/2026/1658Uredba o higijeni hrane
- Upućuje na0/59/2026/1125Zakon o sredstvima za zaštitu bilja